RUSIJA-IZVESTIJA OD 26.3.01.DRNOVŠEKOV POSJET RUSIJI

RUSIJA IZVESTIJA 26. III. 2001. Pogrješka savjetnika "Početak razgovora između Vladimira Putina i slovenskog premijera Janeza Drnovšeka 24. III. u Kremlju, prikazale su sve veće televizijske postaje u Rusiji. Pod dojmom eksplozija u stavropoljskom području i Karačevu-Čerkeziji, predsjednik je sa svojim gostom razgovarao o terorizmu, uspoređivao je Kavkaz i Balkan. I nekoliko se puta vraćao na misao: Slovenci nas mogu dobro razumjeti, i sami su republika bivše Jugoslavije, a u blizini im je nemirni Balkan: Kosovo i Makedonija. Janez Drnovšek je šutio i pristojno mahao glavom. A što je drugo mogao? Neće se valjda Putinu usprotiviti pred televizijskim kamerama i dati mu pouku o povijesti i sadašnjosti svoje republike. Vanjskopolitički savjetnici ruskog predsjednika načinili su očit propust nedovoljno pripremivši svog šefa za razgovor sa slovenskim premijerom. Na koncu se Putin našao u nezgodnom položaju. Pošao je logičnim putem, razmišljajući otprilike ovako: Slovenija je bila dio Jugoslavije, dakle, sigurno je posebno zainteresirana za sve što se događa kod bivših sunarodnjaka. No logika ga je u ovom slučaju prevarila. Ljubljana se jako distancira od Balkana i od bivše Jugoslavije. Nakon stjecanja neovisnosti, jedna je od glavnih zadaća slovenske diplomacije da dokaže kako republika i zemljopisno i politički i mentalno pripada potpuno drukčijem području, Srednjoj Europi. Stvar nije samo, barem ne toliko, u pojmovima. Prema balkanskim se zemljama svijet ponaša osobito, smatra ih žarištem nestabilnosti i etničkih sukoba. NATO ne žuri s prijamom bivših jugoslavenskih republika u svoje redove, a Europska unija odgađa početak pregovora o njihovu ulasku u Savez. No Slovenci su uspjeli uvjeriti Europljane i Amerikance da njima treba poseban pristup, da njih ne treba shvaćati kao bivše Jugoslavene, da su oni uljuđena demokratska država, gdje nema ni nacionalizma ni neprijateljstva prema susjedima, gdje je razvijeno gospodarstvo, a životni standard visok. Rezultati su očiti. Slovenija je danas jedna od tri - četiri glavna kandidata za ulazak u EU, a vjerojatno će uskoro biti primljena i u Sjevernoatlantski savez. Koja se još republika bivše Jugoslavije može pohvaliti takvim tempom europske i euro-atlantske integracije? Dotaknuvši se s Drnovšekom teme terorizma, Putin je u gostu jedva pronašao zainteresiranog sugovornika. Slovenci se nikada nisu sučelili ni s terorizmom ni sa separatizmom. Republika je etnički homogena, ne osjeća ni srpsku ni albansku prijetnju. Kosovo i Makedonija jako malo brinu Ljubljanu. Za Slovence je to sasvim drugo područje. Kao što je Tadžikistan za Estonce. Stanovnici baltičkih zemalja također su nekad živjeli s Tadžicima u istoj državi. No sada kao da su na drugim planetima. Uostalom, nakon razgovora o apstraktnim temama (Balkan i terorizam) sve je došlo na svoje mjesto. Ruski predsjednik i slovenski premijer razgovarali su o onome što ih doista zabrinjava: gospodarska suradnja, europska integracija i, zacijelo, utakmica koju su tog dana igrale izborne nogometne momčadi dviju zemalja", piše Maksim Jusin.