HT 18

Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) Carla del Ponte poručila je u ponedjeljak vlastima Republike Srpske da konkretna suradnja treba početi i prije usklađivanja zakonodavstva tog entiteta vezanog uz suradnju s haškim sudom.#L# "Želim ovdje ukazati na primjer vlasti u Beogradu koje su takvu suradnju već počele. Nadam se da će to isto učiniti i Republika Srpska", izjavila je Del Ponte u Banja Luci nakon sastanka s najvišim dužnosnicima srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Del Ponte je kazala kako je dobila informacije da vlada Republike Srpske priprema zakon o suradnji sa Međunarodnim sudom za ratne zločine. Premijer bosanskih Srba Mladen Ivanić pojasnio je kako je tužiteljici Del Ponte uručen prednacrt zakona o suradnji sa sudom u Den Haagu o kojemu uskoro treba raspravljati entitetski parlament. Odgovarajući na novinarska pitanja o mogućem podizanju novih optužnica, posebice protiv vojnih i političkih dužnosnika bošnjačke nacionalnosti iz ratnog razdoblja, Del Ponte je kazala kako je ranije pretpostavljala da bi se one mogle dovršiti već do početka 2000. godine. Iako je taj rok odavno prošao, glavna tužiteljica je kazala da će se takve optužnice pojaviti "možda već početkom narednog tjedna, a možda narednog mjeseca". U vrijeme boravka Carle del Ponte u Banja Luci, u tom gradu je bio i predsjednik vanjskopolitičkog odbora ruske Dume Dimitrij Rogozin. U izjavi novinarima datoj nakon sastanka s predsjednikom Republike Srpske Mirkom Šarovićem i predsjednikom entitetskog parlamenta Draganom Kalinićem, Rogozin je oštro napao rad suda u Den Haagu. On je kazao kako Rusija ne priznaje ICTY jer je taj sud navodno, "odavno prekoračio svoj mandat ali i rok trajanja". "Mi smatramo kako su za građanske ratove kakav je bio onaj u BiH nadležni nacionalni, a ne međunarodni sudovi", rekao je Rogozin osudivši istodobno svaki oblik suradnje s Den Haagom. Rusku parlamentarac kazao je kako je posebice ogorčen suradnjom ICTY-a s "kriminalnim elementima koji hvataju ljude po ulicama". Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) danas je ostvareno tek 610.783 kuna prometa, a vrijednost indeksa VIN pala je 0,70 posto, na 423 boda.#L# Najveći dio prometa ostvaren je u PIF kotaciji - u iznosu od 546.687 kuna. Od toga se 214.169 kuna odnosi na trgovanje dionicama Dom fonda po cijeni od 19,10 kuna (0,78 posto manja). U segmentu dionica trgovalo se sa dionicama pet tvrtki pri čemu je najviše prodano dionica Turist Hotela i to za 33.582 kuna. Te su se dionice prodavale po nepromjenjenoj cijeni od 25,50 kuna. Cijene ostalih dionica su pale pri čemu najviše dionicama Elektroprometa za 13,33 posto na 65 kuna. Prava je danas prodano za samo 8.356 kuna. -------------------------------------------------------------- SEGMENT DIONICA cijena/kn %promjena promet/kn -------------------------------------------------------------- 1. Turisthotel 25,25 0,00 33.582,50 2. Elektropromet 65 -13,33 10.595 3. Plava laguna 531 -0,19 5.310 4. Rivijera holding 109 -1,80 4.251 5. Chromos Samobor 400 -9,09 2.000 -------------------------------------------------------------- Ukupni promet DIONICA tržišta Varaždin: 55.738,50 -------------------------------------------------------------- SEGMENT PIF KOTACIJA cijena/kn %promjena promet/kn -------------------------------------------------------------- 1. Dom 19,10 -0,78 214.169,56 2. Expandia 25,20 0,40 168.036,92 3. Velebit 21 -1,41 60.123 4. SNF 25,30 0,20 45.647,60 5. Slavonski fond 10,51 -1,31 31.867,58 6. Pleter 12,75 1,19 20.610,45 7. Sunce 9,27 -0,32 6.232,80 -------------------------------------------------------------- Ukupni promet PIF kotacije: 546.687,91 -------------------------------------------------------------- SEGMENT KOTACIJE PRAVA cijena/kn %promjena promet/kn -------------------------------------------------------------- RHMJ 36,50 0,00 8.356,68 -------------------------------------------------------------- UKUPNI PROMET TRŽIŠTA VARAŽDIN: 610.783 -------------------------------------------------------------- (Hina) mku ds Srbijanski ministar pravosuđa Vladan Batić u ponedjeljak je kazao kako su mu predstavnici Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) "u neslužbenom razgovoru" nagovjestili da narednih godinu dana neće zahtijevati izručenje bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, optuženog za zločine na Kosovu.