IT-YU-MK-krize-Politika IT- 25.III. LA STAMPA - ALBANCI ITALIJALA STAMPA25. III. 2001.Blagoslovljeni Albanci, sveci i teroristi"Blagoslovljena bila Albanija, shvaćena u najširem smislu. Ne prestaje imati, i stvarati, probleme. Nakon
mnogo oklijevanja, Europska Unija odlučila se svrstati uz makedonsku vladu i bez rezervi osuditi gerilce OVK-a. Štoviše, svojim je pritiscima navela kosovarske čelnike da se, barem formalno, ograde od gerile.Europa izgleda da zauzima drukčije stajalište od dvosmislenog stajališta Sjedinjenih država, koje, prema Bushovim riječima, namjeravaju smanjiti svoje snage na Balkanu: kao da je sve riješeno rješavanjem pitanja Srbina Miloševića. Sada se treba vidjeti hoće li odgovarajuće mjere biti provedene na terenu, hoće li snage NATO-a pojačati nadzor na granici Kosova, odakle pobunjenici primaju oružanu i logističku pomoć. Bilo je vrijeme da se poduzme neka inicijativa kako bi se otklonila noćna mora neke nove Bosne. (...)Makedonija je krhka biljčica koju bi Europa trebala brižno paziti. Spašavajući se od izopačene sudbine etničkog razbijanja, ne bi samo spasila sebe, izbjegavajući jedan niz dramatičnih lančanih reakcija, nego bi mogla pokaziti i manje mukotrpan put prema
ITALIJA
LA STAMPA
25. III. 2001.
Blagoslovljeni Albanci, sveci i teroristi
"Blagoslovljena bila Albanija, shvaćena u najširem smislu. Ne
prestaje imati, i stvarati, probleme. Nakon mnogo oklijevanja,
Europska Unija odlučila se svrstati uz makedonsku vladu i bez
rezervi osuditi gerilce OVK-a. Štoviše, svojim je pritiscima
navela kosovarske čelnike da se, barem formalno, ograde od gerile.
Europa izgleda da zauzima drukčije stajalište od dvosmislenog
stajališta Sjedinjenih država, koje, prema Bushovim riječima,
namjeravaju smanjiti svoje snage na Balkanu: kao da je sve riješeno
rješavanjem pitanja Srbina Miloševića. Sada se treba vidjeti hoće
li odgovarajuće mjere biti provedene na terenu, hoće li snage NATO-
a pojačati nadzor na granici Kosova, odakle pobunjenici primaju
oružanu i logističku pomoć. Bilo je vrijeme da se poduzme neka
inicijativa kako bi se otklonila noćna mora neke nove Bosne. (...)
Makedonija je krhka biljčica koju bi Europa trebala brižno paziti.
Spašavajući se od izopačene sudbine etničkog razbijanja, ne bi samo
spasila sebe, izbjegavajući jedan niz dramatičnih lančanih
reakcija, nego bi mogla pokaziti i manje mukotrpan put prema
budućnosti za susjedne narode: put mirnog ponovnog sastavljanja,
nakon što prođe opijenost i bijes anakronog nacionalizma.
Sve u svemu ima izvanrednu idealnu vrijednost, posljednjeg
uporišta protiv balkanizacije. Radi toga se ljude iz OVK-a treba
zaustaviti bez popuštanja. Koliko god razloga za nepodnošenje svog
položaja može imati albansko stanovništvo Makedonije, oni nisu ni
izbliza slični onima Kosovara.(...)
Pisac Ismail Kadare, koji traži veću ravnopravnost za subraću u
Makedoniji, ne uspijeva izbjeći u svojem govoru jedan krivi istup.
Kada tvrdi da su Albanci 'jedini narod Balkana koji umanjuje težinu
granica, kako bi mu se omogućio slobodno kretanje'.
To je gotovo proces sanktifikacije, koji se posvuda opovrgava
terorističkim djelovanjima, i nepopustljivošću koje bi moglo
doprinijeti podizanju i zatvaranju novih granica. To bi moglo
dovesti u pitanje, snažno ograničiti, 'pravo' Albanaca da se kao
useljenici sele po Balkanu i Europi. Potrebno nam je sve, osim
prkosnih, jalovih revanšizama.", piše Lorenzo Mondo.