HR-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji ZAP: PROSJEČNA PLAĆA U VELJAČI 3.391 KUNU ZAP: PROSJEČNA PLAĆA U VELJAČI 3.391 KUNU Prema podatcima Zavoda za platni promet, prosječna je plaća u Hrvatskoj u veljači iznosila 3.391 kunu, što je 20
kuna, ili nominalno 0,6 posto više nego mjesec prije. U odnosu na veljaču prošle godine prosječna je plaća u veljači ove godine nominalno bila veća za 11,6 posto, a realno 5,9 posto. Po ZAP-ovim podatcima, u privatnom sektoru plaće su niže od onih u neprivatiziranom (državnom) sektoru, a niže su i od republičkog prosjeka. Tako su prosječne neto plaće zaposlenih u privatnom ektoru u veljači iznosile 2.959 kuna, što je 24 posto niže od prosjeka neprivatiziranog (državnog) sektora, a 12,7 posto niže od hrvatskog prosjeka. Prosječna je neto plaća u državnom sektoru u veljači bila 3.895 kuna, što je 11,5 posto više od državnog prosjeka. Vrlo različite su prosječne plaće ovisno o područjima privređivanja. Iz ZAP-a navode da su se u veljači prosječne plaće kretale od 2.291 kune u ribarstvu, što je za gotovo trećinu manje od hrvatskog prosjeka, do 5.112 kuna u financijskom posredovanju. Prema visini prosječnih neto plaća, najviše je pravnih osoba, 60,5 posto od njih ukupno 46.329, u kojima su se prosječne neto plaće po zaposleniku kretale od 1.501 do 3.000 kuna. Više od polovice pak zaposlenih, njih 427 tisuća od ukupno 831 tisuće, u skupini je čija
ZAP: PROSJEČNA PLAĆA U VELJAČI 3.391 KUNU
Prema podatcima Zavoda za platni promet, prosječna je plaća u
Hrvatskoj u veljači iznosila 3.391 kunu, što je 20 kuna, ili
nominalno 0,6 posto više nego mjesec prije. U odnosu na veljaču
prošle godine prosječna je plaća u veljači ove godine nominalno
bila veća za 11,6 posto, a realno 5,9 posto. Po ZAP-ovim podatcima,
u privatnom sektoru plaće su niže od onih u neprivatiziranom
(državnom) sektoru, a niže su i od republičkog prosjeka. Tako su
prosječne neto plaće zaposlenih u privatnom ektoru u veljači
iznosile 2.959 kuna, što je 24 posto niže od prosjeka
neprivatiziranog (državnog) sektora, a 12,7 posto niže od
hrvatskog prosjeka. Prosječna je neto plaća u državnom sektoru u
veljači bila 3.895 kuna, što je 11,5 posto više od državnog
prosjeka. Vrlo različite su prosječne plaće ovisno o područjima
privređivanja. Iz ZAP-a navode da su se u veljači prosječne plaće
kretale od 2.291 kune u ribarstvu, što je za gotovo trećinu manje od
hrvatskog prosjeka, do 5.112 kuna u financijskom posredovanju.
Prema visini prosječnih neto plaća, najviše je pravnih osoba, 60,5
posto od njih ukupno 46.329, u kojima su se prosječne neto plaće po
zaposleniku kretale od 1.501 do 3.000 kuna. Više od polovice pak
zaposlenih, njih 427 tisuća od ukupno 831 tisuće, u skupini je čija
se prosječna plaća kreće od 3.000 do 5.000 kuna. Prosječnu plaću
višu od 5.000 kuna isplaćuje samo 4,4 posto pravnih osoba u kojima
je 9,1 posto od ukupnog broja zaposlenih. Prosječna neto plaća viša
od 10.000 kuna, prema podatcima ZAP-a, isplaćuje se u 132 pravne
osobe, a broj zaposlenih u njima je 1.000. Znatno je pak veći broj
pravnih osoba, njih 339 sa 2.358 zaposlenika, u kojima je neto plaća
po zaposlenome niža od tisuću kuna. Više od 31 tisuća zaposlenika je
pak u nešto više od 6.000 tvrtki koje su u veljači prosječno po
zaposlenom isplatile od 1.000 do 1.5000 kuna. Iz ZAP-a ističu da je
već nekoliko godina prisutna i tendencija da sve županije, osim
Grada Zagreba, imaju niže prosječne plaće od hrvatskog prosjeka.
Potvrđuju to i podatci za veljaču ove godine po kojima je prosjek u
Zagrebu bio 3.835 kuna, dok su sve ostale županije imale niže
prosjeke, a najniži je zabilježen u Međimurskoj - 2.580 kuna, što je
23,9 posto niže od državnog prosjeka.