#L# Na konferenciji za novinstvo u Beogradu Batić, koji je krajem prošlog tjedna boravio u Den Haagu, objasnio je da je od predstavnika ICTY tražio da se "u naredne dvije godine" ne postavlja pitanje izručenja Miloševića, ali su mu neformalno kazali da bi to razdoblje "moglo biti godinu dana". Sličnu izjavu Batić je dao i jednom banjalučkom listu tijekom proteklog vikenda, ali je ICTY to odmah opovrgnuo. Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, koja je u ponedjeljak doputovala u Banju Luku, također je opovrgnula da su jugoslavenskoj strani data bilo kakva obećanja gleda rokova izručenja Miloševića i drugih optuženih za ratne zločine. Današnji promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 1,54 milijuna kuna, a vrijednost indeksa burze - Crobexa - porasla je 2,35 posto na 942,2 bodova.#L# Najveći prometa, u iznosu od 495.787 kuna, ostvareno je trgovanjem dionicama Podravke koje su se prodavale po 1,04 posto višoj cijeni odnosno po 156,99 kuna. Drugi po veličini promet ostvarile su redovne dionice Zagrebačke banke kojih je po 4,81 posto višoj cijeni - 1676,98 kuna - prodano za 422.108 kuna. Ovaj porast cijena redovnih dionica Zagrebačke banke uslijedio je nakon što je u petak objavljeno da je Zagrebačka banka prošle godine poslovala iznimno uspješno, ostvarivši dobit nakon oporezivanja u iznosu od 908 milijuna kuna, što je dvjesto posto više nego u godini prije. Danas se na burzi trgovalo dionicama 16 tvrtki, pri čemu je najveći, postotni, rast cijene od 22,22 posto na 55 kuna ostvaren u trgovanju dionicama Atlantske plovidbe. Najveći pad cijene doživjele su dionice Gospodarsko-kreditne banke čija je cijena pala 30 posto na 35 kuna. -------------------------------------------------------------- br. dionice cijena/kn %promjena promet/kn cijene -------------------------------------------------------------- 1. Podravka 156,99 1,04 495.787,35 2. Zagrebačka banka 1676,98 4,81 422.108,13 3. Zagrebačka banka 1260 3,28 311.620,40 (povlaštene serije A) 4. Croatia Lloyd 1200 0,00 66.000 5. Pliva 470 2,17 62.497 6. Riječka banka 137 -2,14 41.500 7. Kraš 160 0,00 27.767,60 8. Rivijera holding 109 0,00 26.378 9. Atlantska plovidba 55 22,22 24.220 10. Zagrebačka banka 750 2,74 23.250 (povlaštene serije B) 11. Istraturist 58 1,75 16.762 12. Varteks 31,80 -6,47 9.541,97 13. Končar Elekt. 44 -1,12 5.940 14. Plava laguna 531,01 0,00 5.841,07 15. Sunčani Hvar 37 0,00 3.591 16. Gospodarsko-kreditna banka 35 -30,00 1.540 -------------------------------------------------------------- UKUPAN PROMET ZAGREBAČKE BURZE: 1.544.344,52 --------------- --------------------------------------------- - (Hina) mku ds Glavni hrvatski pregovarač s EU Neven Mimica kazao je u ponedjeljak u Splitu da su preduvjeti parafiranja Sporazuma, koji će Hrvatsku približiti EU, dovršenje pregovora o liberalizaciji trgovine robom i određivanje rokova za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim propisima.#L# "Da bi došlo do očekivanog parafiranja Sporazuma koji će Hrvatsku približiti EU, nužno je dovršiti pregovore o liberalizaciji trgovine robom koja ulazi u Hrvatsku, ponajprije poljoprivredno- prehrambenih proizvoda. Moraju se točno utvrditi i rokovi prilagođavanja hrvatskog europskom zakonodavstvu", kazao je Mimica u pauzi sastanka hrvatskih i europskih parlamentaraca što je započeo u vili Dalmacija u Splitu. Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU očekuje se sredinom svibnja, a njegovo konačno potpisivanje do kraja ove godine, dodao je Mimica. (Hina) merc ps Izjave upravitelja novosadskog Instituta za sudsku medicinu Miloša Tasića da su od 1991. do 1993. tamo obavljene obdukcije tijela pronađenih u Dunavu i da je 55 tijela pokopano na novosadskom groblju, potvrđuju ono što smo govorili prošlih pet godina kada smo tražili predaju neidentificiranih posmrtnih ostataka, kazao je predstojnik vladina Ureda za zatočene i nestale pukovnik Ivan Gruić.#L# "Bili smo u pravu kada smo u pregovorima s jugoslavenskom stranom inzistiraili na predaji posmrtnih ostataka osoba koje su pokopane kao neidentificirane", izjavio je Gruić Hini. Po njegovim podacima, najmanje je 300 neidentificiranih osoba pokopano tijekom rata u Novom Sadu, Beogradu, Staićevu i Begejcima, a mnogi podaci upućuju da je riječ o osobama iz Podunavlja. Dosadašnja suradnja s upraviteljem novosadskog instituta za sudsku medicinu bila je korektna, ocijenio je Gruić. Rekao je da je pitanje vremena kada će jugoslavenska strana predati posmrtne ostatke i potrebne dokumente. Do sada je taj proces išao sporo, ali će njegovim ubrzanjem i jugoslavenska strana dobiti podatke o osobama koje ona traži, kazao je Gruić. Upravitelj novosadskog Instituta za sudsku medicinu Miloš Tasić danas je beogradskoj agenciji Beta izjavio da su od 1991. do 1993. na tom institutu obavljene obdukcije na tijelima koja su pronađena u Dunavu i da je 55 od ukupno 87 pronađenih tijela pokopano na novosadskom groblju. Sliškov tjelohranitelj Ivica Bertić-Rus, jedan od sudionika prošlotjednog oružanog obračuna u središtu Zagrebu, koji je danas uhićen, rano poslijepodne je dao svoj iskaz policiji i iznio svoju obranu.#L# Bertićev odvjetnik Slobodan Budak u razgovoru za Hinu rekao je da se Bertić nije branio šutnjom, te da je u obrani dao svoj prikaz događaja. O detaljima Bertićeva iskaza Budak nije htio govoriti u interesu svoga klijenta. Dodao je da je policija Bertića počela ispitivati oko 12.30 sati, te da je ispitivanje završilo u 13.30 sati. Nakon uhićenja, Bertića, kojega se tereti za ubojstvo, policija je privela u sjedište kriminalističke policije u Heinzelovoj ulici, gdje je ispitan. Za Bertićem je bila raspisana tjeralica, nakon što je sudjelovao 22. ožujka u mafijaškom obračunu u središtu Zagreba, gdje je navodno ispalio metak u glavu Jamesu Capauu, koji je nedugo prije toga ispalio više metaka Vjeki Slišku u glavu. Capau je od ozljeda preminuo u subotu poslijepodne u Bolnici "Sestre milosrdnice" u Vinogradskoj ulici. U toj je bolnici također smješten Sliško, za kojega se tvrdi da je navodno vođa jednog od klanova zagrebačkog podzemlja. Njegovo je stanje i dalje kritično i priključen je na aparate za održavanje života, doznaje se danas poslijepodne iz Odjela neurokirurgije. (Hina) nz so Zamjenik načelnika zagrebačke Policijske uprave Zdravko Šeničnjak smijenjen je jer nije riješio problem organiziranog kriminala u Zagrebu, iako je znao tko su vođe mafije, rekao je danas ravnatelj policije Ranko Ostojić.#L# Šeničnjak je u današnjem "Jutarnjem listu" ustvrdio da je "maknut jer zna tko je vrh mafije", te da se "iz sustava otklanjaju ljudi koji se mogu suprotstaviti organiziranom kriminalu". Ravnatelj policije to je i potvrdio, dodavši da je Šeničnjak, ukoliko je znao tko vodi organizirani kriminal to trebao i razriješiti. Ostojić je odbacio Šeničnjakove tvrdnje da ga je netko u tome sprječavao. "U trenucima kada vodimo najvažnije aktivnosti, kada rješavamo stvari koje su uznemirile javnost ne dopuštam bilo kome, a pogotovo ne osobama na najvišim funkcijama, da se bave predstavkama i kroje stvari koje nama u ovom trenutku nisu potrebne", dodao je Ostojić. Pritom je opovrgnuo tvrdnje današnje "Republike" da je Šeničnjak mimo službenih kanala surađivao sa zamjenicom županijskog državnog odvjetnika Dunjom Pavliček-Patak, tužiteljicom