HRVATSKI SABOR: PRIHVAČEN ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU, PROTIV

HRVATSKI SABOR: PRIHVAČEN ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU, PROTIV DODATNOG POREZNOG OPTEREĆENJA Hrvatski sabor danas je jednoglasno prihvatio Zakon o osnovama deviznog sustava i deviznog poslovanja, koji predstavlja prvu od četiri faze liberalizacije deviznog sustava. Prema tom zakonu, poduzeća će ubuduće moći slobodno kupovati devize i polagati ih na devizne račune. Također se omogućuje devizno kreditiranje poduzeća, što bankama otvara mogućnost za plasman viška deviza. Omogućena je i slobodna zamjena deviza, što će građanima i poduzećima omogućiti zaštitu od valutnog rizika, odnosno prevelikog pada tečaja valuta. Ovo je, inače, prva od četiri faze liberalizacije deviznog sustava kojima je krajnji cilj stvaranje uvjeta za uvođenje eura u Hrvatskoj. Hrvatski sabor prihvatio je i prijedlog izmjena zakona o financiranju lokalne i područne samouprave u prvom čitanju, kojim bi se s države na lokalnu razinu prenijelo financiranje dijela zdravstva, školstva i socijalne skrbi. Kako bi se lokalnim samoupravama osigurala sredstva za financiranje novih obveza, država bi se odrekla jednu milijardu i 750 milijuna kuna, a predviđa se i povećanje nekih poreza, kao što su oni na vikendice, automobile i plovila. Predviđa se i uvođenje novih poreza, primjerice na neobrađeno poljoprivredno zemljište te neiskorištene poslovne nekretnine, a gradovima i općinama omogućilo bi se uvođenje prireza na porez na dohodak. Hrvatski sabor završio je danas raspravu o izmjeni Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave, a zastupnici su najviše kritizirali nova porezna opterećenja za građane. O predloženim zakonskim izmjenama glasovat će se sutra. Naime, Klub zastupnika HSS-a zbog brojnih je primjedaba na predložena rješenja zatražio dodatne konzultacije unutar klubova 'šestorke'. Umjesto stimulativnih mjera za agrar i poduzetništvo, u ionako teškoj gospodarskoj situaciji, Vlada uvodi nove poreze, naglasio je Ivo Bajica (HDZ) u pojedinačnoj raspravi. Dodao je da će od 20 županija svega dvije biti u stanju financirati potrebe u školstvu, zdravstvu i socijali, a time će, smatra, postati upitna politička samostalnost županija. Božidar Kalmeta (HDZ) prijedlog ocjenjuje nepripremljenim i sumnja da će zaživjeti, kako je predloženo, od 1. srpnja. Vlada je najmanje vodila računa o građanima, želi decentralizirati ovlasti, ali ne i novac, ustvrdio je Kalmeta. Naglasio je kako se novim izbornim zakonom uvodi i sustav poslušnosti gradonačelnika Vladi, odnosno "stranačkim šefovima". Ivo Fabijanić (SDP) smatra da bi trebalo smanjiti obveze građana, kako ne bi podijelili apsolutni teret decentralizacije u zdravstvu, školstvu i socijali. Po njegovu mišljenju smetnja decentralizaciji su i proračuni koji su u Hrvatskoj još kombinacija zapadnog sustava i bivšeg sistema koji obiluje fondovima. Boris Kandare (HSP) priklonio se dijelu zastupnika koji su i jučer, i danas, predlagali da se primjena zakona, zbog nedorađenosti, odgodi za početak iduće godine. U završnoj riječi klubova zastupnika, Ivan Jarnjak kazao je u ime Kluba HDZ-a kako su namjere vlasti dobre, ali je model loš, stoga HDZ neće podržati ovaj zakonski prijedlog. Smatra da se uvođenjem novih poreza i prireza porezu na dohodak neće ništa postići jer građani to neće moći platiti, zaključio je. Damir Kajin (Klub IDS-a) istaknuo je, pak, kako se u ovoj teškoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji treba razmišljati o rasterećenju, a ne dodatnom opterećenju građana. Drži, također, da Zagreb ne bi trebao biti privilegiran, te da bi i drugi veliki gradovi, kao što su Split, Osijek i Rijeka, trebali imati isti udjel u porezu na dohodak kao i Zagreb - od 50 do 55 posto. Potrebna je decentralizacija državne uprave, ali i rebalans državnog proračuna kako bi se lokalnim sredinama osigurala veća sredstva, smatra Đuro Njavro (Klub DC-a). U ime Kluba HSLS-a Ivan Čehok podržao je zakonski prijedlog, no zatražio je da se do drugog čitanja sastave detaljnije simulacije kako će povećanje postojećih i uvođenje novih poreza utjecati na financiranje lokalne samouprave. Na kraju rasprave zamjenik ministra financija Damir Kuštrak istaknuo je u ime Vlade kako bi se preraspodjelom poreza na dohodak između države i lokalnih sredina zadržao postojeći standard zdrvastva, školstva i socijalne skrbi u županijama, gradovima i općinama. Uvođenjem novih poreza poboljšala bi se, pak, financijska situacija u lokalnim sredinama. Istaknuo je da lokalne sredine mogu, ali i ne moraju uvesti prirez porezu na dohodak i druge nove poreze koji se predlažu.