FINANCIJSKI BILTEN 29. OŽUJKA - 05. TRAVNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 29. OŽUJKA - 05. TRAVNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada o prijedlogu zakona o privatizaciji 9. Hrvatski sabor prihvatio zakon o HNB-u 10. Sporazum o pridruživanju Hrvatske EU bit će parafiran u svibnju 11. Započeo novi krug on-line dražbi na Zagrebačkoj burzi 12. Realizacija programa kreditiranja malog gospodarstva 13. HFP: Novi natječaj za vrsarsku Anitu po nominalnoj cijeni 14. Erste & Steiermaerkische Bank - prijevremena isplata mirovina 15. RZB preuzima Hrvatsku poštansku banku Mostar 16. Allianz preuzeo Dresdner Bank 17. Povjerenstvo KBZ o odgovornosti za propast gradskog novca 18. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 29. III 14.000.000 14.000.000 2,11 18.000.000 3,82 30. III. 52.750.000 52.750.000 4,13 3.000.000 6,00 02. IV. 83.500.000 83.500.000 4,01 4.500.000 7,33 03. IV. 64.000.000 64.000.000 2,83 2.200.000 10,00 04. IV. 42.200.000 42.200.000 3,51 24.000.000 2,58 05. IV. 10.000.000 8.000.000 4,13 - - Dnevni prosjek 44.408.000 44.075.000 3,45 10.340.000 5,94 Ovoga je tjedna na Tržištu novca, izuzev dva milijuna kuna u dnevnom trgovanju u četvrtak, uspješno podmirena cjelokupno prijavljena potražnja. U noćnom je trgovanju ovaj tjedan protekao u znaku vrlo niske potražnje. Naime, u srijedu je ona tako iznosila tek nešto više od dva milijuna kuna. Dakako da tako skromnu potražnju nije bilo teško u cijelosti podmiriti, a pritom je iskorišteno tek nešto više od 16 posto ukupne ponude. Cijena novca zabilježila je, u odnosu na prošlotjednu, značajan rast. To je posljedica toga što su korisnici kredita često bile štedionice sa slabijim kreditnim rejtingom te su kreditori tražili i znatno više kamatne stope od uobičajenih. Prosječna je cijena novca u ovotjednom noćnom trgovanju iznosila 5,94 posto. U dnevnom je pak kreditiranju ovoga tjedna bilo vrlo dinamično. Naime, nešto slabija stanja računa, nakon plaćanja PDV-a te poreza na dobit za proteklu godinu, utjecala su na značajniji rast potražnje. Tako je ovotjedna dnevna potražnja bila u prosjeku više od dva puta veća no tjedan ranije, iscrpivši u potpunosti za svoje pokriće ponudu. U četvrtak je u ponudi nedostajalo dva milijuna kuna kako bi ukupno prijavljena potražnja bila u cijelosti podmirena. Cijena novca uglavnom se kretala na uobičajenim razinama zabilježivši tek manji rast. Tako su ovoga tjedna sredstva u prosjeku plasirana po cijeni od 3,45 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 316 milijuna kuna. Na rok od 49 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,39 posto, upisani su zapisi u iznosu od 276 milijuna, dok je 15 milijuna kuna pristiglih ponuda odbijeno. Istodobno je, na rok od 84 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,75 posto, upisano zapisa u iznosu od 40 milijuna kuna. Od 04. travnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 3,073 milijarde kuna (uključeno i stanje upisanih blagajničkih zapisa na rok od 91 i 182 dana). 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 02. do 05. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 455 480 480 2.082.185 Podravka 152 154 153,15 1.454.078 Viktor Lenac 73 73 73 9.855 Zagrebačka banka 0 1.566 1.620 1.620 3.168.619 Arenaturist 45 47 47 24.665 Atlantska plovidba 65 100 65 56.200 Istraturist 55 56,50 55 64.316 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 18.000 Karlovačka pivovara 360 390 390 926.371 Končar 43 43 43 15.050 Kraš 160 180 162,17 290.487 Plava laguna 499 505 500 23.027 Privredna banka Zgb 100 110 100 179.379 Riječka banka 125 125 125 76.751 Riviera 100 107 100 154.449 Sunčani Hvar 34 34 34 1.700 Tvornica duhana Zg. 600 600 600 27.000 Varaždinska banka 150 150 150 16.500 Varteks 30 31,10 30,10 49.289 Zagrebačka banka E 1.300 1.450 1.440 1.347.973 Zagrebačka pivovara 1.150 1.150 1.150 11.500 DAB-O-05CA* 103,85 104,23 104,23 10.354.297 20.435.753 ** obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 10,3 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (10,3 milijuna kuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke (3,1 milijun), dionicama Plive (dva milijuna), Podravke (1,4 milijuna) te Zagrebačke banke serije E (1,3 milijuna kuna). Inače, aktivna je bila 21 dionica, a pritom je njih devet dobilo, te isto toliko izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 170 kuna, profitirala dionica Zagrebačke banke serije E. Značajnije je, 150 kuna, porasla vrijednost dionice Zagrebačke pivovare. Slijedila ju je, s dobitkom od 30 kuna, dionica Karlovačke pivovare. Cijena pak dionice Plive porasla je 20, dok je cijena obične dionice Zagrebačke banke viša deset kuna. Dionica Kraša poskupila je u odnosu na prošli tjedan 4,17, Viktora Lenca četiri, dok je dionica Arenaturista skuplja tri kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega 13 lipa, našla se je dionica Podravke. Na vrijednosti su, 0,23 postotna boda od nominalne cijene, dobile i obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Među gubitnicama neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od čak 71 kune ili više od 32 posto, zauzela dionica Varaždinske banke. Cijena pak dionice Riječke banke potonula je 12, a Privredne banke deset kuna. Dionica Riviere pojeftinila je osam, Jadranskog naftovoda pet, dok je dionica Sunčanog Hvara jeftinija tri kune. Cijena dionice Končara niža je 2,5, a Istraturista dvije kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 1,7 kuna, našla se dionica Varteksa. Rast cijena ovotjednih dobitnica anulirao je pad cijena gubitnica te se vrijednost CROBEX indeksa nije, u odnosu na tjedan ranije, značajnije mijenjala. Stoga i ovoga tjedna njegova vrijednost iznosi 939 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 02. do 05. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 2.030 2.500 2.500 923.064 Arenaturist 65 65 65 1.562.275 Atlantska plovidba 85 100 100 65.115 Dubrovkinja-Nuova 102,11 102,11 102,11 10.788.942 Elka 40 41 40 8.051 Elektropromet 55 60 55 2.685 Ericsson Tesla 146,50 150 149 102.076 Infosistem 100 100 100 16.300 Imperial 81,94 81,94 81,94 3.021.947 Končar 60 60 60 5.626.440 Kraš 162 162 162 8.100 Plava laguna 502 502 502 3.012 Riviera 101 105 101 18.075 Slavonska banka 501 501 501 4.008 Tankerska plovidba 550 650 550 109.240 Tehnomont 166,22 166,22 166,22 21.000.733 Turisthotel 25,25 25,25 25,25 39.996 PIF Dom 18,42 19,13 19,13 886.231 PIF Expandia 25,00 25,60 25,60 759.616 PIF Pleter 12,55 12,70 12,55 132.589 PIF Slavonski 10,25 10,50 10,25 120.051 PIF Sunce 9,06 9,30 9,14 197.977 PIF Središnji nacionalni 25,23 25,60 25,48 457.340 PIF Velebit 21,01 21,40 21,12 580.388 RHMJ* 36,50 37,00 37,00 588.121 47.022.385 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo vrlo živo. Naime, ostvaren je promet od čak 47 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Tehnomonta (21 milijun), Dubrovkinje-Nuove (10,7 milijuna), Končara (5,6 milijuna), Imperiala (tri milijuna), dionicama PIF-ova (3,1 milijun) te Arenaturista (1,5 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 24 dionice, a pritom je njih deset dobilo, a devet izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, čak 497 kuna ili gotovo 25 posto, profitirala dionica Anite. Slijedila ju je, s dobitkom od 50 kuna, dionica Tankerske plovidbe. Značajnije su poskupile i dionice Atlantske plovidbe 35 kuna ili gotovo 54 posto, Imperiala 21,94 kune ili više od 36 posto, te Arenaturista 21 kunu ili gotovo 48 posto. Cijena dionice Dubrovkinje-Nuove porasla je 12,11, a Ericsson-Tesle sedam kuna. Rast cijene od jedne kune zabilježile su dionice Kraša i Slavonske banke. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 72 lipe, našla se dionica Dom fonda. Na vrijednosti su, pola postotna boda od nominalne cijene, dobila i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Među gubitnicama najviše je, 36 kuna ili više od 47 posto, potonula cijena dionice Elke. Slijedila ju je, s gubitkom od 28 kuna, dionica Plave lagune. Cijena pak dionice Elektroprometa pala je deset, a Riviere sedam kuna. I dionice pet PIF-ova izgubile su na vrijednosti. Tako je dionica Slavonskog fonda pojeftinila 25, Pletera 14, dok je dionica Velebit fonda jeftinija osam, a fonda Sunce šest lipa. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od tek dvije lipe, našla se dionica Središnjeg nacionalnog fonda. VIN indeks potonuo je u odnosu na tjedan ranije dva boda, te sada njegova vrijednost iznosi 414 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 29. ožujka 05. travnja Promjena u % New York/DJIA 9.799,06 9.918,05 1,21 Tokyo/Nikkei 13.137,80 13.381,38 1,85 London/FTSE-100 5.588,40 5.621,80 0,59 Frankfurt/DAX 30 5.879,30 5.773,34 -1,80 Na Wall Streetu su početkom ovoga tjedna oštro pale cijene dionica. Osim što su američke kompanije nastavile objavljivati upozorenja vezana za smanjivanje svojih prihoda i zarada, te najavljivati otpuštanja radnika, tržišne sudionike zabrinuo je i najnoviji oštar ton između vlade SAD-a i Kine, zbog sudara američkog špijunskog i kineskog vojnog zrakoplova. Po riječima jednog trgovca, ulagači trenutno ne znaju što bi uradili. Zbog velikih nedavnih korekcija cijena isplatilo bi se kupovati dionice, ali se pribojavaju mogućeg gubitka. Iako se bilježe sve povoljniji ekonomski pokazatelji, oni su i dalje oprezni. Ovoga je tjedna, među ostalima, objavljen i indeks industrijske aktivnosti, koji je za ožujak je iznosio 43,1, premašivši tako očekivanja tržišnih sudionika koja su se kretala oko 41,4. To je probudilo nade ulagača da se nakon osam mjeseci usporavanja rasta, industrijska aktivnost u SAD-u ponovno oporavlja, a jača ponovno i povjerenje potrošača. No, ti podaci nisu mogli smanjiti njihovo razočaranje zaradama američkih korporacija, a time i njihovim dividendama. Čak je 70 posto od ukupno 1.036 kompanija objavilo da očekuje niže rezultate poslovanja u prvom ovogodišnjem tromjesečju, prema 46 posto u istom razdoblju godinu dana ranije. Među tehnološkim kompanijama još je veći postotak onih koje očekuju niže zarade, čak 82 posto. Godinu dana ranije bilo ih je tek 39 posto. Tek je sredinom tjedna zaustavljen negativni trend. U četvrtak je, primjerice, vrijednost Dow Jonesa ojačala čak 402 boda, što je najveći jednodnevni dobitak tog burzovnog indeksa od ožujka 2000. Ulagači su naime toga dana bili ohrabreni najavama proizvođača kompjutora Dell Computersa da će njegovi poslovni rezultati ispuniti očekivanja tržišta. Dow Jones je u zadnjih tjedan dana ojačao 1,21 posto, na 9.918 bodova. Na Tokijskoj burzi ovoga su tjedna tržišni sudionici uglavnom bili u očekivanju razotkrivanja detalja vezanih za najavljen paket ekonomskih mjera vladajuće koalicije usmjeren oživljavanju japanskog gospodarstva. U međuvremenu su ojačale dionice kompanija koje se bave građevinarstvom, jer se očekuje da će dio mjera iz tog paketa biti usmjeren povećanju i njihove likvidnosti. Porasla je i potražnja za ostalim dionicama tzv. stare ekonomije. Poskupile su i dionice maloprodajnih tvrtki, jer su neke od njih zabilježile u ožujku veliki skok prometa, suprotno očekivanjima tržišnih sudionika. Indeks Nikkei ojačao je u zadnjih tjedan dana 1,85 posto, na 13.381 bod. Europske burze uglavnom su pratile trend na američkoj burzi. I na tim su burzama ulagači početkom tjedna bili razočarani smanjivanjem prometa i dobiti kompanija, a nakon što je francuski Alcatel najavio otpuštanje zaposlenih, počeli su se pribojavati da će se trend smanjivanja troškova poslovanja rezanjem troškova zaposlenih proširiti i na europske kompanije. Ovoga su tjedna pojeftinile i dionice farmaceutske i kemijske industrije, medija, maloprodaje te financijskih institucija. Indeks Londosnke burze Ftse ojačao je u tom razdoblju 0,59 posto, na 5.621 bod, a Frankfurtske burze Dax oslabio 1,8 posto, na 5.773 boda. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 29. ožujka 05. travnja Promjena u % Euro/USD 0,8828 0,8963 1,52 Euro/JPY 109,16 111,10 1,77 USD/JPY 123,67 123,99 0,25 Tečaj europske valute ovoga je tjedna ojačao prema dolaru 1,52 posto, na 0,8963 dolara, zbog sve većeg optimizma tržišnih sudionika u vezi kamatnih stopa. Naime, sve više je ekonomskih pokazatelja u euro zoni koji ukazuju na slabljenje gospodarske aktivnosti, pa se već gotovo sa sigurnošću može reći da će se recesija u SAD-u svakako osjetiti i u Europi. Stoga tržišni sudionici očekuju da će uskoro i Europska središnja banka sniziti kamatnu stopu, te tako stvoriti povoljnije uvjete za kreditiranje i poslovanje europskim kompanijama. Japanski je jen krajem prošloga tjedna oštro pao prema dolaru, dosegnuvši najnižu razinu u dvije i pol godine. Američki je dolar stajao čak 126,16 jena. Na to je nepovoljno utjecao "tankan" izvješće koje je objavila Bank of Japan. U njemu je japanska središnja banka prognozirala oštar pad poslovne optimističnosti te kapitalnih ulaganja. Iako je tijekom tjedna došlo do oporavka njegova tečaja, on je i dalje 0,25 posto niži nego tjedan dana ranije prema dolaru, te 1,77 posto niži prema euru. Pozitivno