u slučaju tzv. "zločinačke organizacije", te da je pokušao spriječiti pretres stana Vjeke Sliška, teško ranjenog u prošlotjednom oružanom obračunu u središtu Zagreba. Ostojić je najavio da će se protiv Šeničnjaka zbog samostalnog istupanja u javnosti pokrenuti i stegovni postupak. (Hina) am so Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić potvrdio je u ponedjeljak u Zagrebu da će uskoro otputovati u Makedoniju u "misiju dobre volje" što neće biti "klasično posredovanje" u sukobu između albanskih ekstremista i makedonskih snaga te da je do nje došlo na poticaj više strana.#L# "Do te inicijative došlo je s raznih strana", rekao je Mesić u izjavi novinarima nakon susreta s albanskim predsjednikom Rexhepom Meidanijem, izrazivši spremnost da "uskoro" otputuje u Makedoniju kako bi sve pozvao na prekid neprijateljstava. Mesić je rekao da o tome nije razgovarao s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim, ali je on, naglasio je hrvatski predsjednik, suglasan da Mesić posjeti Makedoniju u slučaju da to ne bude "klasično posredovanje". Meidani, koji je u ponedjeljak doputovao u uzvratni dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj, rekao je da predsjednik Mesić može odigrati "pozitivnu ulogu posrednika" jer uživa povjerenje i albanske i makedonske strane. Ured hrvatskog predsjednika već je prošloga tjedna potvrdio da ni u jednom trenutku nije razmatrana mogućnost Mesićevog klasičnog posredovanja u makedonskoj krizi, već samo "mogućnost misije dobre volje koja bi uputila svima jasnu poruku da se problemi ne mogu rješavati silom već kroz institucije sustava". Mesić je, pojašnjavajući što bi značila "misija dobre volje", rekao da bi on uputio apel da se problemi riješe bez uporabe oružja, putem dijaloga i kroz institucije, te da se utvrde rokovi u kojima bi se rješavala otvorena pitanja "kojih nažalost ima". "Ono što bih ja htio je da dobijemo transparentno kojom brzinom će se problemi rješavati", rekao je Mesić, naglasivši da se sva otvorena pitanja moraju rješavati kroz institucije. Rekavši da ne želi ulaziti u sva otvorena pitanja koja postoje u vezi Albanaca u Makedoniji, Mesić je naglasio da se mora riješiti prije svega problem Sveučilišta u Tetovu i sudjelovanja Albanaca u svim društvenim sferama. Meidani se složio s hrvatskim predsjednikom da se sukob u Makedoniji mora riješiti putem dijaloga, ali je naglasio i da makedonska strana mora prestati s napadima. "Smatram da makedonska strana mora prekinuti napade i ofenzive da bi se mogao započeti dijalog", rekao je Meidani. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Meidani je naglasio da koncept Velike Albanije ali i, kako je rekao, u posljednje vrijeme "Velikog Kosova", "nisu albanski proizvodi". "Tako ne razmišljaju političari u Albaniji", rekao je, dodajući da su to proizvodi "drugih ureda". Na bilateralnom planu dvojica su šefova država također potvrdila dobre političke odnose bez ijednog otvorenog pitanja, te iste strateške interese - prije svega ulazak u europske integracije. Predsjednik Mesić naglasio je da postoji prostor za poboljšanje suradnje na gospodarskom planu, zbog čega je uz Meidanija u Hrvatsku doputovalo i brojno izaslanstvo albanskih gospodarstvenika. Nakon susreta šefova država, hrvatski i albanski ministar znanosti Hrvoje Kraljević i Ethem Ruka potpisali su Protokol o suradnji u obrazovanju i znanosti. Ured predsjednika nakon susreta je priopćio da je predsjednik Mesić odlikovao albanskog predsjednika Meidanija Veleredom Kralja Tomislava s lentom i velikom Danicom "za izniman doprinos prijateljstvu i razvitku uzajamne suradnje između Albanije i Hrvatske". Albanski predsjednik tijekom posjeta Zagrebu sastat će se i s premijerom Račanom, čelništvom Hrvatskog sabora te albanskom dijasporom u Hrvatskoj. Splitski gradski vijećnici danas su jednoglasno donijeli odluku da se Kozjačka ulica u gradskoj četvrti Varoši preimenuje u Ulicu Miljenka Smoje.