FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RFE 23. III. O STANJU NA BALKANU

US-MK-RU-KRIZE-Organizacije/savezi-Ratovi-Vlada RFE 23. III. O STANJU NA BALKANU RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE23. III. 2001.Je li najava povlačenja američkih postrojba s Balkana od koje do sada, kako se čini, ne odustaje Bushov vanjskopolitički tim, već poslala pogrešan signal nedemokratskim snagama i ekstremistima u području? Jesu li te najave, odnosno početak povlačenja vojnika iz Bosne, došle u najlošijem trenutku kada Balkanu prijete vatre novih sukoba i novih podjela. Mogu li se takve namjere američke administracije dovesti u vezu s jačanjem radikalnih elemenata u Bosni, s izjavama predsjednika SRJ Vojislava Koštunice da će problem Kosova biti rješavan u kontekstu budućnosti Republike Srpske? Imaju li one nekakav neposredan ili posredan utjecaj na opasno zaoštravanje krize u Makedoniji i s nestabilnošću vlada u Albaniji? O ovim dvojbama razgovaramo s dopredsjednicom washingtonskog Instituta za mir Harriet Hentges, britanskim stručnjakom za Istočnu Europu J. F. Brownom i ruskim stručnjakom za Balkan Artjomom Ulunjanom. Razgovarala Branka Trivić.- Što o konzekvencama eventualnog povlačenja američkih mirovnih postrojbi s Balkana misli britanski ekspert za Istočnu Evropu i Balkan J.F. Brown? BROWN: Mislim da bi to bila najkatastrofalnija stvar koja bi
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 23. III. 2001. Je li najava povlačenja američkih postrojba s Balkana od koje do sada, kako se čini, ne odustaje Bushov vanjskopolitički tim, već poslala pogrešan signal nedemokratskim snagama i ekstremistima u području? Jesu li te najave, odnosno početak povlačenja vojnika iz Bosne, došle u najlošijem trenutku kada Balkanu prijete vatre novih sukoba i novih podjela. Mogu li se takve namjere američke administracije dovesti u vezu s jačanjem radikalnih elemenata u Bosni, s izjavama predsjednika SRJ Vojislava Koštunice da će problem Kosova biti rješavan u kontekstu budućnosti Republike Srpske? Imaju li one nekakav neposredan ili posredan utjecaj na opasno zaoštravanje krize u Makedoniji i s nestabilnošću vlada u Albaniji? O ovim dvojbama razgovaramo s dopredsjednicom washingtonskog Instituta za mir Harriet Hentges, britanskim stručnjakom za Istočnu Europu J. F. Brownom i ruskim stručnjakom za Balkan Artjomom Ulunjanom. Razgovarala Branka Trivić. - Što o konzekvencama eventualnog povlačenja američkih mirovnih postrojbi s Balkana misli britanski ekspert za Istočnu Evropu i Balkan J.F. Brown? BROWN: Mislim da bi to bila najkatastrofalnija stvar koja bi pogodila Balkan. Također smatram da bi to bila najveća američka pogrješka u vanjskoj politici nakon 1918. godine kada se Amerika povukla iz Europe poslije I. svjetskog rata. Znamo što se zatim događalo - Mussolini, Hitler, II. svjetski rat. Neredi koji bi izbili na Balkanu bili bi mnogo manjih razmjera, ali bi oni bili neizostavni. Svako povlačenje američkih postrojbi bilo bi praćeno povlačenjem britanskih, francuskih i drugih jedinica. To bi značilo da bi cijela zapadna mirovna misija na južnom Balkanu bila završena. Odgovarajući na pitanje o tome zašto Bush usred zaoštravanja krize na Balkanu povlači postrojbe, J. F. Brown kaže: BROWN: Ne vjerujem da novi predsjednik razumije opasnosti kojima je opterećeno to područje. Clinton je razumio, odnosno, on je slušao one koji razumiju. Postoji ipak tračak nade da bi neki vrlo kompetentni ljudi u State Departmentu koji su svjesni u kakvu bi opasnost područje bilo bačeno povlačenjem američkih postrojbi, koji su izvrsni poznavatelji područja - ja poznajem bar desetak takvih - mogli nešto promijeniti. Međutim postavlja se pitanje imaju li oni dovoljno moći i utjecaja. Da bi se neutralizirali već nastali štetni učinci od najava povlačenja američkih postrojba iz područja, trebalo bi poslati dodatnih nekoliko stotina vojnika u područje. Kako na najave povlačenja američkih mirovnih postrojbi s Balkana gleda Artjom Ulunjan, ruski stručnjak za ovo područje? ULUNJAN: Mislim da Bushova administracija ne bi prihvatila rizik američkih žrtava. Međutim znamo da je prošla administracija vodila jaku promičbenu kampanju o nužnosti američke nazočnosti na Balkanu. Smatram da će Bushov tim sada morati odgovoriti na sljedeće pitanje: je li Balkan od bilo kakvog interesa za američku vanjsku politiku? Ja mislim da je. Čini mi se da će oni u tom smislu teret prebaciti na Europljane, ali Amerikanci bi mogli učiniti nešto drugo - osigurati potporu Makedoniji. Ako za to ne bi bili spremni, bit će teško vidjeti bilo kakvu logiku u njihovom dosadašnjem ponašanju na Balkanu: najprije su aktivno