ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Trodnevni međunarodni znanstveni skup "Hrvatski katolički pokret (HKP)", kojemu je cilj rasvijetliti djelovanje i položaj HKP-a od njegova utemeljenja (1900.) do polovice prošloga stoljeća, nastavio je
danas rad u dvorani "Vijenac" na zagrebačkom Kaptolu.
ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Trodnevni međunarodni znanstveni skup
"Hrvatski katolički pokret (HKP)", kojemu je cilj rasvijetliti
djelovanje i položaj HKP-a od njegova utemeljenja (1900.) do
polovice prošloga stoljeća, nastavio je danas rad u dvorani
"Vijenac" na zagrebačkom Kaptolu.#L#
Hrvatski katolički pokret utemeljio je krčki biskup Antun Mahnić sa
željom da se katolici laici organiziraju u tadašnjem novom
rasporedu društva. Pokret je nasilno prekinut 1945. te su mu
mogućnosti djelovanja u komunističkoj Jugoslaviji bile slabe ili
nikakve. Danas o HKP-u opstoje dvije historiografije - svjetovna i
crkvena. Svjetovnu je u protuhrvatskom i proutucrkvenom tonu
formulirao Viktor Novak u knjizi "Magnum crimen" (veliki zločin),
tvrdeći da je Crkva, radeći protiv prava države, snosila sve zlo
koje se za vrijeme II. svjetskoga rata dogodilo na hrvatskim
prostorima, a unutar Crkve to zlo snosio je upravo HKP. Noviji su
svjetovni povjesničari uglavnom odbacili tu tezu.
Po riječima predsjednika Biskupske komisije Hrvatske biskupske
konferencije (HBK) za laike i gospićko-senjskoga biskupa Mile
Bogovića djelovanje HKP-a osjećalo se u svakoj župnoj zajednici,
no, kako je dodao, "Pokret je bolovao od organizacijske
nejedinstvenosti". Upravo u tome biskup Bogović vidi dosta
poučnoga i za današnje prilike.
Međunarodni znanstveni skup "Hrvatski katolički pokret" priredili
su Biskupska komisija HBK za laike, Hrvatski institut za povijest i
Institut za crkvenu povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Na
skupu, koji se održava pod pokroviteljstvom HBK, sudjeluje više od
40 izvjestitelja iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Italije i Austrije.
Skup će sutra završiti znanstvenom ekskurzijom na otoku Krku.
(Hina) sdju jn