REALNI RAST BDP-A 3,7 POSTO MOGAO BI ZNAČITI POČETAK IZLASKA IZ

REALNI RAST BDP-A 3,7 POSTO MOGAO BI ZNAČITI POČETAK IZLASKA IZ RECESIJE Stopa rasta bruto domaćeg roizvoda (BDP) u Hrvatskoj u prošloj godini, po upravo objavljenim prvim preliminarnim pokazateljima, bila je i nešto veća nego što se procjenjivalo - BDP je realno porastao za 3,7 posto, a očekivani porast bio je 3,5 posto. Premda su preliminarni podaci o kretanju BDP-a podložni promjenama, prethodni pokazatelj o realnom rastu BDP-a za 2000. godinu za 3,7 posto u odnosu na godinu prije, za pojedine je analitičare znak da hrvatsko gospodarstvo polako izlazi iz recesije. Pritom valja imati u vidu i podatak da je u 1999. Hrvatska zabilježila pad BDP-a za 0,4 posto. Za ovu se pak godinu očekuje da će realni rast BDP-a dostići 4 posto. Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku, temeljeni na tromjesečnim procjenama BDP-a za prošlu godinu, pokazuju da je na ostvareni rast velikog utjecaja imao izvoz roba i usluga, pri čemu je značajan doprinos turizma i s njim povezanih djelatnosti. Najveće stope rasta bruto dodane vrijednosti (u stalnim cijenama) u prošloj su godini ostvarili hoteli i restorani sa povećanjem od 16,2 posto u odnosu na godinu prije, te trgovina za 10,5 posto. Proizlazi da su te djelatnosti ujedno dale i najveći doprinos rastu. Relativno visoka stopa rasta bruto dodane vrijednost ostvarena je još u djelatnosti prijevoza - za 6,3 posto. Ne treba zanemariti doprinos i industrije unatoč nešto nižoj stopi rasta (2,9 posto) s obzirom na njezin znatan udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti. Doprinosi ostalih djelatnosti nisu bili značajni, a smanjenje, za 4,5 posto, zabilježeno je samo u građevinarstvu, koje neprekidno tijekom posljednjih deset tromjesečja iskazuje negativne stope rasta. Pokazatelji o strukturi rasta BDP-a s potrošne strane (prema osnovnim kategorijama potrošnje) pokazuju da kategorija osobne potrošnje za 2000. bilježi rast od 4,1 posto, pri čemu je povećanje osobne potrošnje bilo izrazitije u prvoj polovici godine. Potrošnja države pak smanjena je za 0,7 posto u odnosu na 1999., a smanjenje potrošnje države započeto je u drugom prošlogodišnjem tromjesečju te nastavljeno u trećem i četvrtom kvartalu. Investicije već duže vrijeme padaju i za cijelu 2000. iskazuju negativnu stopu od 3,5 posto. Glavni doprinos rastu BDP-a dala je kategorija neto izvoza budući da je stopa rasta izvoza roba i usluga iznosila 8,7 posto, znatno nadmašivši stopu rasta uvoza od 4,2 posto. Kod sagledavanja kretanja BDP-a ne treba zanemariti podatak da je stopa njegovog realnog rasta u 2000. bila najmanja upravo u zadnjem tromjesečju, kada se bilježi i usporavanje industrijske proizvodnje. Po procjeni Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju listopad- prosinac prošle godine realni rast BDP-a iznosio je 2,4 posto u usporedbi s istim vremenom godine prije. U prvom je prošlogodišnjem tromjesečju pak stopa rasta BDP-a bila 3,7 posto, u drugom 4,5 posto, te u trećem kvartalu 4,1 posto.