je sredinom tjedna na njegov tečaj utjecao zaključak visokih japanskih dužnosnika da prebrza i oštra korekcija jena ne bi bila opravdana. I japanski ministar financija Kiichi Miyazawa, smatraju tržišni sudionici, svojom je izjavom da zemlje G7 neće dopustiti oštre korekcije na deviznim tržištima, skriveno poručio da bi te zemlje mogle i intervenirati u korist japanske valute. Dolar tako stoji 123,99 jena, a euro 111,10 jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke oo 30. ožujka od 06. travnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 30. ožujka 06. travnja u % Euro 1 7,6729 7,6784 0,07 DEM 1 3,9231 3,9259 0,07 USD 1 8,6456 8,5363 -1,26 GBP 1 12,4642 12,2365 -1,82 JPY 100 7,0104 6,8803 -1,85 ATS 1 0,5576 0,5580 0,07 ITL 100 0,3962 0,3965 0,07 CHF 1 5,0169 5,0241 0,14 SIT 100 3,5531 3,5561 0,08 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke, nakon tri tjedna gubitaka, porasla je 0,07 posto prema kuni. Britanska je funta, pak, oslabila 1,82 posto, a američki dolar 1,26 posto. Najviše je ovoga tjedan pojeftinio japanski jen, 1,85 posto. Istodobno, švicarski je franak dobio 0,14 posto na vrijednosti. U dva tjedna slovenski tolar je poskupio 0,10 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire ovoga su tjedna porasli 0,07 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna no, kasnije je taj iznos uvećan na 300,8 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 93,4 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,326 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,320 kuna, uz kamatu od 5,95 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,320 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,95 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 26,12 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 202,2 milijuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,309 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,285 kuna, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,285 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 14,87 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 105,2 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,627 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,558 kuna, uz kamatu od 7,15 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,558 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,15 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 0,19 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,303 milijarde kuna. Od toga je 701,6 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,241 milijarda kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 2,360 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 10. travnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 400 milijuna kuna. 8. Vlada o prijedlogu zakona o privatizaciji Hrvatska je Vlada na svojoj sjednici održanoj u četvrtak, utvrdila novi zakonski prijedlog o privatizaciji koji predviđa pet načina privatizacije dionica i poslovnih udjela iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Prema tom prijedlogu, dionice i udjeli više od 2.300 tvrtki iz toga portfelja, mogle bi se prodati po knjigovodstvenoj vrijednosti; putem ESOP programa (radničko dioničarstvo) odnosno prodajom zaposlenicima pod posebno povoljnim uvjetima; prodajom hrvatskim državljanima s popustom i uz obročnu otplatu; prodajom za jednu kunu uz obvezu preuzimanja svih starih obveza tvrtke; ili neposrednom pogodbom. Predloženi zakon predviđa i da se posebnim zakonom uredi privatizacija INE, HEP-a, Hrvatskih pošta, HŽ-a i Hrvatskih šuma. Prijedlog zakona izazvao je žustru raspravu među pojedinim članovima Vlade, a najžešću su raspravu potaknule odredbe s rješenjima za nekretnine (zemljišta) koje nisu ušle u pretvorbu. Kritike na mogućnost da to zemljište bude i prodano, zamjenik ministrice turizma Veljko Ostojić, na primjeru autokampova zaključio je pitanjem - "da li smo se doista opredijelili za prodaju hrvatske obale". Tu je tezu potpredsjednik Vlade Slavko Linić nazvao "najvećom laži", ističući da zakonska rješenja ne govore o obali koja je zaštićena Pomorskim zakonom već o građevnom zemljištu za koje nema dileme da treba biti privatizirano. Vlada je na kraju zaključkom zadužila Ministarstvo turizma da u roku 45 dana predloži poseban zakon o kampovima. Vlada je danas donijela i odluku o podjeli imovine, prava i obveza te rasporedu zaposlenika Hrvatske uprave za ceste, a u saborsku proceduru uputila i izmjene Obiteljskog zakona, te Zakona o izvršavanju kazne zatvora. 9. Hrvatski sabor prihvatio zakon o HNB-u Hrvatski sabor prihvatio je u četvrtak većinom glasova Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, o kojemu se posljednjih dana u vladajućoj koaliciji uvelike polemiziralo. Najviše primjedbi na zakonski prijedlog imali su zastupnici HSS-a koji su predložili više od 10 amandmana, među kojima i onaj da bi nadzor nad poslovanjem banaka, uz HNB, mogla obavljati i posebna agencija koju bi osnovala Vlada. U glasovanju prošloga petka Sabor je odbio sve amandmane Kluba HSS- a, pa zastupnici te stranke nisu htjeli sudjelovati u daljnjem izjašnjavanju. Zbog toga je Sabor ostao bez kvoruma, a glasovanje i sjednica prekinuti. O zahtjevima HSS-a posljednjih su dana raspravljali predstavnici "šestorice", a jučer su se klubovi zastupnika "šestorice" usuglasili oko zaključka prema kojemu se Vladu obvezuje da do kraja lipnja Saboru dostavi prijedlog zakona o bankama kojim bi se uredilo da, uz HNB, kontrolu nad poslovanjem banaka mogu obavljati i druge institucije ovlaštene tim zakonom. Sabor je većinom glasova prihvatio taj zaključak, a protiv njega, kao i predloženog zakona u cjelini bili su zastupnici oporbe. Prihvaćenim zakonom povećava se neovisnost središnje banke, ali i naglašava njezina odgovornost prema Saboru. Tako će se Statut HNB-a potvrđivati u parlamentu, a njegov Odbor za izbor i imenovanja predlagat će kandidate za guvernera i članove Savjeta HNB-a. Zakonom je proširen i krug osoba koje mogu ući u Savjet, a moraju biti državljani Hrvatske s monetarnim, fiskalnim, bankarskim i iskustvom na pravnom području. Birat će se na šest godina, a članovi Savjeta HNB-a ne mogu biti državni dužnosnici. 