AU 2.IV.-DIE PRESSE-MILOŠEVIĆ

AUSTRIJA DIE PRESSE 2. IV. 2001. Prvi korak "Kockao je do kraja. Poslije višesatnih pregovora, bivši je srpski vlastodržac Slobodan Milošević u noći na nedjelju u svojoj beogradskoj vili ipak dopustio da ga uhite. Povećati ulog iako ima loše karte i na posljetku sve izgubiti - to je već i prošlih godina bio zaštitni znak Miloševićeva političkog djelovanja. Tom je taktikom vlastodržac izgubio Srbima naseljene dijelove Hrvatske i napokon Kosovo. Njegova zločinačka, neodgovorna politika nije dakako štetila samo Srbima. Stvarne su žrtve bili Hrvati, Bošnjaci i kosovski Albanci, koje je Beograd ubijao i progonio. No ratni zločini nisu razlog Miloševićeva uhićenja. U Srbiji bi trebao stati pred sud zbog korupcije i zloporabe vlasti. Njegovo izručenje UN-ovom sudu za ratne zločince u Haagu za Beograd i nadalje ne dolazi u obzir. Unatoč tomu nova vlada uhićenjem bivšeg autokrata pokušava Zapadu pokazati dobru volju. SAD je daljnju financijsku pomoć Srbiji uvjetovao jasnim znakom suradnje sa sudom u Haagu. Tomu bi bilo udovoljeno i uhićenjem i izručenjem drugih, ne tako uglednih ratnih zločinaca. Predsjednik Jugoslavije Vojislav Koštunica ipak strogo odbija jugoslavenske državljane izručiti Haagu. Njegov protivnik, srpski predsjednik vlade Zoran Đinđić, više je spreman na suradnju. Miloševića uhititi zbog prijestupa u Srbiji i tako Washingtonu poslati pozitivan signal, bio je kompromis unutar beogradskog vodstva. U srpskom društvu i političkoj eliti ionako je velik bijes na bivšeg vlastodršca zbog njegova bogaćenja i njegovog dugogodišnjeg despotizma. Broj njegovih pristaša svakim je danom manji. Bolni obračun sa srpskim ratnim zločinima ipak bi mogao biti odgođen na dugi rok. Da bi se Beograd pokrenuo na postupak protiv bivšeg vlastodršca, bio je potreban silovit pritisak iz Washingtona. Tek je strah da neće dobiti novac, pokrenuo frakciju oko predsjednika Koštunice da Miloševića odvede u zatvor. Opasno zvuče i glasine da su se dijelovi vojske i sigurnosnih organa protivili uhićenju bivšeg vlastodršca. U sigurnosnom aparatu Srbije i dalje sjede osobe koje su služile i pod Miloševićem i za njega obavljale prljav posao na Kosovu. Miloševićevo je uhićenje unatoč svemu tomu korak u pravom smjeru. No moraju uslijediti i daljnji. Ako Jugoslavija na Zapadu i na Balkanu želi biti priznati partner, mora izići na čistac sa svojom prošlošću. Pomirba s Hrvatima, Bošnjacima i ponajprije s Albancima čini se nemogućom sve dok srpski ratni zločinci ne budu kažnjeni za svoja nedjela. Sve dok individualni krivci ne budu pozvani na odgovornost, neće se promijeniti ni stajalište susjeda da su Srbi krivi kao kolektiv. Svladavanje prošlosti u Srbiji oduzelo bi argumente za akcije i ekstremistima drugih naroda na Balkanu, primjerice Albancima u južnoj Srbiji. Ako vodstvo u Beogradu ustrajno želi popraviti imidž Srbije, neće izbjegavati izručenje srpskih ratnih zločinaca UN-ovom sudu. Na posljetku, u Haagu će dospjeti i proces Miloševiću", piše komentator lista Wieland Schneider.