ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Svečanim koncelebriranim misnim slavljem nadbiskup zagrebački Josip Bozanić otvorio je večeras u zagrebačkoj katedrali "Godinu blaženog Augustina Kažotića, prvoga hrvatskog blaženika".
ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Svečanim koncelebriranim misnim
slavljem nadbiskup zagrebački Josip Bozanić otvorio je večeras u
zagrebačkoj katedrali "Godinu blaženog Augustina Kažotića, prvoga
hrvatskog blaženika".#L#
Obilježavanje "Godine blaženoga Augustina Kažotića" ima svrhu
ubrzati postupak za proglašenje svetim dominikanca Kažotića (rođen
između 1260. i 1265. u Trogiru, umro 1323. u talijanskom gradu
Lucereu).
"Na današnji dan prije 299 godina papa Klement XI. proglasio je
Kažotića blaženim, te smo izabrali taj dan za početak Kažotićeve
godine koja će završiti 7. travnja 2002., na Bijelu nedjelju o 300.
obljetnici njegova proglašenja blaženim", podsjetio je u
propovijedi Bozanić.
Augustin Kažotić kao mlad ulazi u red dominikanaca, a godine 1286.
odlazi na studij filozofije i teologije u Pariz, te 1303. predaje na
dominikanskom studiju u Italiji. Godine 1303. Kažotić postaje
zagrebačkim biskupom i počinje raditi na obnovi vjerskog i duhovnog
života Zagreba utemeljenjem katedralne škole.
Nadbiskup Bozanić istaknuo je kako je "taj prvi hrvatski blaženik,
bio energični zalagatelj za siromašne". Kažotić od početka
pokazuje ljubav, razumijevanje i brigu prema odbačenima i
siromašnima, no uz to on pripada i krugu znanstvenika kojega cijene
u Europi.
Bitna odrednica Kažotičeva djelovanja bila je i borba protiv
praznovjerja, što je zagrebački nadbiskup usporedio s današnjom
situacijom te je pozvao vjernike da, uz zagovor blaženog Kažotića,
ne povjeruju svakoj medijskoj senzaciji.
Pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić najavio je kako će ova Godina
blaženog Kažotića biti obilježena brojnim kulturnim i umjetničkim
događajima. Bit će organizirano i hodočašće u Lucere, podizanje
spomenika Kažotiću u Trogiru, a proslava "Godine blaženoga
Augustina Kažotića" završit će 7. travnja 2002. u novoj crkvi
blaženog Kažotića na zagrebačkoj Peščenici.
Večerašnjem misnom slavlju nazočni su bili i pomoćni biskup
zagrebački Josip Mrzljak, te splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišić.
Tom je prigodom večeras Zagrebačka nadbiskupija najsiromašnijim
izbjeglicama iz BiH, smještenima na Banovini i Kordunu, darovala 77
tona sjemenskoga krumpira i 2500 paketića sjemenskoga kukuruza,
dok je Hrvatska dominikanska provincija dala novčanu pomoć za 320
izbjeglih osoba s Kosova, smještenih oko Petrinje.
(Hina) sdju sp