FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT- 5.IV AVVENIRE- RUSIJA I KINA

IT-US-CN-krize-supesile-Politika IT- 5.IV AVVENIRE- RUSIJA I KINA ITALIJAAVVENIRE5. IV. 2001.Sada izbija prijateljstvo između Moskve i Pekinga"Upravo dok su se odnosi između SAD-a i Kine osjetno ohladili nakon izgreda u svezi špijunskog zrakoplova u Južnom kineskom moru, u Moskvi se najavljuje da će početkom srpnja, tijekom skupa na vrhu u Moskvi između predsjednika Vladimira Putina i njegovog kineskog kolege Jinag Zemina biti potpisan novi desetogodišnji ugovor prijateljstva između Rusije i Kine. Ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, komentirajući najavu, slijedeći skup nazvao je 'povijesnim događajem'. Putin je već bio u Kini krajem srpnja 2000., i s Jiang Zeminom potpisao je takozvanu Pekinšku deklaraciju, u kojoj se još jednom potvrđivalo jednako gledanje dvije zemlje na pitanje Tajvana.Od tada su izrazi poštovanja od strane Moskve postali sve izričitiji. (...) To ponašanje dio je jedne sve naglašenije 'euroazijske' politike Moskve, nadahnute shvaćanjem koje je već bilo razrađeno početkom 20. stoljeća, prije komunističke revolucije 1917., od ruskih mislilaca poput Svjatopolk-Mirskija, Savitskija i Gumiljova. Po
ITALIJA AVVENIRE 5. IV. 2001. Sada izbija prijateljstvo između Moskve i Pekinga "Upravo dok su se odnosi između SAD-a i Kine osjetno ohladili nakon izgreda u svezi špijunskog zrakoplova u Južnom kineskom moru, u Moskvi se najavljuje da će početkom srpnja, tijekom skupa na vrhu u Moskvi između predsjednika Vladimira Putina i njegovog kineskog kolege Jinag Zemina biti potpisan novi desetogodišnji ugovor prijateljstva između Rusije i Kine. Ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, komentirajući najavu, slijedeći skup nazvao je 'povijesnim događajem'. Putin je već bio u Kini krajem srpnja 2000., i s Jiang Zeminom potpisao je takozvanu Pekinšku deklaraciju, u kojoj se još jednom potvrđivalo jednako gledanje dvije zemlje na pitanje Tajvana. Od tada su izrazi poštovanja od strane Moskve postali sve izričitiji. (...) To ponašanje dio je jedne sve naglašenije 'euroazijske' politike Moskve, nadahnute shvaćanjem koje je već bilo razrađeno početkom 20. stoljeća, prije komunističke revolucije 1917., od ruskih mislilaca poput Svjatopolk-Mirskija, Savitskija i Gumiljova. Po toj teoriji Rusija svoju ulogu u svijetu može afirmirati profilirajući se kao dominantna sila na golemom euroazijskom kontinentu, što pretpostavlja uspostavu posebnih odnosa s Kinom. Moskva ne propušta prigodu naglasiti svoje jednako gledanje s Pekingom, i suprotno Washingtonu. (...) Početkom 2000. Mikhail Kasjanov se uputio u Kinu gdje je razgovarao o 'strateškom partnerstvu' i širokoj 'gospodarsko-trgovinskoj bazi' između dvije zemlje. Za sada je trgovinska razmjena između Rusije i Kine 7 milijardi dolara, što je vrlo skromno u odnosu na 64 milijarde trgovine Kine sa SAD-om, 66 milijardi s Japanom i 59 milijardi s Europskom Unijom. No Rusija se uzda u vojne isporuke Kini, koje bi mogle povećati razmjenu za još jednu milijardu dolara. Na području naoružanja već postoje inicijative. Među raznim projektima, u Kini se sklapa, po ruskoj licenci, 200 vojnih zrakoplova tipa Su-27 SK. Istodobno Moskva daje dvije krstarice tipa Sovremennyj i neodređen broj vrlo suvremenih protubrodskih supersoničnih raketa Moskit, kojih je Kina prvi, i za sada jedini, strani kupac. Sve u svemu Rusija sve više gleda na istok u pokušaju ponovnog preuzimanja uloge supersile.", piše Giovanni Bensi.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