ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Parnica na temelju privatne tužbe zbog uvrede i klevete, koju je Ivić Pašalić podigao protiv bivšeg direktora Dubrovačke banke Nevena Barača, danas je nastavljena svjedočenjem Miroslava Kutle, jednog od
navodnih potpisnika spornog ortačkog ugovora.
ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Parnica na temelju privatne tužbe zbog
uvrede i klevete, koju je Ivić Pašalić podigao protiv bivšeg
direktora Dubrovačke banke Nevena Barača, danas je nastavljena
svjedočenjem Miroslava Kutle, jednog od navodnih potpisnika
spornog ortačkog ugovora.#L#
Pašalić, bivši savjetnik za unutarnju politiku pokojnog
predsjednika Tuđmana, tuži Barača zbog intervjua tjedniku
"Nacional" od travnja 1998., u kojem tvrdi da je Pašalić, kao tajni
peti član ortačkog ugovora, sudjelovao u zlouporabama oko
Dubrovačke banke. Pašalić traži 100 tisuća kuna odštete.
Kutle, koji je doveden iz pritvora Okružnog zatvora, izjavio je da
ne zna ništa o tom ortačkom ugovoru i da ga nikada nije potpisao,
naglasivši kako ne prepoznaje rukopis iz preslike navodnog ugovora
objavljene u "Nacionalu". S Pašalićem se, zajedno s ostalim
navodnim potpisnicima ugovora (Baračem, Vinkom Brnardićem i
Zoranom Luburićem), više puta sastajao i razgovarao, ali se ne
sjeća je li tema razgovora bilo poslovanje banke.
Kutle je istaknuo da je s njih trojicom i Markom Marčinkom sklopio
dva ortačka ugovora, koji su se odnosili na neke lokalne
televizijske koncesije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali da
oni nikada nisu ostvareni.
Potvrdio je da je su ti ugovori potpisani i pohranjeni u
javnobilježničkom uredu Ankice Hukelj, iz kojega su ukradeni neki
dokumenti, među kojima navodno i ortački ugovor. Kutle je rekao da
je s Pašalićem, kao i drugim tadašnjim visokim dužnosnicima vlasti,
kontaktirao o pomoći ratom oštećenoj dubrovačkoj regiji, te da se
na tim susretima razgovaralo i o Dubrovačkoj banci.
S Baračem se, kako kaže, upoznao 1994. u Dubrovniku, i on je tada bio
direktor nelikvidne i neatraktivne banke. Tada je počela suradnja
Dubrovačke banke i Kutline Globus grupe, koja je, kako tvrdi,
postala najveći poslovni partner banke. Banka se potom uspjela
proširiti, te je ušla u prvih pet najjačih banaka u Hrvatskoj.
Neprilike su, smatra Kutle, počele krajem 1997. kada su bivši
premijer Zlatko Mateša, bivši guverner HNB-a Marko Škreb i još neki
iz vrha izvršne vlasti krenuli u svjesno rušenje hrvatskog
gospodarskog i bankarskog sustava. Njihova je namjera bila
nacionalizacija i prodaja dubrovačkih hotela protivno volji
njihovih vlasnika, ocijenio je.
Rasprava se nastavlja 25. svibnja, na koju će kao svjedoci biti
pozvani Brnardić i Marko Marčinko, dok će se o saslušanju Luburića
odlučiti nakon vještačenja dokumentacije.
(Hina) tr so