#L# Vijećnici su prihvatili prijedlog Komisije za imenovanje ulica, trgova i spomenika koja je na poticaj Kluba vijećnika SDP-a pokrenula postupak imenovanja Smojine ulice unatoč odredbi koja propisuje da od smrti zaslužne osobe pa do obilježavanja ulice, trga ili spomenika njezinim imenom treba proći 10 godina. Komisija nije prihvatila SDP-ov prijedlog da se stari splitski nazivi dijelova grada - Matejuška ili Tomića Stine - o kojima je Smoje često pisao, preimenuju u Smojinu ulicu. Najprihvatljivijim ocijenila je zamisao da se Kozjačka ulica u Varoši u kojem je poznati splitski novinar i književnik proveo velik dio djetinjstva i mladosti, preimenuje i nazove njegovim imenom. Miljenko Smoje umro je 1995. u Splitu, gradu u kojem je postao pravom legendom pišući o Dalmaciji, Splitu, ribarima i težacima, znajući dušu malog čovjeka tog hrvatskog kraja. Diljem Hrvatske postao je poznat kao autor televizijskih serija "Naše malo misto" i "Velo misto". (Hina) merc dd Ravnatelj policije Ranko Ostojić rekao je danas da policija ne isključuje mogućnost da su u prošlotjednom oružanom obračunu u središtu Zagreba, uz danas uhićenog Ivicu Bertića zvanog Rus, umiješane još neke osobe.#L# Ivica Bertić, osumnjičen da je teško ranio Jamesa Capaua, atentatora na Vjeku Sliška, uhićen je danas oko 11 sati u blizini svoga stana u zagrebačkom naselju Dubrava, kazao je Ostojić na konferenciji za novinare, opovrgnuvši nagađanja da je Bertićeva predaja dogovorena s policijom. Capau je zbog teških ozljeda nakon dva dana umro u bolnici, dok Sliška na životu održavaju aparati. Nakon uhićenja Bertić, inače Sliškov tjeločuvar, priveden je u policijske prostorije, a nakon dovršetka kriminalističke obrade biti će predan istražnom sucu. Govoreći o ostalim osobama koje bi se mogle povezati s oružanim obračunom u središtu Zagreba, Ostojić je rekao da je u Petrinji uhićena osoba, čije ime u interesu istrage nije želio otkriti, a kod koje je pronađena veća količina različitog oružja. Dodao je i da je taj uhićenih bio vrlo blizak s Capauom, ali i povezan s Hrvatskom vojskom. Ostojić uhićenog nije povezao s nedavnom krađom oružja iz petrinjske vojarne. Rekao je da je u posljednjih nekoliko dana, vezano za rasvjetljavanje zagrebačkog obračuna, policija provela 183 racije. Ostojić je novinare izvijestio da je tijekom opsežne policijske akcije uhićen i Ante Jukić kod kojeg je pronađena veća količina eksploziva, oružja, droge i krivotvorenih dokumenata. Dodao je da se istražuje je li Jukić povezan sa prošlotjednim mafijaškim obračunom i nedavnim eksplozijama u Zagrebu. Najavljujući nove oblike borbe protiv mafije, Ostojić je rekao da time ne objavljuje rat mafiji, jer je rat već počeo. Istaknuo je da će ubuduće policija pretraživati i mjesta za koja se odavno zna da su dio kriminalnog miljea, a u koja se dosada nije ulazilo. Pritom, kako je rekao, neće biti odabira mafijaških klanova. "Mi idemo na mafiju, ne dirajući samo jedne i time otvarajući prostor za druge", ustvrdio je. "Od policajaca također očekujem da shvate kako ulazimo u klinč i u toj borbi mogu ostati samo oni koji su za to spremni", rekao je ravnatelj policije, dodajući da nije isključeno niti dovođenje novih policajaca, koji će biti spremni uhvatiti se u koštac s organiziranim kriminalom. Ostojić je potvrdio navode iz medija da je vrh organiziranog kriminala visoko pozicioniran u politici i vojsci. "Ofenziva na policiju koja se u posljednje vrijeme provodi, kao i zahtjevi za ostavkama upravo su rezultat uznemirenosti tih krugova, jer pretpostavljaju što smo sve našli u pretragama", kazao je. Potvrdio je i da su u pretragama pronađeni dokazi za umiješanost mnogih osoba na koje se duže vrijeme sumnjalo, ali se njihova umiješanost nije mogla dokazati. Ostojić nije želio reći je su li te osobe iz politike povezane s bivšom vladajućom strankom. (Hina) am so Glavni tajnik NATO-a George Robertson pozvao je u ponedjeljak albanske pobunjenike u Makedoniji da polože oružje i upozorio ih da NATO neće tolerirati nikakve pokušaje da se destabilizira Makedonija.