US-MK-RU-KRIZE-Organizacije/savezi-Ratovi-Vlada RFE 23. III. O STANJU NA BALKANU RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE23. III. 2001.Je li najava povlačenja američkih postrojba s Balkana od koje do sada, kako se čini, ne odustaje Bushov
vanjskopolitički tim, već poslala pogrešan signal nedemokratskim snagama i ekstremistima u području? Jesu li te najave, odnosno početak povlačenja vojnika iz Bosne, došle u najlošijem trenutku kada Balkanu prijete vatre novih sukoba i novih podjela. Mogu li se takve namjere američke administracije dovesti u vezu s jačanjem radikalnih elemenata u Bosni, s izjavama predsjednika SRJ Vojislava Koštunice da će problem Kosova biti rješavan u kontekstu budućnosti Republike Srpske? Imaju li one nekakav neposredan ili posredan utjecaj na opasno zaoštravanje krize u Makedoniji i s nestabilnošću vlada u Albaniji? O ovim dvojbama razgovaramo s dopredsjednicom washingtonskog Instituta za mir Harriet Hentges, britanskim stručnjakom za Istočnu Europu J. F. Brownom i ruskim stručnjakom za Balkan Artjomom Ulunjanom. Razgovarala Branka Trivić.- Što o konzekvencama eventualnog povlačenja američkih mirovnih postrojbi s Balkana misli britanski ekspert za Istočnu Evropu i Balkan J.F. Brown? BROWN: Mislim da bi to bila najkatastrofalnija stvar koja bi
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
23. III. 2001.
Je li najava povlačenja američkih postrojba s Balkana od koje do
sada, kako se čini, ne odustaje Bushov vanjskopolitički tim, već
poslala pogrešan signal nedemokratskim snagama i ekstremistima u
području? Jesu li te najave, odnosno početak povlačenja vojnika iz
Bosne, došle u najlošijem trenutku kada Balkanu prijete vatre novih
sukoba i novih podjela. Mogu li se takve namjere američke
administracije dovesti u vezu s jačanjem radikalnih elemenata u
Bosni, s izjavama predsjednika SRJ Vojislava Koštunice da će
problem Kosova biti rješavan u kontekstu budućnosti Republike
Srpske? Imaju li one nekakav neposredan ili posredan utjecaj na
opasno zaoštravanje krize u Makedoniji i s nestabilnošću vlada u
Albaniji? O ovim dvojbama razgovaramo s dopredsjednicom
washingtonskog Instituta za mir Harriet Hentges, britanskim
stručnjakom za Istočnu Europu J. F. Brownom i ruskim stručnjakom za
Balkan Artjomom Ulunjanom. Razgovarala Branka Trivić.
- Što o konzekvencama eventualnog povlačenja američkih mirovnih
postrojbi s Balkana misli britanski ekspert za Istočnu Evropu i
Balkan J.F. Brown?
BROWN: Mislim da bi to bila najkatastrofalnija stvar koja bi
pogodila Balkan. Također smatram da bi to bila najveća američka
pogrješka u vanjskoj politici nakon 1918. godine kada se Amerika
povukla iz Europe poslije I. svjetskog rata. Znamo što se zatim
događalo - Mussolini, Hitler, II. svjetski rat. Neredi koji bi
izbili na Balkanu bili bi mnogo manjih razmjera, ali bi oni bili
neizostavni. Svako povlačenje američkih postrojbi bilo bi praćeno
povlačenjem britanskih, francuskih i drugih jedinica. To bi
značilo da bi cijela zapadna mirovna misija na južnom Balkanu bila
završena.
Odgovarajući na pitanje o tome zašto Bush usred zaoštravanja krize
na Balkanu povlači postrojbe, J. F. Brown kaže:
BROWN: Ne vjerujem da novi predsjednik razumije opasnosti kojima je
opterećeno to područje. Clinton je razumio, odnosno, on je slušao
one koji razumiju. Postoji ipak tračak nade da bi neki vrlo
kompetentni ljudi u State Departmentu koji su svjesni u kakvu bi
opasnost područje bilo bačeno povlačenjem američkih postrojbi,
koji su izvrsni poznavatelji područja - ja poznajem bar desetak
takvih - mogli nešto promijeniti. Međutim postavlja se pitanje
imaju li oni dovoljno moći i utjecaja. Da bi se neutralizirali već
nastali štetni učinci od najava povlačenja američkih postrojba iz
područja, trebalo bi poslati dodatnih nekoliko stotina vojnika u
područje.
Kako na najave povlačenja američkih mirovnih postrojbi s Balkana
gleda Artjom Ulunjan, ruski stručnjak za ovo područje?
ULUNJAN: Mislim da Bushova administracija ne bi prihvatila rizik
američkih žrtava. Međutim znamo da je prošla administracija vodila
jaku promičbenu kampanju o nužnosti američke nazočnosti na
Balkanu. Smatram da će Bushov tim sada morati odgovoriti na
sljedeće pitanje: je li Balkan od bilo kakvog interesa za američku
vanjsku politiku? Ja mislim da je. Čini mi se da će oni u tom smislu
teret prebaciti na Europljane, ali Amerikanci bi mogli učiniti
nešto drugo - osigurati potporu Makedoniji. Ako za to ne bi bili
spremni, bit će teško vidjeti bilo kakvu logiku u njihovom
dosadašnjem ponašanju na Balkanu: najprije su aktivno sudjelovali
u kosovskom ratu, a onda će iznenada otići, ostavljajući područje u
rukama onih koji ga ne mogu nadzirati - u rukama Albanaca.