sudjelovali u kosovskom ratu, a onda će iznenada otići, ostavljajući područje u rukama onih koji ga ne mogu nadzirati - u rukama Albanaca. Izjave Bushova vanjskopolitičkog tima da Balkan ne predstavlja područje američkih strateških interesa razumljivo je do određene granice - ukoliko se pretpostavi da postojeći sukobi mogu biti lokalizirani. Međutim, ako bi došlo do opasnog izlijevanja sukoba, a koji bi, logikom eskalacije, aktivirao ratne bubnjeve u susjednim balkanskim zemljama - Turskoj i Grčkoj, onda je to već južno krilo NATO saveza, što pogađa najvitalniji živac saveza, odnosno Washingtona. ULUNJAN: Ako bi se susjedne zemlje Grčka i Turska uključile u sukob, bila bi to najveća američka noćna mora s obzirom na već postojeće tenzije između ovih dviju zemalja koje su i članice NATO saveza. Te dvije zemlje su najslabija karika u obrambenom lancu saveza. Ostaviti Balkan u takvoj situaciji zemljama, članicama NATO-a koje nisu međusobno prijateljski raspoložene, ne bi bilo dobro rješenje. Dobri poznavaoci Bushovog vanjskopolitičkog tima drže da dvije struje unutar američkog vanjskopolitičkog tima koje potpuno različito gledaju na potrebu američkog angažmana u europskim, pa tako i balkanskim poslovima. Insajderi, naime, smatraju da državni tajnik Colin Powell, koga označavaju kao konstruktivnog pragmatičara, pokazuje više naklonosti za europsko-američku suradnju i podjelu rada u Europi nego ekipa koju predvode potpredsjednik Chaney i ministar odbrane Rumsfeld. Koji dio tima će vanjskopolitički prevagnuti i gdje je u svemu tome predsjednik Bush? I J.F. Brown potvrđuje da se u Bijeloj kući vodi borba između Powellove škole i one koju predstavljaju Chaney i Rumsfeld. BROWN: Ja istina nisam podupirao Powellov inicijalni odnos prema ratu u Bosni. Mislim da je on tada zaista patio od vijetnamskog sindroma - imao je stav da ne treba dopustiti američkim postrojbama da zaglave u bosanskom blatu koje se može pretvoriti u mali Vijetnam. Međutim, izgleda da je evoluirao. To je vrlo sposoban čovjek. Pokazuje mnogo više zanimanja nego Chaney i Bush za europske argumente. Bush ne može pronaći Europu na zemljovidu. Powell je bio u Europi i ima osjećaj za stavove Europljana. On je, možda i najveća nada u razumno angažiranje Sjedinjenih Država na Balkanu i u Europi. Hoće li Bushova administracija pod pritiskom europskih saveznika i zbivanja na terenu ipak revidirati politiku prema Balkanu? BROWN: Nadam se da ljudi poput Powella uz potporu stručnjaka za Balkan u State Departmentu mogu izvršiti utjecaj na Busha. Uz to izostanak potpore Kongresa također može ugroziti predsjednikovu vanjsku politiku. Nadam se da ima dovoljno demokrata u Kongresu, a i upućenih republikanaca, koji bi mogli utjecati na formuliranje razumne, konstruktivne i mudre politike prije nego što stanje na terenu postane previše kritično. Međutim, u ovom trenutku mora se konstatirati da je u Sjedinjenim Državama vrlo jaka psihoza mrtvačkih kovčega i ta psihoza boji dominantno raspoloženje koje je protiv slanja postrojbi. Potpredsjednica washingtonskog Instituta za mir Harriet Hentges na američku nazočnost na Balkanu gleda drukčije: HENTGES: Svakako da unutar NATO-a mora doći do konsenzusa o podjeli rada, o utvrđivanju tko je za što odgovoran. Mislim da je vrlo važno da nova američka administracija unutar saveza otvori dijalog o tome. Ima mnogo načina da Sjedinjene države ispune svoju ulogu u međunarodnim mirovnim snagama, što su i do sada činile, ali mislim da bi bilo pogrešno ocjenjivati američko izvršavanje tog zadatka usmjeravajući pozornost samo na broj američkih vojnika u međunarodnim mirovnim postrojbama. J. F. Brown upozorava da bi američko povlačenje sa Balkana mogla iskoristiti Moskva. BROWN: To bi moglo pružiti priliku Rusima da se vrate na Balkan. Mislim da se oni osjećaju vrlo poniženi što su bili tako odgurnuti s Balkana. Ako se zaključi da će se Amerikanci definitivno povući, nisam siguran da Rusi ne će reći: Dobro, mi ćemo se vratiti na Balkan. Tamo je sada jedan opasan vakuum. Oni mogu reći makedonskoj vladi: mi smo spremni poslati postrojbe koje će umiriti tenzije. Ako bi takva opasnost iz Moskve galvanizirala Zapad, ako bi se tamo trgnuli i zaključili da im se to ne isplati, da ne smiju dopustiti Rusima pozicioniranje na Balkanu, pa iz toga proizlazi odluka da se pošalju dodatne postrojbe u regiju, onda bi takva prijetnja iz Rusije imala čak i pozitivan učinak, ali bojim se da stvari ne moraju ići u tom pravcu. Smatram da bi Rusija vrlo brzo mogla iskoristiti postojeću situaciju kako bi zadobila utjecaj u regiji koji je uvijek smatrala svojim dvorištem. (RFE)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