#L# "Poručujem albanskim ekstremistima da odustanu i shvate da u mecima nema budućnosti", rekao je Robertson na seminaru o sigurnosnim pitanjima u Rimu. "Jedino glasačka kutija može odrediti budućnost balkanskih država i stoga savjetujem albanskim gerilcima da polože oružje i uključe se u politiku", dodao je Robertson, koji će u društvu predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane u ponedjeljak navečer posjetiti Skoplje. "Savez nije došao na Kosovo kako bi pružio potporu jednoj etničkoj skupini, bilo albanskoj, srpskoj ili nekoj drugoj". "NATO je na Kosovo stigao kako bi branio načelo - da etničko nasilje ne smije uspjeti", poručio je Robertson. Glavni tajnik NATO-a pohvalio je makedonsku vladu zbog načina rješavanja krize, istaknuvši da je Skoplje iskazalo suzdržanost, ali i odlučnost da sačuva svoj teritorijalni integritet. On je pozvao makedonske vlasti na mirno rješavanje sukoba. Na seminaru o zaključcima Centra za studije međunarodne politike o percepciji sigurnosnih pitanja u jugoistočnoj Europi dana je potpora makedonskoj vladi glede krize u toj zemlji ali je istodobno zahtijevano od Skoplja da krizno pitanje riješi pregovorima a ne oružjem. Na skupu, kojem je domaćin talijanski ministar obrane Sergio Mattarela, sudjelovao je i hrvatski ministar obrane Jozo Radoš. Mattarella je u svojem govoru naglasio pozitivna kretanja u Hrvatskoj. On je poželio da se i u drugim zemljama jugoistočne Europe dogode pozitivne promjene kakve su se dogodile u Hrvatskoj. Međunarodna zajednica mora promicati obnovu i stabilnost demokratskih društava na jugoistoku Europe kako bi ta društva bila sposobna ući u Europu, kazano je na skupu u Rimu. U poslijepodnevnim satima Radoš će imati bilateralne razgovore s talijanskim kolegom Mattarellom. Allianz Zagreb, hrvatsko osiguravateljsko društvo u sastavu Allianz Grupe, poslovnu je 2000. završilo s ostvarenjem bruto policirane premije od 274,6 milijuna kuna, što predstavlja rast od 38,9 posto u odnosu na godinu prije. #L# Kako je danas priopćeno iz Allianza, u osiguranju života ostvarena je bruto policirana premija u iznosu od 33,7 milijuna kuna, što je 188 posto više nego prethodne godine, dok je rast premija kod osiguranje imovine i odgovornosti poraslo 29,4 posto na 65,9 milijuna kuna. Društvo je ostvarilo prihod od ulaganja u iznosu od 6,45 milijuna kuna, što je kažu u Allianzu, također povećanje i to od 13,6 posto prema 1999. godini. Društvo je imalo znatna ulaganja u proširenje svoje prodajne mreže, edukacija zaposlenika, informatika i razvoj produkata i značajan porast broja prijavljenih šteta koje su nastale između 1992. i 1999. godine, te promjene računovodstvene metode prema Međunarodnim računovodstvenim standardima kako bi se znatno povećale pričuve, a taj je korak napravljen unutar jednog bilančnog razdoblja. Rezultat svih tih čimbenika je to da je Allianz Zagreb - kao jednokratni efekt- iskazao gubitak za prošlu godinu u iznosu od 63,39 milijuna kuna, kažu u Allianz Zagreb. No istodobno su dioničari Allianz Zagreb (Allianz Grupa i Zagrebačka banka) odlučili izvršiti dokapitalizaciju u iznosu od 70 milijuna kuna kako bi omogućili poslovnu fleksibilnost za daljnji razvoj. Allianz Zagreb u ovoj godini očekuje uz ostvarenje bruto policirane premije od 366,30 milijuna kuna (rast od 33 posto) ostvariti dobit nešto manju od 10 milijuna kuna. Kako bi održalo snažan rast planira se nastavak uvođenja novih inovacijskih produkata na tržištu, proširenje prodajne mreže otvaranjem novih poslovnih jedinica te pojačavanje zastupničkih mreža na broj od 250 educiranih prodavača, napominju u Allianzu. (Hina) mku db (Hina) nab ps(Hina) dj/st sb(Hina) maš ps (Hina) aš ln(Hina) dkr ps(Hina) fp ps(Hina) rm ps