10. Sporazum o pridruživanju Hrvatske EU bit će parafiran u svibnju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije bit će parafiran početkom svibnja, izjavili su u četvrtak u Zagrebu hrvatski premijer Ivica Račan i povjerenik Europske komisije za vanjske odnose Chris Patten. "Ocijenili smo da proces pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) teče vrlo dobro i uspješno i očekujemo da će pregovori biti završeni na samom početku svibnja", izjavio je premijer Račan na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade kojoj je prisustvovao i Chris Patten. Povjerenik Europske komisije za vanjske odnose je rekao da je SSP već skoro potpuno dovršen i da je ostalo samo nekoliko pitanja koja će biti riješena za nekoliko tjedana. Ako se sa SSP-om zakasni nekoliko dana to neće biti zbog nekog političkog problema nego iz tehničkih razloga, rekao je Patten. 11. Započeo novi krug on-line dražbi na Zagrebačkoj burzi Na Zagrebačkoj burzi u srijedu je započeo novi krug javnih on-line dražbi dionica i udjela u trgovačkim društvima u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima do 25 posto vlasničkog udjela. Od ukupno deset tvrtki koje su danas bile ponuđene na on-line dražbi otkupljeni su udjeli u njih osam, a ukupni promet ostvaren na dražbi iznosio je 1,603.828 kuna. Tako je 16 dionica dioničkog društva Auto-servis Zelina iz Sv. Ivana Zeline prodano po cijeni od 3.120 kuna, a paket od 1759 dionica Brodogradilišta Cres kupac je platio 68.601 kune. Za 779.025 kuna prodano je 19.975 dionica varaždinske tvrtke Centropromet, dok je paket od 1038 dionica Dalmacija-auta iz Splita kupljen za 40.482 kune. Po cijeni od 23.020 kuna prodano je 1151 dionica zagrebačke tvrtke Dubravapromet, a 249 dionica osječkog Elektrometala prodano je za 47.310 kuna. Dionice u svih pet spomenutih trgovačkih društava prodane su po početnoj cijeni, dok je za 1521 dionicu tvrtke Feroplast iz Buja postignuta cijena od 67.630 kuna. Početna cijena tih dionica bila je 45.630 kuna. Po višoj cijeni od početne prodano je i 30.464 dionica tvrtke Girk Kalun iz Drniša. Prvotno ponuđena cijena tih dionica iznosila je 304.640 kuna, a prodane su za 574.640 kuna. Bez kupaca danas je ostao paket od 217 dionice tvrtke Automobilia iz Zagreba, za koje je ponuđena cijena od 8.463 kune, a nije prodano niti 1.018 dionica zadarskog trgovačkog društva Elektromehanika- Sklad, početne cijena od 79.404 kune. U četvrtak je pak na on-line dražbi Zagrebačke burze ostvaren promet od 541.849 kuna. Za 5559 dionica dioničkog društva Hoteli Njivice ostvarena je cijena od 231.801 kune, dok je početna cijena tih dionica iznosila 216.801 kunu. Po početnoj cijeni, od 93.054 kune, prodano je 2386 dionica zagrebačke tvrtke Imco, dok je 906 dionica zadarskog Kemoplast- trade, čija je početna cijena iznosila 35.334 kune, prodano za 40.334 kune. Paket od 582 dionice krapinske Kotke prodan je po prvotno ponuđenoj cijeni od 46.560 kuna, dok je 77 dionica tvrtke Meteor iz Đakova postiglo cijenu od 26.860 kuna (početna je iznosila 13.860 kuna). Za 3,75-postotni vlasnički udio u tvrtki Osilovac d.o.o. iz Feričanaca kupac je platio 19.320 kuna, što je bila i početna cijena za te dionice. Nasuprot tome, po višoj cijeni od početne (odnosno 49.920 kuna), prodano je 256 dionica Tankerkomerca iz Zadra. Za te je dionice postignuta cijena od 83.920 kuna. Bez kupaca je ostao paket od 635 dionica bjelovarskog Koestlina, čija je početna cijena iznosila 44.450 kuna; 385 dionica sisačkog dioničkog društva Pristanište i skladišta, početne cijene od 30.030 kuna te 539 dionica Slobode iz Osijeka, čija je početna cijena iznosila 16.170 kuna. Rezultati ovotjedne dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac Autoservis Zelina d.d. S. Ivan Zelina 16 dionica 3.120,00 3.120,00 CEFB Automobilia d.d. Zagreb 217 dionica 8.463,00 Brodogradilište Cres d.d. Cres 1759 dionica 68.601,00 68.601,00 CBB Centropromet d.d. Varaždin 19975 dionica 779.025,00 779.025,00 CBB Dalmacija-auto d.d. Split 1038 dionica 40.482,00 40.482,00 DLBT Dubravapromet d.d. Zagreb 1151 dionica 23.020,00 23.020,00 DLBT Elektromehanika-Sklad d.d. Zadar 1018 dionica 79.404,00 Elektrometal d.d. Osijek 249 dionica 47.310,00 47.310,00 CEFB Feroplast d.d. Buje 1521 dionica 45.630,00 67.630,00 CEFB Girk Kalun d.d. Drniš 30434 dionica 304.640,00 574.640,00 FINT Hoteli Njivice d.d. Njivice 5559 dionice 216.801,00 231.801,00 RIBP Imco d.d. Zagreb 2386 dionica 93.054,00 93.054,00 CEFB Kemoplast-trade d.d. Zadar 906 dionica 35.334,00 40.334,00 FINT Kostelin d.d. Bjelovar 635 dionica 44.450,00 Kotka d.d. Krapina 582 dionice 46.560,00 46.560,00 PBZK Meteor d.d. Đakovo 77 dionica 13.860,00 26.860,00 CRDS Osilovac d.o.o. Feričanci d.o.o. 3,75 % udjela 19.320,00 19.320,00 RBAV Pristanište i skladišta d.d. Sisak 385 dionica 30.030,00 Sloboda d.d. Osijek 539 dionica 16.170,00 Tankercomerc d.d. Zadar 256 dionica 49.920,00 83.920,00 DLBT UKUPNO 2145,677,00 12. Realizacija programa kreditiranja malog gospodarstva Kroz šest kreditnih linija koje provodi Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, osigurano je 1,7 milijardi kuna kreditnih sredstava. Do sada je od tih sredstva plasirano oko 20 posto, pri čemu su neki od programa tek ušli u fazu realizacije. U sklopu programa kreditiranja restrukturiranja poslovanja trgovačkih društava u kojima država ima do 25 posto vlasničkog udjela, koji Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo realizira u suradnji s Raiffeisenbank Austria (RBA), do sada su odobrena četiri kredita. Krediti se odobravaju s godišnjom kamatom od 7,5 posto uz rok povrata od sedam godina. Na natječaj za spomenute kredite javilo se 14 trgovačkih društava, no, pojasnila je pomoćnica ministra Sanja Matunec, odobreno ih je samo četiri, budući da ostali nisu imali jasne programe restrukturiranja. No, Ministarstvo od tog programa neće odustati, već se, dapače, razmatra mogućnost da se u tu kreditnu liniju omogući pristup i tvrtkama koje su u potpunosti privatizirane. Također u suradnji s Raiffeisenbank Ministarstvo je u veljači ove godine započelo i novi program kreditiranja informatizacije i automatizacije u proizvodnim djelatnostima. Za kreditiranje uvođenja novih tehnologija u proizvodne procese, uz kamatu od 7,5 posto i rok otplate od osam godina, od čega se dvije godine odnosi na poček, do sada se javilo 36 poduzetnika, rekla je Matunec. Dodala je kako je Banci proslijeđeno 19 zahtjeva, koji su svi još uvijek u proceduri. Za poticanje komercijalizacije inovacija, koje se realizira u suradnji Ministarstva i Zagrebačke banke, predviđene su dvije vrste poticaja - kreditiranje komercijalizacije inovacija i bespovratna novčana potpora za provjeru inovacija koja je već odobrena za 70-ak inovatora, kazala je Matunec. Uvjeti kreditiranja, pak, predviđaju godišnju kamatu od osam posto, uz