IT-US-CN-krize-supesile-Politika IT- 5.IV AVVENIRE- RUSIJA I KINA ITALIJAAVVENIRE5. IV. 2001.Sada izbija prijateljstvo između Moskve i Pekinga"Upravo dok su se odnosi između SAD-a i Kine osjetno ohladili nakon izgreda u svezi
špijunskog zrakoplova u Južnom kineskom moru, u Moskvi se najavljuje da će početkom srpnja, tijekom skupa na vrhu u Moskvi između predsjednika Vladimira Putina i njegovog kineskog kolege Jinag Zemina biti potpisan novi desetogodišnji ugovor prijateljstva između Rusije i Kine. Ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, komentirajući najavu, slijedeći skup nazvao je 'povijesnim događajem'. Putin je već bio u Kini krajem srpnja 2000., i s Jiang Zeminom potpisao je takozvanu Pekinšku deklaraciju, u kojoj se još jednom potvrđivalo jednako gledanje dvije zemlje na pitanje Tajvana.Od tada su izrazi poštovanja od strane Moskve postali sve izričitiji. (...) To ponašanje dio je jedne sve naglašenije 'euroazijske' politike Moskve, nadahnute shvaćanjem koje je već bilo razrađeno početkom 20. stoljeća, prije komunističke revolucije 1917., od ruskih mislilaca poput Svjatopolk-Mirskija, Savitskija i Gumiljova. Po
ITALIJA
AVVENIRE
5. IV. 2001.
Sada izbija prijateljstvo između Moskve i Pekinga
"Upravo dok su se odnosi između SAD-a i Kine osjetno ohladili nakon
izgreda u svezi špijunskog zrakoplova u Južnom kineskom moru, u
Moskvi se najavljuje da će početkom srpnja, tijekom skupa na vrhu u
Moskvi između predsjednika Vladimira Putina i njegovog kineskog
kolege Jinag Zemina biti potpisan novi desetogodišnji ugovor
prijateljstva između Rusije i Kine. Ministar vanjskih poslova Igor
Ivanov, komentirajući najavu, slijedeći skup nazvao je 'povijesnim
događajem'. Putin je već bio u Kini krajem srpnja 2000., i s Jiang
Zeminom potpisao je takozvanu Pekinšku deklaraciju, u kojoj se još
jednom potvrđivalo jednako gledanje dvije zemlje na pitanje
Tajvana.
Od tada su izrazi poštovanja od strane Moskve postali sve
izričitiji. (...)
To ponašanje dio je jedne sve naglašenije 'euroazijske' politike
Moskve, nadahnute shvaćanjem koje je već bilo razrađeno početkom
20. stoljeća, prije komunističke revolucije 1917., od ruskih
mislilaca poput Svjatopolk-Mirskija, Savitskija i Gumiljova. Po
toj teoriji Rusija svoju ulogu u svijetu može afirmirati
profilirajući se kao dominantna sila na golemom euroazijskom
kontinentu, što pretpostavlja uspostavu posebnih odnosa s Kinom.
Moskva ne propušta prigodu naglasiti svoje jednako gledanje s
Pekingom, i suprotno Washingtonu. (...)
Početkom 2000. Mikhail Kasjanov se uputio u Kinu gdje je razgovarao
o 'strateškom partnerstvu' i širokoj 'gospodarsko-trgovinskoj
bazi' između dvije zemlje. Za sada je trgovinska razmjena između
Rusije i Kine 7 milijardi dolara, što je vrlo skromno u odnosu na 64
milijarde trgovine Kine sa SAD-om, 66 milijardi s Japanom i 59
milijardi s Europskom Unijom. No Rusija se uzda u vojne isporuke
Kini, koje bi mogle povećati razmjenu za još jednu milijardu
dolara. Na području naoružanja već postoje inicijative.
Među raznim projektima, u Kini se sklapa, po ruskoj licenci, 200
vojnih zrakoplova tipa Su-27 SK. Istodobno Moskva daje dvije
krstarice tipa Sovremennyj i neodređen broj vrlo suvremenih
protubrodskih supersoničnih raketa Moskit, kojih je Kina prvi, i za
sada jedini, strani kupac. Sve u svemu Rusija sve više gleda na
istok u pokušaju ponovnog preuzimanja uloge supersile.", piše
Giovanni Bensi.