BRUXELLES, 30. ožujka (Hina/Reuters) - Mnogobrojne dizalice, kranovi i skele paraju nebo nad Bruxellesom - svakom prolazniku prepoznatljiv znak građevinskog buma u "prijestolnici Europe", dok istodobno horde poslovnih ljudi,
birokrata, lobista i novinara u istom gradu svoje oči upiru u bitno drugačiji i mnogo ambiciozniji projekt - izgradnju same Europske unije. EU se u povijesti često uspoređivala s gradilištem, ali je analogija rijetko kada izgledala prikladnijom nego u vremenu priprema za proširenje na istok i brojnih, glasnih međusobnih nesporazuma o budućem obliku Unije. Problem je što su izvorni arhitekti odavno mrtvi, što se radnici međusobno ne slažu, a poslovođe su tek sada primijetile da je možda stiglo vrijeme za konzultaciju sa stanarima nove zgrade. Čelnici Unije su u ožujku formalno pokrenuli javnu debatu o budućem arhitektonskom rješenju organizacije. Pokrenuli su također novu web stranicu (http://europa.eu.int/futurum) na kojoj su svi Europljani dobrodošli sa svojim komentarima i prijedlozima. U Uniji se nadaju da će u raspravu privući nacionalne parlamente, sveučilišta, sindikate i nevladine organizacije i da će debata kulminirati 2004. godine, kada bi i prva bivša komunistička zemlja
BRUXELLES, 30. ožujka (Hina/Reuters) - Mnogobrojne dizalice,
kranovi i skele paraju nebo nad Bruxellesom - svakom prolazniku
prepoznatljiv znak građevinskog buma u "prijestolnici Europe", dok
istodobno horde poslovnih ljudi, birokrata, lobista i novinara u
istom gradu svoje oči upiru u bitno drugačiji i mnogo ambiciozniji
projekt - izgradnju same Europske unije.
EU se u povijesti često uspoređivala s gradilištem, ali je
analogija rijetko kada izgledala prikladnijom nego u vremenu
priprema za proširenje na istok i brojnih, glasnih međusobnih
nesporazuma o budućem obliku Unije. Problem je što su izvorni
arhitekti odavno mrtvi, što se radnici međusobno ne slažu, a
poslovođe su tek sada primijetile da je možda stiglo vrijeme za
konzultaciju sa stanarima nove zgrade.
Čelnici Unije su u ožujku formalno pokrenuli javnu debatu o budućem
arhitektonskom rješenju organizacije. Pokrenuli su također novu
web stranicu (http://europa.eu.int/futurum) na kojoj su svi
Europljani dobrodošli sa svojim komentarima i prijedlozima. U
Uniji se nadaju da će u raspravu privući nacionalne parlamente,
sveučilišta, sindikate i nevladine organizacije i da će debata
kulminirati 2004. godine, kada bi i prva bivša komunistička zemlja
mogla biti primljena u blok.
"Ovo nije razgovor o obliku krastavaca... već o stvarnim
pitanjima", rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi,
aludirajući na staru euroskeptičnu šalu o Uniji prezaposlenoj
trivijalnim pitanjima. "Europa se mora suočiti s temeljnim
pitanjima. I to odmah", dodao je.
Prodi, uz potporu Njemačke, Italije i nekoliko manjih država,
zagovara jačanje nadnacionalnih institucija poput Europske
komisije i Europskog parlamenta. Njemački kancelar Gerhard
Schroeder ranije je pozvao na prihvaćanje "temeljnog zakona" ili
neke vrste europskog ustava, koji bi jasno razdvojio ovlasti
institucija EU i nacionalnih vlada. Francuska vlada je nedavno,
pomalo iznenađujuće, predložila uvođenje drugog doma Europskog
parlamenta, što je u opreci s poznatim mišljenjem predsjednika
Jacquesa Chiraca koji je zagovornik manje ambiciozne Unije čvrsto
utemeljene na nacionalnim državama.
Neki analitičari smatraju da se EU nalazi na početku puta prema
federalnom uređenju. Neki čak aktualnu debatu o budućnosti Unije
uspoređuju s onom koja je prethodila stvaranju Sjedinjenih Država
prije 200 godina. Usprkos evidentnim razlikama, smatraju oni,
Europa bi mogla izvući pouku iz američkog iskustva, okončanog
prihvaćanjem ustava koji je jasno razdijelio savezne ovlasti i
ovlasti pojedinih država.
Drugi, pak, takav razvoj događaja s prilično razvijenom
euroskepsom u Britaniji i skandinavskim zemljama smatraju
nemogućim. Naročito kada Unija naraste na 30 ili više država u
sljedećih 10 ili 20 godina. Takva struja čak ističe da samo zemlje s
"nacionalnim problemom" poput Belgije ili Njemačke, koja se još
uvijek nije riješila nacističkog povijesnog bremena, mogu
zagovarati federalizaciju. Prozvani belgijski premijer Guy
Verhofstadt, čija zemlja u srpnju preuzima predsjedanje u
Bruxellesu, ističe da svjetska najdemokratičnija društva, poput
švicarskog ili kanadskog, imaju federalni sustav.
Sve u svemu, trenutačno je mnogo vjerojatnije postojanje labave
udruge nacionalnih država, što podržava i većina stanovništva, od
stvaranja "sjedinjenih europskih država", kako ih je zamislio
jedan od EU osnivača Jean Monnet. Ali, izvjesno je jedino da će
stvarnost EU još dosta vremena izgledati neuredno, što je uostalom
i karakteristika svakog gradilišta.
(Hina) dj sd