HRVATSKA U 5 SATI

ZAGREB, 5. travnja (Hina) ZAGREB - Hrvatski sabor danas nastavlja 11. sjednicu raspravom o prijedlogu izmjena Zakona o srednjem školstvu kojim se predviđa decentralizacija srednjeg školstva. Raspravljat će se također o konačnom prijedlogu zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi kojim se predviđa decentralizacija državne uprave, pri čemu bi županije, gradovi i općine od 1. srpnja dobili više ovlasti, ali i obveza u području zdravstva, školstva i socijalne skrbi. Na dnevnom je redu i konačni prijedlog zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, prema kojemu bi se na lokalnim izborima u svibnju primijenio razmjerni, a ne kao dosad mješoviti izborni sustav. Hrvatski sabor bi trebao razmatrati i prijedlog izmjena zakona o komunalnom gospodarstvu, kojim bi se uvela posebna naknada za priključke na komunalne usluge, s obzirom da mnoge općine i gradovi nemaju sredstava da sami financiraju izgradnju komunalne infrastrukture. Do kraja ovoga tjedna Hrvatski sabor trebao bi raspravljati i o Izvješću Vlade RH o aktualnoj sigurnosnoj situaciji. ZAGREB - Hrvatska Vlada na današnjoj bi sjednici trebala razmotriti novi zakonski tekst o privatizaciji koji bi odredio način i uvjete privatizacije više od 2.300 društava iz državnog portfelja. Hrvatskom saboru Vlada kani uputiti i izmjene i dopune Obiteljskog zakona u kojima se poseban naglasak stavlja na zaštitu interesa djece. Članovi Vlade razmotrit će i plan razminiranja za ovu godinu, godišnji prikaz prihoda i rashoda Hrvatske lutrije za prošlu i ovu godinu, utvrdit će raspored sredstava za programe udruga. Vlada bi trebala odlučiti o podjeli imovine, prava i obveza te rasporedu zaposlenika Hrvatske uprave za ceste od koje bi se formirala dva zasebna društva - Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. ZAGREB - Hrvatski sabor jednoglasno je jučer prihvatio Vladino Izvješće o tijeku pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Zastupnici HDZ-a naglašavali su da Hrvatska ne smije odstupiti od načela da Europskoj uniji pristupi individualno, upozoravajući da europske institucije službeno koriste termin "zapadni Balkan". Europska komisija pojam "zapadni Balkan" koristi isključivo kao tehnički termin, istaknuo je u završnoj riječi glavni hrvatski pregovarač s EU-om Neven Mimica, naglasivši da je hrvatska Vlada od Europske komisije dobila jamstva o individualnom pristupu, ali da Hrvatska mora biti spremna pridonijeti stabilnosti jugoistočne Europe. Odbacio je da se, kao uvjet pristupanja EU, od Hrvatske zahtijeva ulazak u carinsku uniju s drugim zemljama u regiji. ZAGREB - Istražitelji Tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda u Haagu jučer su boravili u Šibeniku gdje su razgovarali s određenim djelatnicima Policijske uprave šibensko-kninske u svrhu prikupljanja obavijesti vezano za istrage koje vode o događajima za vrijeme i nakon operacije "Oluja". Vladin Ured za odnose s javnošću izvijestio je da se razgovori obavljaju uz znanje i dopuštenje Vlade Republike Hrvatske te im, kao u svim drugim slučajevima kada se razgovara sa službenim osobama, prisustvuje predstavnik Vlade RH, odnosno predstavnik nadležnog ministarstva. Također, navedene osobe su u propisanom postupku oslobođene dužnosti čuvanja tajnosti podataka kojoj podliježu sve bivše i sadašnje službene osobe, kaže se u priopćenju Vladinog Ureda za odnose s javnošću. SPLIT - Predstavnici Županijskog državnog odvjetništva u Splitu te ministarstava obrane i unutarnjih poslova razgovarali su jučer u Splitu o događanjima u ratnoj vojnoj luci Lora tijekom Domovinskog rata te su zaključili da se treba ubrzati istraga o mogućim kaznenim djelima i njihovim počiniteljima koji su, kako se sumnja, mučili zatvorenike u Lori. Sudionici sastanka zatvorenog za javnost, suglasili su se da se hitno moraju utvrditi sporne okolnosti koje su odužile istragu o tom slučaju, potvrdio je sinoć Hini zamjenik županijskoga Državnog odvjetnika Mladen Bajić. