ZAGREB, 6. travnja (Hina) - Simulirajući sudar Zemlje i kometa, skupina znanstvenika pokazala je da su organske molekule s kometa mogle preživjeti sudar i posijati život na Zemlji.
ZAGREB, 6. travnja (Hina) - Simulirajući sudar Zemlje i kometa,
skupina znanstvenika pokazala je da su organske molekule s kometa
mogle preživjeti sudar i posijati život na Zemlji. #L#
Rezultati istraživanja idu u prilog teoriji po kojoj je život
stigao iz svemira.
"Rezultati našeg ispitivanja pokazuju kako jačina sudara nije
argument za odbacivanje tvrdnje da su organski spojevi došli iz
svemira", rekla je Jennifer Blank s kalifornijskog sveučilišta u
Berkeleyu.
Jennifer Blank i njezini kolege predstavili su rezultate na
nacionalnom sastanku Američkoga društva kemičara u San Diegu,
izvješćuje BBC News.
Istraživači su ispalili projektil veličine limenke u metalnu metu
veličine novčića na kojoj je bila kapljica vode pomiješana s amino
kiselinama koje tvore proteine.
Do danas je u meteoritima pronađeno više od 70 varijanti amino
kiselina, a neke su nađene i u zvjezdanoj prašini i plinovitim
oblacima.
Primijećeno je da je velik dio amino kiselina preživio, a mnoge su
se polimerizirale u lance od dvije, tri i četiri amino kiseline,
takozvane peptide, prvi stadij u izgradnji proteina.
Uz to, smrzavanje mete kako bi oponašala zaleđeni komet povećalo je
stopu preživljavanja amino kiselina.
Test je zamišljen tako da simulira sudare koji su bili česti u
vrijeme Zemljine najranije povijesti, prije otprilike četiri
milijarde godina, kad su se stjenovite, zaleđene krhotine u našem
solarnom sustavu u spektakularnim sudarima počele akumulirati i
pretvarati u planete. U to doba je većina krhotina bila slična
kometima (prljavim grudama snijega za koje se pretpostavlja da su
se uglavnom sastojale od vode ispod koje je bila stjenovita jezgra)
koji su udarali u Zemlju brzinom većom od 25 km u sekundi.
Snaga laboratorijskih testova bila je slična neizravnom sudaru sa
stjenovitom površinom Zemlje, u kojemu je komet udario pod kutom
manjim od 25 stupnjeva, a ne okomito na Zemljinu površinu.
"Pretpostavljamo da bi u takvom sudaru dio zaleđene vode s kometa
ostao nedirnut kao tekuće blato puno organskih molekula, što je
idealno za razvoj života", rekla je Jennifer Blank. "Takav scenarij
osigurava tri sastojka nužna za život: tekuću vodu, organsku tvar i
energiju", dodala je.
Iako se procjenjuje da je u Zemljinoj najranijoj povijesti vrlo
malo kometa ili asteroida udarilo pod takvim kutem, bombardiranje
bi bilo dovoljno da donese znatnu količinu nedirnute organske tvari
i vode, procjenjuje Jennifer Blank.
Nakon ovog pokusa, znanstvenica namjerava istom testu podvrgnuti i
bakterijske spore za koje se pretpostavlja da su na Zemlju stigle
kometima.
(Hina) dgk dgk