FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SABORSKI ODBOR PODRŽAO VLADIN PRIJEDLOG NOVOG USTROJSTVA LOKALNIH VLASTI

ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav podržao je danas zakonski tekst kojim Vlada predlaže smanjenje broja članova skupštinskih vijeća i poglavarstava, te različite modele ustroja lokalne vlasti ovisno o broju stanovnika općina i gradova.
ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav podržao je danas zakonski tekst kojim Vlada predlaže smanjenje broja članova skupštinskih vijeća i poglavarstava, te različite modele ustroja lokalne vlasti ovisno o broju stanovnika općina i gradova. #L# Vlada je takvo rješenje predložila s obzirom da će se najavljeni lokalni izbori, kako je predloženo, provesti samo po razmjernom, a ne kao dosad mješovitim izbornim sustavom. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević (SDP) obrazložio je da zakonski prijedlog podrazumijeva mogućnost da vijećnici ujedno mogu biti i članovi poglavarstava, te da gradonačelnici i načelnici imaju pročelnike profesionalce zaposlene javnim natječajem. Odredba o "profesionalcima" podijelila je u mišljenjima članove Odbora (Nenad Stazić SDP, koji je bio protiv, i Ljubica Lalić HSS, koja je bila za). U zakonskom prijedlogu ostavljena je mogućnost da pojedini članovi poglavarstva ne moraju biti birani iz redova članova vijeća, s čime se nije složila zastupnica HSLS-a Dorica Nikolić, smatrajući da bi tako stranke popunjavale "svoje fotelje". Izjašnjavanje nepovjerenja gradonačelnicima i načelnicima više neće moći pokrenuti manje od trećine vijećnika, dok će više manjih jedinica lokalne samouprave moći osnivati zajedničke urede. Kako se predlaže, općine i gradovi do 3.000 stanovnika u vijećima bi imali od sedam do 13 članova, a istodobno bi preuzeli (po francuskom modelu) i funkciju poglavarstva. U drugoj su kategoriji općine i gradovi od 3.001 do 10.000 stanovnika s vijećima od devet do 15 članova i poglavarstvom u kojem bi bilo od tri do pet članova, s tim, da je općinama u ovoj kategoriji ostavljena mogućnost da statutom odrede, žele li osnovati i poglavarstvo. U općinama i gradovima od 10.001 do 30.000 stanovnika, vijeća bi imala od 13 do 19 članova, a poglavarstva od pet do sedam. Gradovi s više od 30.000 stanovnika imali bi u vijeću od 19 do 35, a u poglavarstvima sedam do devet članova. Grad Zagreb imao bi 51 vijećnika, a u poglavarstvu od devet do 15 članova. Županijska bi pak vijeća imala od 31 do 51 člana, a poglavarstva od sedam do 13 članova. Općinama i gradovima koji ne usklade svoje statute nakon što sada predloženi zakon stupi na snagu Vlada će, po kategorijama, odrediti broj članova u vijećima i poglavarstvima. Odbor je podržao i izmjene i dopune Zakona o političkim strankama po kojima bi političke stranke bile pravne osobe, a ne kao dosada udruge građana i više se ne bi mogle ustrojavati po teritorijalnom načelu. Predlaže se i drugačiji način financiranja iz proračuna odnosno da se financiraju po broju zastupnika, a ne po broju osvojenih mandata na izborima. Taj su zakonski tekst predložili klubovi zastupnika 'šestorke', Klub PGS/SBHS-a i Klub zastupnika DC-a. Inače Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav počet će izradu novog zakona o političkim strankama kojeg treba završiti najkasnije do rujna. (Hina) nb/daju sšh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