otplatu na razdoblje od pet do deset godina i poček od dvije godine, a do sada je odobren samo jedan kredit. Pomoćnik ministra Miljenko Leppee ističe da je kreditni fond za turističke poduzetnike 750 milijuna kuna, a program se ostvaruje putem šest poslovnih banaka - Raiffeisenbank, Dubrovačke, Splitske, Riječke, Erste&Steiermarkische i Hypo banke. Krediti za adaptaciju i preuređenje turističkih objekata odobravaju se uz kamatu od 6,5 posto s rokom otplate od tri do pet godina, a za izgradnju ili kupnju turističkih objekata predviđeni su krediti uz istu kamatu, ali i duže razdoblje povrata - pet do deset godina. Do sada je zaprimljeno 68 zahtjeva, a banke su odobrile 60 kredita ukupne vrijednosti od 22,8 milijuna kuna, kazao je Leppee. Za kreditiranje pripreme izvoza i samog izvoza, pak, Ministarstvo i Zagrebačka su banka predvidjeli fond od 160 milijuna, i to za kredite s šest posto kamata i na rok od 24 mjeseca. Za ta je sredstva interes pokazalo 104 poduzetnika, od čega su zahtjevi njih 79 proslijeđeni Banci, koja je pak dosad odobrila 46,15 milijuna kuna kroz 24 kredita. Program poticanja obrtništva i poduzetništva, koji u suradnji realiziraju Ministarstvo, županije i poslovne banke, u kreditnom fondu ima ukupno 650 milijuna kuna. Kamata na te kredite prosječno iznosi osam posto, rok povrata je sedam godina s počekom od dvije godine, a na natječaj za te kredite javilo se više od tri tisuće zainteresiranih poduzetnika, dodala je Matunec. Od tog broja 1800 zahtjeva je proslijeđeno bankama, koje su do sada odobrile 473 kredita ukupne vrijednosti od 180 milijuna kuna. 13. HFP: Novi natječaj za vrsarsku Anitu po nominalnoj cijeni Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju odlučio je raspisati novi natječaj za 55,77 posto dionica vrsarske turističke tvrtke Anita, po nominalnoj cijeni od 168 milijuna kuna. Na prvi natječaj, objavljen 14. ožujka, pristigle su dvije ponude - porečke Plave Lagune (koja je u sastavu Lukšić Grupe) i tvrtke Adria Resorts (u vlasništvu Tvornice duhana Rovinj). Kako su obje ponude bile ispod natječajem traženog iznosa nominalne cijene, odnosno nisu u skladu s pravilima ponudbene dokumentacije, UO HFP-a na jučerašnjoj je sjednici te ponude odbacio. Plava laguna je ponudila 135 milijuna kuna i uplatu od sedam dana od dana potpisa ugovora, a ostatak iznosa do nominalne cijene ponudila u obliku investicije u roku od najmanje tri godine. Adria Resorts pak nudila je 72 milijuna kuna u roku 30 dana od potpisa ugovora te 100 milijuna kuna ulaganja u slijedećih 18 mjeseci. Novi natječaj bit će objavljen u domaćim i stranim tiskovinama, s rokom od 30 dana za podnošenje ponuda. 14. Erste & Steiermaerkische Bank - prijevremena isplata mirovina Erste & Steiermaerkische Bank d.d. unaprijedit će poslovanje s umirovljenicima, svojim klijentima, garantirajući im isplatu mirovine 10. u mjesecu, a u slučaju da Mirovinski fond isplati mirovine ranije, Banka će se prikloniti tom datumu. Osim zagarantirane isplate mirovina Banka nudi gotovinske kredite, bez depozita i bez jamaca čiji je maksimalan iznos 5.000 kuna, uz godišnju kamatu od deset posto i jednokratnu naknadu od 0,5 posto, koja se naplaćuje iz kredita. Uvjet za dobivanje gotovinskih kredita je isplata mirovina (čiji potreban minimalni iznos je 1.200 kuna) putem Erste & Steiermaerkische Banke. Isto tako, Banka omogućava korištenje okvirnih kredita po tekućem računu u visini mirovine, izvješteno je danas iz te banke. 15. RZB preuzima Hrvatsku poštansku banku Mostar Austrijska Raiffeisen Zentralbank (RZB) postat će do kraja travnja 97-postotnim vlasnikom Hrvatske poštanske banke (HPB) Mostar, objavljeno je istodobno u Beču i Mostaru. Predugovori o prodaji 76 posto udjela već su potpisani, a do kraja ovoga tjedna trebali bi biti potpisani i predugovori s preostalim vlasnicima, čime će udjel RZB-a u HPB porasti na 97 posto, stoji u priopćenju iz zagrebačke Raiffeisenbank (RBA). HPB je osnovana 1994. godine, a šest glavnih dioničara ima udjele između deset i ispod 15 posto, pri čemu su najveći dioničari bosanskohercegovačke tvrtke Interinvest, Optima, Circle International, Primorka te Hrvatska poštanska banka Zagreb i Euroherc osiguranje iz Makarske. Nakon preuzimanja sarajevske Market banke, koja sada posluje pod imenom Raiffeisenbank BiH, HPB je druga banka u Bosni i Hercegovini koju preuzima austrijska RZB. U RBA ističu kako je dolazak RZB na prostor Hercegovačko-neretvanske županije jedno od najvećih stranih ulaganja na tom području Bosne i Hercegovine, što bi trebalo privući i ostale strane investitore. Zamjenik generalnog direktora RZB Herbert Stepic najavio je da će se dvije banke u idućim godinama udružiti. Nakon što je Raiffeisenbank BiH početkom ožujka otvorila svoju podružnicu u Republici Srpskoj i sadašnjeg pokrivanja Hercegovine, RZB, kažu, time nastavlja plan proširenja djelovanja i prisutnosti na cijelom području BiH. 16. Allianz preuzeo Dresdner Bank Najveći njemački osiguravatelj Allianz preuzeo je treću po veličini njemačku banku Dresdner Bank, čime je stvorena jedna od najvećih financijskih institucija na svijetu. Novi koncern zvat će se Allfinanz, a ukupna vrijednost preuzimanja, u gotovini i dionicama, procjenjuje se na približno 24 milijarde eura. Allianz, koji je i prije preuzimanja bio vlasnik 20 posto dionica Dresdner Banka, dioničarima te banke ponudio je 53,13 eura po dionici te dodatnih 200 eura u gotovini. Osim toga, ugovorom je predviđeno da Allianz 13,6-postotni vlasnički udio u drugoj po veličini njemačkoj banci HypoVereinsbank prepusti osiguravateljskoj kući Muenchner Rueck, a za uzvrat bi dobio deset posto dionica Dresdner Banka. Inače, novi bi koncern trebao imati približno 20 milijuna komitenata, a tržišna vrijednost Allfinanza trenutno se procjenjuje na gotovo sto milijuna eura. 17. Povjerenstvo KBZ o odgovornosti za propast gradskog novca Za propast više od 100 milijuna kuna gradskog novca u Komercijalnoj banci Zagreb (KBZ) najveću odgovornost snose uprave trgovačkih društava u gradskom vlasništvu i ravnatelji gradskih ustanova pa je zagrebačkoj Gradskoj skupštini predloženo da zatraži utvrđivanje njihove odgovornosti "zbog štete koju su nanijeli odlukama da se novac plasira u banke za koje se već u to vrijeme znalo da su rizične i nelikvidne. To je jedan od zaključaka i prijedloga koje su precizirali članovi Povjerenstva za utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi s poslovanjem gradskih ustanova i trgovačkih društava s KBZ i drugim bankama u stečaju. Povjerenstvo je