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu lani je pokrenulo slučaj nakon svjedočanstava bivših zatvorenika iz Lore, koji danas žive u SRJ, objavljenih na Internetu. PETRINJA - Ekipe ministarstava zdravstva, unutarnjih poslova i obrane RH počele su jučer na petrinjskom području ekshumacije žrtava srpske agresije. Ukupno će se ekshumacija obaviti na šest lokacija, a jučer se ekshumirao teren u selu Cepelišu, blizu Petrinje, te staro groblje u Šamarici u dubini Zrinske gore. Pukovnik Ivan Grujić, predstojnik vladina Ureda za zatočene i nestale, izjavio je novinarima da će se danas i sutra obavljati ekshumacije na području Gline, gdje je u Glinskom Novom Selu masovna grobnica u kojoj su posmrtni ostaci 23 mještana. Nakon uskrsnih blagdana nastavit će se ekshumacija grobišta po Osječko- baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojoj se traži polovica od ukupno 1524 još uvijek nestale osobe u Hrvatskoj. Od tog broja 300 nestalih je u Sisačko-moslavačkoj županiji, izjavio je Grujić. ZAGREB - Talijanski koncentracijski logor na otoku Molatu u zadarskom arhipelagu, bio je najveći od ukupno 165 fašističkih logora na području Hrvatske i Italije za vrijeme Drugog svjetskog rata, u kojima su bili zatočeni hrvatski i srpski civili, te je nužno istražiti sudbinu stradalnika logora, a od Italije zatražiti obeštećenje za preživjele logoraše, zaključeno je na sinoćnjoj tribine "Molat - najveći fašistički logor u Europi: prešućeni zločin nad Hrvatima". Tribinu je priredilo Hrvatsko društvo političkih zatvorenika žrtava komunizma (HDPZŽK). Josip Grbelja, iz Zadra, koji je proveo višegodišnje istraživanje o molatskom logoru, rekao je da su talijanski fašisti namjeravali na područja Dalmacije i Primorja naseliti stanovnike iz talijanske pokrajine Kalabrije, te su stoga oformili logor kako bi se "očistilo tamošnje hrvatsko i srpsko pučanstvo". Logor na Molatu djelovao je od lipnja 1942. do kapitulacije Italije u rujnu 1943., i kroz njega je prošlo od 25 do 30 tisuća ljudi. Oko tisuću njih u logoru je umrlo, kazao je Grbelja. Zaključio je kako je "Molat dokaz fašističkog genocida i kršenja ljudskih prava, zbog čega Italija mora snositi odgovornost i platiti odštetu logorašima". Nužnim je također istaknuo prekidanje 55-godišnje šutnje o tom zločinu. ZAGREB - Svečanim koncelebriranim misnim slavljem nadbiskup zagrebački Josip Bozanić otvorio je sinoć u zagrebačkoj katedrali "Godinu blaženog Augustina Kažotića, prvoga hrvatskog blaženika". Pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić najavio je kako će ova Godina blaženog Kažotića biti obilježena brojnim kulturnim i umjetničkim događajima. Bit će organizirano i hodočašće u Lucere, podizanje spomenika dominikancu Kažotiću u Trogiru, a proslava "Godine blaženoga Augustina Kažotića" završit će 7. travnja 2002. u novoj crkvi blaženog Kažotića na zagrebačkoj Peščenici. U ovoj prigodi Zagrebačka nadbiskupija je najsiromašnijim izbjeglicama iz BiH, smještenima na Banovini i Kordunu, darovala 77 tona sjemenskoga krumpira i 2500 paketića sjemenskoga kukuruza. ZAGREB - U Klovićevim dvorima u Zagrebu sinoć je otvorena izložba slika velikog umjetnika hrvatske moderne, Emanuela Vidovića, na kojoj su izložena sva njegova djela iz fundusa splitske Galerije umjetnina. Izložba obuhvaća 45 djela i reprezentativni je prikaz Vidovićeva stvaralaštva, stilski i kronološki - od kraja 19. stoljeća do 1951. kad nastaje njegova zadnja slika, istaknuo je autor izložbe i voditelj splitske Galerije umjetnina Božo Majstorović. Izložba je priređena u povodu 130. obljetnice Vidovićeva rođenja. Emanuel Vidović je čovjek koji je utjecao na likovni i kulturni život u Splitu, a značajan je i po tome što je jedan od najzaslužnijih za utemeljenje splitske Galerije umjetnina. Splitsko Poglavarstvo nedavno je odlučilo Galeriji dodijeliti prostor stare bolnice, u kojoj je do 1991. bio smješten Muzej revolucije. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je jučer dr. Hansa Lindstroma, predsjednika Europskog paraolimpijskog odbora, koji ga je obavijestio o Konferenciji europskog paraolimpijskog odbora koju organizira Hrvatski športski savez invalida (HŠSI) u Puli od 5. do 8. travnja. Prvi čovjek europskog paraolimpijskog odbora izrazio je pohvale za nastup hrvatskih paraolimpijaca u Sydneyu prošle godine kao i za njihovo izuzetno korektno sportsko ponašanje. Predsjednik Mesić istaknuo je kako je paraolimpijski sport pokazao da u sportu ima mjesta za sve ljude bez obzira na invaliditet. Naglasio je kako Hrvatska treba još više potaknuti razvoj te vrste sporta, te da je organizacija ove Konferencije u Puli odličan pokazatelj brige za ljude s invaliditetom. (Hina) sp sp