REAKCIJE NA BUSHOVU NAJAVU NEPOŠTIVANJA PROTOKOLA IZ KYOTA

ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Najava američkog predsjednika Georgea W. Busha da Sjedinjene Države neće ratificirati globalni sporazum o smanjenju ispuštanja plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje, postignut u Kyotu 1997., izazvala je u posljednja dva dana niz negativnih reakcija stručnjaka i svjetskih čelnika.#L# Takozvani Protokol iz Kyota obvezuje 38 razvijenih zemalja svijeta da do 2010. smanje emisiju ugljičnog dioksida i drugih štetnih plinova koji uzrokuju učinak staklenika za 5,2 posto u odnosu na količinu ispuštenu 1990. Bush je ranije ovog tjedna izjavio da ne može podržati sporazum koji šteti američkom gospodarstvu i njegovim radnicima. Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer rekao je da se Bush protivi sporazumu jer on ne uključuje i zemlje u razvoju, te zbog toga što troškovi provedbe sporazuma nadmašuju koristi. Čelnik UN-ove Konferencije o globalnom zatopljavanju, koja je potaknula potpisivanje Protokola iz Kyota, Nizozemac Jan Pronk, rekao je u četvrtak da će međunarodna zajednica i dalje ustrajati na smanjivanju emisije takozvanih stakleničkih plinova. On je u razgovoru za Nizozemsku televiziju izjavio da je zabrinut zbog toga što jedna zemlja postavlja pravila za međunarodne pregovore - što je bila jasna aluzija na Sjedinjene Države. "To je nešto što zajednički moraju odlučiti sve zemlje", rekao je Pronk. "Ohrabrujuće je što su sve ostale zemlje potvrdile da se proces (smanjenja emisije štetnih plinova) nastavlja", dodao je Pronk. SAD su najveći svjetski "proizvođač" ugljičnog dioksida, koji nastaje u električnim centralama, automobilima i ostalim industrijskim postrojenjima. Procjenjeno je da Sjedinjene Države, koje imaju 6 posto svjetskog stanovništva, stvaraju oko 25 posto svjetskih stakleničkih plinova. Francuski predsjednik Jacques Chirac rekao je u petak da je "zabrinjavajuće i neprihvatljivo" odbacivanje Protokola iz Kyota i pozvao industrijalizirane zemlje da "bez odgađanja" provedu sporazum. Njegov ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine izjavio je u četvrtak da SAD mora pomoći u smanjenju emisije stakleničkih plinova, povezanih s globalnim klimatskim promjenama, ako želi igrati vodeću ulogu u svijetu. "Nitko ne može zamisliti da Sjedinjene Države, koje žele igrati vodeću ulogu u svijetu kao što stalno tvrde, mogu sebe isključiti iz tako ozbiljnog fenomena bez da maknu prstom", izjavio je Vedrine nakon povratka iz posjeta SAD-u za francusku televiziju LCI. "Na njima je da kažu kako će sudjelovati u borbi protiv stakleničkih plinova. Lopta je u njihovom polju", dodao je Vedrine. Kina je također u petak osudila izjave američkog predsjednika ocjenivši ih "neodgovornim", a japanski premijer Yoshiro Mori poslao je pismo Bushu u kojem od njega traži da povuče svoju odluku o odbacivanju Protokola iz Kyota. "Vrlo smo zabrinuti zbog mogućih posljedica te odluke na pregovore koji se odnose na klimatske promjene", istaknuo je Mori u spomenutom pismu. Japanska koalicijska vlada također je odlučila u Washington uskoro uputiti misiju kako bi od zemlje koja je najveći zagađivač atmosfere zatražila da se vrati za pregovarački stol. "Američkom najavom da neće ispuniti svoje obveze glede smanjenja emisije ... krše se načelna pravila Protokola iz Kyota i ta je izjava neodgovorna", stoji u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova. Kina je ponovila svoja stajališta da razvijene zemlje moraju preuzeti vodstvo u smanjenju emisije štetnih plinova. "Glavni izvor stakleničkih plinova su razvijene zemlje, a najprioritetniji zadatak zemalja u razvoju je razvijanje njihovih gospodarstava i smanjivanje siromaštva", dodaje se u izjavi. Australski premijer John Howard izrazio je u petak oprezno razumijevanje za stajališta američkog predsjednika ustvrdivši da Bush nije u krivu kad želi da se u sporazum uključe i zemlje u razvoju. "Ono zbog čega je Bush zabrinut, i to je razumljiva zabrinutost, jest da nema općeg sporazuma ako u njega nisu uključene i zemlje u razvoju ... ne mislim da je pogrešno željeti uključivanje i tih zemalja", rekao je Howard. On je ipak dodao da će Australija i dalje podržavati sporazum iz Kyota unatoč američkom stajalištu. Bush je u četvrtak, nakon razgovora s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom u kojem se dva čelnika nisu mogla složiti oko pitanja smanjenja emisije štetnih plinova, rekao da energetska kriza u SAD-u nameće potrebu korištenja svih izvora, a ograničenja postavljena u Kyotu poskupljuju rad termoelektrana. "Naše gospodarstvo se usporava. Imamo energetsku krizu. Zamisao o smanjenju emisije ugljičnog dioksida nema nikakvog gospodarskog smisla za Ameriku", rekao je Bush. Znanstvenici vjeruju da staklenički plinovi, osobito ugljični dioksid koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, zadržavaju toplinu u atmosferi i pridonose globalnom zagrijavanju - koje bi u bliskoj budućnosti moglo izazvati velike klimatske promjene. Na Međuvladinoj konferenciji o klimatskim promjenama, koja okuplja oko 2000 vodećih svjetskih znanstvenika, ocijenjeno je prošle godine da bi globalno zagrijavanje moglo dovesti do katastrofalnih poplava, dugotrajnih suša i nestanka brojnih životinjskih vrsta. Niti jedna od velikih zemalja potpisnica Protokola iz Kyota do sada nije ratificirala taj sporazum. Ovog ljeta u njemačkom gradu Bonnu trebala bi se održati međunarodna konferencija o provedbi Protokola iz Kyota. (Hina) dv sl