utvrdilo i odgovornost skupština trgovačkih društava, nadzornih odbora i upravnih vijeća koja su, kako se ističe u zaključcima, bili sastavljeni uglavnom po stranačkoj pripadnosti i nisu se pokazali dovoljno sposobni i stručni u obavljanju nadzora i kontrole. Takav model upravljanja u trgovačkim društvima treba mijenjati i u nadzorne odbore i trgovačka društva birati stručne i odgovorne osobe, ocjenjuje skupštinsko Povjerenstvo. U zaključcima Povjerenstvo posebno ističe političku odgovornost bivšeg predsjednika Gradske skupštine Zlatka Canjuge "zbog činjenice što je otac njegove supruge imao poslovne aranžmane s KBZ, što je za svoju stranku (HDZ) prihvatio brojne protuusluge banke i velike donacije i što je kao predsjednik NK "Croatia" prihvatio velika sredstva pod firmom reklame, a čime su se sredstva gradskih poduzeća preko banke prelijevala u nogometni klub". Povjerenstvo smatra da postoji posebna politička odgovornost i bivše pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Jerke Jukić koja je bila i predsjednica Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba. Povjerenstvo je zaključilo da je ona bitno utjecala da se znatna sredstva Zavoda plasiraju u KBZ, a njezina se povezanost očituje i u tome da je član njezine obitelji imao poslovne aranžmane s KBZ. Povjerenstvo utvrđuje i da gradonačelnica Marina Matulović- Dropulić, Gradsko poglavarstvo i Gradski ured za gospodarstvo nisu pravodobno poduzimali potrebne mjere u skladu sa svojim obvezama. Izvješće, zapisnici i materijali sa sjednica Povjerenstva bit će upućeni nadležnim državnim institucijama kako bi one utvrdile postoji li kaznena odgovornost za nastalu štetu. Zagrebačka Gradska skupština zatražit će da je nakon poduzetih mjera izvijeste o utvrđenim činjenicama, stoji u zaključcima skupštinskog Povjerenstva koje je potpisao predsjednik povjerenstva Zdravko Tomac. Inače, Povjerenstvo koje je osnovano još za vrijeme bivšeg skupštinskog saziva završnim je izvješćem i donijetim zaključcima završilo svoj rad. 18. Statistika U ožujku bez rasta nezaposlenosti - Nakon dužeg vremena osjetnog rasta nezaposlenosti u Hrvatskoj, u ožujku je zabilježeno vrlo blago smanjenje broja nezaposlenih - krajem prošlog mjeseca u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je 388.747 nezaposlenih, što je za 114 osoba manje nego u mjesecu prije. U odnosu pak na ožujak prošle godine broj nezaposlenih krajem ožujka ove godine veći je za 31 tisuću osoba ili za 8,7 posto. Visoku razinu nezaposlenosti u Hrvatskoj pokazuje podatak da je stopa nezaposlenosti u veljači bila 22,9 posto. Iskazano, malo, smanjenje nezaposlenosti u ožujku analitičari Zavoda objašnjavaju početkom utjecaja sezonskih kretanja. Po podacima koje je danas objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje, tijekom ožujka Zavodu se prijavilo 20.527 novih osoba koje traže posao, što je gotovo 11 posto manje nego u mjesecu prije. Sa evidencije nezaposlenih prošlog je mjeseca zaposleno 12.130 osoba, ili 15 posto više nego u veljači, dok je 8.521 osoba brisana iz evidencije zbog ostalih razloga. Istodobno, poslodavci su prijavili 18.754 slobodnih radnih mjesta, što je za više od pet tisuća mjesta ili gotovo 38 posto više nego tijekom veljače. ZAP: prosječna plaća u veljači 3.391 kunu - Prema podatcima Zavoda za platni promet, prosječna je plaća u Hrvatskoj u veljači iznosila 3.391 kunu, što je 20 kuna, ili nominalno 0,6 posto više nego mjesec prije. U odnosu na veljaču prošle godine prosječna je plaća u veljači ove godine nominalno bila veća za 11,6 posto, a realno 5,9 posto. Po ZAP-ovim podatcima, u privatnom sektoru plaće su niže od onih u neprivatiziranom (državnom) sektoru, a niže su i od republičkog prosjeka. Tako su prosječne neto plaće zaposlenih u privatnom sektoru u veljači iznosile 2.959 kuna, što je 24 posto niže od prosjeka neprivatiziranog (državnog) sektora, a 12,7 posto niže od hrvatskog prosjeka. Prosječna je neto plaća u državnom sektoru u veljači bila 3.895 kuna, što je 11,5 posto više od državnog prosjeka. Vrlo različite su prosječne plaće ovisno o područjima privređivanja. Iz ZAP-a navode da su se u veljači prosječne plaće kretale od 2.291 kune u ribarstvu, što je za gotovo trećinu manje od hrvatskog prosjeka, do 5.112 kuna u financijskom posredovanju. Prema visini prosječnih neto plaća, najviše je pravnih osoba, 60,5 posto od njih ukupno 46.329, u kojima su se prosječne neto plaće po zaposleniku kretale od 1.501 do 3.000 kuna. Više od polovice pak zaposlenih, njih 427 tisuća od ukupno 831 tisuće, u skupini je čija se prosječna plaća kreće od 3.000 do 5.000 kuna. Prosječnu plaću višu od 5.000 kuna isplaćuje samo 4,4 posto pravnih osoba u kojima je 9,1 posto od ukupnog broja zaposlenih. Prosječna neto plaća viša od 10.000 kuna, prema podatcima ZAP-a, isplaćuje se u 132 pravne osobe, a broj zaposlenih u njima je 1.000. Znatno je pak veći broj pravnih osoba, njih 339 sa 2.358 zaposlenika, u kojima je neto plaća po zaposlenome niža od tisuću kuna. Više od 31 tisuća zaposlenika je pak u nešto više od 6.000 tvrtki koje su u veljači prosječno po zaposlenom isplatile od 1.000 do 1.5000 kuna. Iz ZAP-a ističu da je već nekoliko godina prisutna i tendencija da sve županije, osim Grada Zagreba, imaju niže prosječne plaće od hrvatskog prosjeka. Potvrđuju to i podatci za veljaču ove godine po kojima je prosjek u Zagrebu bio 3.835 kuna, dok su sve ostale županije imale niže prosjeke, a najniži je zabilježen u Međimurskoj - 2.580 kuna, što je 23,9 posto niže od državnog prosjeka. Deficit proračuna u prva dva mjeseca 1,5 milijardi kuna - Hrvatski državni proračun u prva je dva mjeseca ove godine prikupio 5.778 milijuna kuna prihoda, dok su ukupni rashodi istodobno iznosili 7.364 milijuna, čime je ostvaren deficit proračuna od 1.548 milijuna kuna, objavljeno je iz Ministarstva financija. Prihodi državnog proračuna u prva su dva mjeseca ove godine za 25 posto manji nego u istom razdoblju lani. Posljedica je to izostanka prihoda od privatizacije, odnosno sa tek 36,8 milijuna kuna za čak 98,2 posto manjih kapitalnih prihoda, kao i poreznih promjena tijekom prošle i s početkom ove godine. U veljači je državni proračun prihodovao 2,8 milijardi kuna, što je 15,55 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Razlog tomu su 7,3 posto manji ukupni porezni prihodi, na što su prvenstveno utjecali 28,8 posto manji prihodi od poreza na dohodak, 53,3 posto od poreza na dobit i 41,8 posto manji prihodi od carina. Tako je od poreza na dohodak u veljači prikupljeno 292 