Izjave Bushova vanjskopolitičkog tima da Balkan ne predstavlja
područje američkih strateških interesa razumljivo je do određene
granice - ukoliko se pretpostavi da postojeći sukobi mogu biti
lokalizirani. Međutim, ako bi došlo do opasnog izlijevanja sukoba,
a koji bi, logikom eskalacije, aktivirao ratne bubnjeve u susjednim
balkanskim zemljama - Turskoj i Grčkoj, onda je to već južno krilo
NATO saveza, što pogađa najvitalniji živac saveza, odnosno
Washingtona.
ULUNJAN: Ako bi se susjedne zemlje Grčka i Turska uključile u sukob,
bila bi to najveća američka noćna mora s obzirom na već postojeće
tenzije između ovih dviju zemalja koje su i članice NATO saveza. Te
dvije zemlje su najslabija karika u obrambenom lancu saveza.
Ostaviti Balkan u takvoj situaciji zemljama, članicama NATO-a koje
nisu međusobno prijateljski raspoložene, ne bi bilo dobro
rješenje.
Dobri poznavaoci Bushovog vanjskopolitičkog tima drže da dvije
struje unutar američkog vanjskopolitičkog tima koje potpuno
različito gledaju na potrebu američkog angažmana u europskim, pa
tako i balkanskim poslovima. Insajderi, naime, smatraju da državni
tajnik Colin Powell, koga označavaju kao konstruktivnog
pragmatičara, pokazuje više naklonosti za europsko-američku
suradnju i podjelu rada u Europi nego ekipa koju predvode
potpredsjednik Chaney i ministar odbrane Rumsfeld. Koji dio tima će
vanjskopolitički prevagnuti i gdje je u svemu tome predsjednik
Bush?
I J.F. Brown potvrđuje da se u Bijeloj kući vodi borba između
Powellove škole i one koju predstavljaju Chaney i Rumsfeld.
BROWN: Ja istina nisam podupirao Powellov inicijalni odnos prema
ratu u Bosni. Mislim da je on tada zaista patio od vijetnamskog
sindroma - imao je stav da ne treba dopustiti američkim postrojbama
da zaglave u bosanskom blatu koje se može pretvoriti u mali
Vijetnam. Međutim, izgleda da je evoluirao. To je vrlo sposoban
čovjek. Pokazuje mnogo više zanimanja nego Chaney i Bush za
europske argumente. Bush ne može pronaći Europu na zemljovidu.
Powell je bio u Europi i ima osjećaj za stavove Europljana. On je,
možda i najveća nada u razumno angažiranje Sjedinjenih Država na
Balkanu i u Europi.
Hoće li Bushova administracija pod pritiskom europskih saveznika i
zbivanja na terenu ipak revidirati politiku prema Balkanu?
BROWN: Nadam se da ljudi poput Powella uz potporu stručnjaka za
Balkan u State Departmentu mogu izvršiti utjecaj na Busha. Uz to
izostanak potpore Kongresa također može ugroziti predsjednikovu
vanjsku politiku. Nadam se da ima dovoljno demokrata u Kongresu, a i
upućenih republikanaca, koji bi mogli utjecati na formuliranje
razumne, konstruktivne i mudre politike prije nego što stanje na
terenu postane previše kritično. Međutim, u ovom trenutku mora se
konstatirati da je u Sjedinjenim Državama vrlo jaka psihoza
mrtvačkih kovčega i ta psihoza boji dominantno raspoloženje koje je
protiv slanja postrojbi.
Potpredsjednica washingtonskog Instituta za mir Harriet Hentges na
američku nazočnost na Balkanu gleda drukčije:
HENTGES: Svakako da unutar NATO-a mora doći do konsenzusa o podjeli
rada, o utvrđivanju tko je za što odgovoran. Mislim da je vrlo važno
da nova američka administracija unutar saveza otvori dijalog o
tome. Ima mnogo načina da Sjedinjene države ispune svoju ulogu u
međunarodnim mirovnim snagama, što su i do sada činile, ali mislim
da bi bilo pogrešno ocjenjivati američko izvršavanje tog zadatka
usmjeravajući pozornost samo na broj američkih vojnika u
međunarodnim mirovnim postrojbama.
J. F. Brown upozorava da bi američko povlačenje sa Balkana mogla
iskoristiti Moskva.
BROWN: To bi moglo pružiti priliku Rusima da se vrate na Balkan.
Mislim da se oni osjećaju vrlo poniženi što su bili tako odgurnuti s
Balkana. Ako se zaključi da će se Amerikanci definitivno povući,
nisam siguran da Rusi ne će reći: Dobro, mi ćemo se vratiti na
Balkan. Tamo je sada jedan opasan vakuum. Oni mogu reći makedonskoj
vladi: mi smo spremni poslati postrojbe koje će umiriti tenzije.
Ako bi takva opasnost iz Moskve galvanizirala Zapad, ako bi se tamo
trgnuli i zaključili da im se to ne isplati, da ne smiju dopustiti
Rusima pozicioniranje na Balkanu, pa iz toga proizlazi odluka da se
pošalju dodatne postrojbe u regiju, onda bi takva prijetnja iz
Rusije imala čak i pozitivan učinak, ali bojim se da stvari ne
moraju ići u tom pravcu. Smatram da bi Rusija vrlo brzo mogla
iskoristiti postojeću situaciju kako bi zadobila utjecaj u regiji
koji je uvijek smatrala svojim dvorištem.
(RFE)