milijuna kuna, što je 118,5 milijuna manje nego u veljači prošle godine. Prihodi od toga poreza, objašnjava se u redovnom mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija, smanjeni su zbog povećanja neoporezivog dijela dohotka u travnju prošle godine i uvođenja novih poreznih stopa početkom ove godine. Porezom na dobit u veljači je prikupljeno 75,4 milijuna kuna, ili 86,9 milijuna kuna manje nego u istom lanjskom mjesecu. Razlog tomu je što se akontacija za uplatu poreza, za prva četiri mjeseca ove godine, računa prema ostvarenju iz 1999. godine koja je gospodarski bila vrlo slaba. Prihodi od carina iznosili su 193,3 milijuna kuna, što je za 138,9 milijuna manje nego u prošlogodišnjoj veljači. Posljedica je to smanjivanja carinskih stopa tijekom prošle godine, a sukladno zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije i potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa Slovenijom početkom ove godine. Pad proračunskih prihoda bilježi se i kod trošarina, koje čine 17,8 posto ukupnih prihoda. Od njih je u veljači prikupljeno 503,6 milijuna kuna, što je međugodišnji pad od 11,1 posto. Razlog je tomu prvenstveno smanjenje prihoda od trošarina na naftne derivate za 26,7 posto. Ostali značajni prihodi od trošarina, zbog njihova porasta tijekom prošle godine, ali i djelom zbog snažnije porezne kontrole, uglavnom bilježe međugodišnji porast, kao npr. 9,8 posto na duhanske prerađevine, 51 posto na pivo, 53,6 posto na uvoz automobila, ili čak 108,1 posto na alkohol i alkoholna pića. Porast prihoda bilježi se i kod najizdašnijeg proračunskog prihoda - PDV-a, koji je u veljači proračunu donio 56,9 posto ukupnih prihoda. Prošli je mjesec prihod od PDV-a iznosio 1,6 milijardi kuna, što je 13,1 posto više nego u istom mjesecu lani. U veljači je izvršeno 3,7 milijardi kuna proračunskih rashoda, ili 6,6 posto manje nego u istom mjesecu lani. Tekući su rashodi iznosili 3,5 milijardi kuna, odnosno porasli su 8,1 posto u odnosu na prošlu godinu, prvenstveno zbog porasta subvencija i tekućih transfera od 29,9 posto. Pri tome su transferi ostalim razinama države, koji obuhvaćaju i transfere izvanproračunskim fondovima, porasli 32,1 posto i iznosili su 1,35 milijardi kuna. Kod tekućih rashoda smanjile su se mase bruto plaća proračunskih korisnika i to za 2,8 posto, ostale kupovine dobara i usluga za 34,8 posto, a istovremeno je plaćeno 133,7 posto više kamata. Prema podatcima Ministarstva financija, proračun je u veljači zabilježio deficit od 928,2 milijuna kuna. Dijelom je on financiran domaćim zajmovima i izdavanjem trezorskih zapisa, te izdavanjem samurai obveznica (25 milijardi japanskih jena). U veljači su također otplaćene obveze prema staroj deviznoj štednji, te glavnice na obveznice Državne agencije za sanaciju banaka serije II, III i IV, i PBZ IV u ukupnom iznosu od 138,3 milijuna kuna. Realni rast BDP-a 3,7 posto mogao bi značiti početak izlaska iz recesije - Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj u prošloj godini, po upravo objavljenim prvim preliminarnim pokazateljima, bila je i nešto veća nego što se procjenjivalo - BDP je realno porastao za 3,7 posto, a očekivani porast bio je 3,5 posto. Premda su preliminarni podaci o kretanju BDP-a podložni promjenama, prethodni pokazatelj o realnom rastu BDP-a za 2000. godinu za 3,7 posto u odnosu na godinu prije, za pojedine je analitičare znak da hrvatsko gospodarstvo polako izlazi iz recesije. Pritom valja imati u vidu i podatak da je u 1999. Hrvatska zabilježila pad BDP-a za 0,4 posto. Za ovu se pak godinu očekuje da će realni rast BDP-a dostići 4 posto. Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku, temeljeni na tromjesečnim procjenama BDP-a za prošlu godinu, pokazuju da je na ostvareni rast velikog utjecaja imao izvoz roba i usluga, pri čemu je značajan doprinos turizma i s njim povezanih djelatnosti. Najveće stope rasta bruto dodane vrijednosti (u stalnim cijenama) u prošloj su godini ostvarili hoteli i restorani sa povećanjem od 16,2 posto u odnosu na godinu prije, te trgovina za 10,5 posto. Proizlazi da su te djelatnosti ujedno dale i najveći doprinos rastu. Relativno visoka stopa rasta bruto dodane vrijednost ostvarena je još u djelatnosti prijevoza - za 6,3 posto. Ne treba zanemariti doprinos i industrije unatoč nešto nižoj stopi rasta (2,9 posto) s obzirom na njezin znatan udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti. Doprinosi ostalih djelatnosti nisu bili značajni, a smanjenje, za 4,5 posto, zabilježeno je samo u građevinarstvu, koje neprekidno tijekom posljednjih deset tromjesečja iskazuje negativne stope rasta. Pokazatelji o strukturi rasta BDP-a s potrošne strane (prema osnovnim kategorijama potrošnje) pokazuju da kategorija osobne potrošnje za 2000. bilježi rast od 4,1 posto, pri čemu je povećanje osobne potrošnje bilo izrazitije u prvoj polovici godine. Potrošnja države pak smanjena je za 0,7 posto u odnosu na 1999., a smanjenje potrošnje države započeto je u drugom prošlogodišnjem tromjesečju te nastavljeno u trećem i četvrtom kvartalu. Investicije već duže vrijeme padaju i za cijelu 2000. iskazuju negativnu stopu od 3,5 posto. Glavni doprinos rastu BDP-a dala je kategorija neto izvoza budući da je stopa rasta izvoza roba i usluga iznosila 8,7 posto, znatno nadmašivši stopu rasta uvoza od 4,2 posto. Kod sagledavanja kretanja BDP-a ne treba zanemariti podatak da je stopa njegovog realnog rasta u 2000. bila najmanja upravo u zadnjem tromjesečju, kada se bilježi i usporavanje industrijske proizvodnje. Po procjeni Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju listopad- prosinac prošle godine realni rast BDP-a iznosio je 2,4 posto u usporedbi s istim vremenom godine prije. U prvom je prošlogodišnjem tromjesečju pak stopa rasta BDP-a bila 3,7 posto, u drugom 4,5 posto, te u trećem kvartalu 4,1 posto. Smanjen broj zaposlenih u industriji - Broj zaposlenih radnika u industriji u veljači je u Hrvatskoj smanjen za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec te za 3,6 posto prema veljači prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U prva dva ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem broj zaposlenih u industriji bio je manji za 3,4 posto. Proizvodnost rada u industriji u razdoblju siječanj-veljača ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani porasla je 9,9 posto. Podaci po pojedinim grupacijama pokazuju da je broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u veljači porastao 0,1 posto prema siječnju te 7,9 posto u odnosu na veljaču prošle godine. U prva dva mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje lani zaposlenost je u toj grupaciji povećana za 6,1 posto, dok je proizvodnost rada smanjena 4,1 posto. U prerađivačkoj je industriji broj zaposlenih smanjen 0,2 posto u odnosu na siječanj, a za 4,4 posto u usporedbi s istim mjesecom lani, dok je u prva dva mjeseca zaposlenost manja za 4,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Proizvodnost rada u prerađivačkoj je industriji porasla 13,8 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, broj zaposlenih u veljači je bio 0,3 posto manji nego u siječnju, dok je u odnosu na isti mjesec lani veći za 0,1 posto, a u prva dva mjeseca za 0,6 posto. Proizvodnost rada u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom u razdoblju siječanj-veljača 2001. manja je za 3,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Uvoz u zamahu, izvoz raste sporije - Hrvatska robna razmjena s inozemstvom u prvim mjesecima ove godine u znaku je relativno visokog porasta uvoza, dok izvoz raste po znatno nižim stopama. Iz Hrvatske je u prva dva mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 686,6 milijuna dolara, što je 2,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je uvezeno roba za 1,16 milijardu dolara, a vrijednost uvoza veća je za 20,3 posto u usporedbi sa prva dva mjeseca lani, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prva dva mjeseca iznosi 472 milijuna dolara, a pokrivenost uvoza izvozom je 59,3 posto. Neke od značajnih izvoznih djelatnosti iskazuju pad izvoza - pa je tako u prva dva mjeseca ove godine izvoz proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, ostvaren u vrijednosti od 81 milijun dolara, manji za 18,6 posto, naftnih derivata za 16,7 posto (56,5 milijuna USD), dok se kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstva sa izvozom od 71,7 milijuna USD iskazuje pad od 26,4 posto. Istodobno, izvoz djelatnosti proizvodnje hrane i pića veći je za 7,2 posto i iznosi oko 41 milijun dolara, izvoz proizvodnje odjeće povećan je za 2,7 posto na 76,2 milijuna dolara, namještaja za 11,6 posto na 21,6 milijuna, proizvodnja tekstila 3,1 posto na 23 milijuna USD, štavljenje i obrada kože 14,3 posto na 31 milijun itd. Na strani uvoza zanimljivo je da se kod uvoza strojeva i transportnih uređaja, realiziranog u vrijednosti od 328,8 milijuna dolara, pokazuje rast od 26,8 posto, što može biti povoljan podatak ako je riječ o strojevima za proizvodnju. Također i električnih strojeva, uređaja i aparata uvezeno je za 53 milijuna dolara, što je rast od 27 posto. Premda podaci za samo dva mjeseca ne moraju biti indikativni, ipak treba uočiti da je izvoz u zemlje Europske unije, ostvaren u vrijednosti od 372 milijuna dolara, manji za 9,9 posto nego u prva dva prošlogodišnja mjeseca. Istodobno je uvoz iz EU, od 648 milijuna dolara, povećan za 28,3 posto. Pritom izvoz u Italiju, prvog hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera, bilježi pad - za 7,3 posto na 154 milijuna dolara, dok je uvoz iz te zemlje, od 186 milijuna dolara porastao za 32,5 posto. U Njemačku je pak vrijednost izvoza povećana za 7,1 posto na 115 milijuna dolara. Stupanjem na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini sa BIH, nakon prošlogodišnjeg pada, u prva dva mjeseca izvoz u Bosnu i Hercegovinu povećan je za 17,3 posto na nešto više od 70 milijuna dolara. Visoke stope rasta pokazuju se u robnoj razmjeni sa Jugoslavijom - u koju je izvezeno roba za gotovo 20 milijuna dolara, što predstavlja povećanje od 177 posto ali kod toga treba imati u vidu nisku bazu usporedbe. Iz SRJ je u prva dva mjeseca uvezeno roba za 6,6 milijuna dolara. Smanjuju se iznosi nepodmirenih naloga, ali raste broj insolventnih tvrtki - Krajem veljače bila je blokirana 33.551 pravna osoba s iznosom 19,3 milijarde kuna, što pokazuje da se nastavlja trend smanjenja iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje, ali raste broj insolventnih pravnih osoba. Po podacima Zavoda za platni promet (ZAP), trend smanjenja iznosa prijavljenih dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje, započet prošle godine, nastavljen je i u prva dva ovogodišnja mjeseca. Iznos nepodmirenih naloga krajem veljače bio je za oko 400 milijuna manji nego krajem siječnja, a u usporedbi s veljačom prošle godine za 5,5 milijardi kuna, ili 20,9 posto. Istodobno su otprilike za isti iznos smanjeni akceptni nalozi (za 5,9 milijardi ili 39,1 posto), koji su još u travnju 1999. ukinuti kao instrument plaćanja i osiguranja plaćanja. Stoga iz ZAP-a ocjenjuju da se i podaci o smanjenju iznosa blokada ne mogu smatrati osnovom stvarnog poboljšanja likvidnosti u hrvatskom gospodarstvu. Za razliku od akceptnih naloga u strukturi blokada povećavan je iznos po sudskim i drugim rješenjima, pa njihov udjel u ukupnom iznosu već dostiže visokih 40,9 posto, na osnovi neplaćenih poreza, pristojbi i slično, dok je smanjen iznos nepodmirenih doprinosa iz i na plaće. Nasuprot trendu smanjenja iznosa u stalnom je porastu broj insolventnih tvrtki. U blokadu je tako tijekom veljače ušlo 490 tvrtki, dok je u odnosu na veljaču prošle godine broj insolventnih pravnih osoba povećan za 1.465, ili 4,6 posto. Iz ZAP-a, na temelju podataka o smanjenju broja radnika zaposlenih u insolventnim tvrtkama (sa 164.505 krajem veljače prošle na 130.445 u veljači ove godine), upozoravaju da su problemi plaćanja sve izraženiji u pravnim osobama s malim brojem zaposlenika. To potvrđuju i podatci da čak 13.882 tvrtke u blokadi nemaju iskazanog nijednog zaposlenika, a u daljnjih 17.332 zaposlen je prosječno jedan do pet radnika. Te dvije skupine tvrtki čine čak 93,1 posto ukupno blokiranih, na njih se odnosi 63,3 posto iznosa, a u njima je 21,3 posto zaposlenih u svim blokiranim tvrtkama. Promatrano prema trajanju neprekidne blokada tek je 6,9 posto pravnih osoba (njih 2.296) blokirano kraće od mjesec dana. Najveći je pak dio blokada dužih od godinu dana - čak 75,2 posto, ili 25.234 tvrtke s više od 18 milijardi kuna, ili 94 posto ukupnog iznosa. To ne pruža nadu da će taj dio gospodarstva lako izići iz zone insolventnosti, pa u ZAP-u pretpostavljaju da će veći dio potpasti pod udar Stečajnog zakona. Iz ZAP-a također napominju da se njihovi podatci odnose samo na dio dospjelih nepodmirenih obveza koje se moraju prijaviti ili ih prijavljuju vjerovnici, a ne i svih obveza koje nisu podmirene u roku, jer poslovni subjekti nisu dužni podnositi na naplatu naloge raznih drugih obveza ako za njih nemaju pokriće na računu.