BEOGRAD OD SVIJETA I HAAGA I DALJE TRAŽI "STRPLJENJE I RAZUMIJEVANJE" -

piše Davor Kriška - dopisnik HINA-e iz Beograda BEOGRAD, 25. ožujka (Hina) - Jugoslavensko-srbijanska vladajuća koalicija ovih dana, skoro uspaničeno, od svijeta traži ono što joj svijet nikada i nije uskraćivao - razumijevanje i strpljenje za suočavanje same sa sobom, odnosno izručenje bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Milošević i još jednog broja visokorangiranih vojnih i političkih dužnosnika. #L# U svrhu "zamolbe za strpljenjem" po svijetu su se razletili dužnosnici involvirani u problematiku suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY). Premijer Srbije, kao politički autoritet u očima svijeta, otputovao je u samo žarište - Washington, ali pravi dometi njegove misije bit će poznati tek 31. ožujka, kada će se znati hoće li Beograd "inkasirati" sto milijuna dolara američke pomoći ili će ta pomoć ostati "zamrznuta" do izručenja Miloševića. Ministri pravde Jugoslavije i Srbije Momčilo Grubač i Vladan Batić iza zatvorenih su vrata u Haagu razgovarali s glavnom tužiteljicom ICTY Carlom Del Ponte, nakon čega je Beogradom počela kolati vijest da će i ona, navodno, biti strpljiva do kraja svibnja. Tada naime Del Ponte treba podnijeti konačno izvješće Vijeću sigurnosti UN o "mjeri kooperativnosti SRJ" iz čega će se izvući zaključak o "batini" ili "mrkvi" za novu vlast DOS. Beograd je, kako sam naglašava, već počeo iskazivati prve znakove kooperativnosti. Za samo deset dana put Haaga su s teritorija SRJ upućena dvojica bivših ratnih gradonačelnika - Bosanskog Šamca i Prijedora - koji su se nalazili na tajnim optužnicama ICTY. Najavljena su i nova izručenja Haagu, ali samo "stranih državljana" - ako se nalaze na teritoriju SRJ. Time je Beograd pokazao spremnost na suradnju s ICTY - što se tiče "stranih" državljana. No problem nastaje s državljanima SRJ. Navodno, posebni zakon koji treba usuglasiti s važećim propisima glede suradnje s ICTY odnosno "prebacivanjem" (ne ekstradicijom) jugoslavenskih državljana, već je sročen. ICTY je pristao ispitati i eventualne zločine Albanaca s Kosova nad srpskim stanovništvom, odlučeno je da se otvori ured ICTY u Beogradu, istražitelji suda bez viznih prepreka borave u SRJ. Stvoreno je, bar na prvi pogled, "ozračje pune suradnje" SRJ i ICTY. ICTY, iako zadovoljan najnovijim potezima Beograda, ipak ostaje sumnjičav prema novim vlastima što u svakog prilici stavlja na znanje, osobito kada je u pitanju tvrdi stav jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice. U svim dosadašnjim istupima, otkako je prije skoro pola godine stupio na dužnost, Koštunica nije pokazao ni elementarni politički elesticitet glede izručenja svog prethodnika. Oko tog se pitanja "lome koplja" i u samoj koaliciji DOS, u kojoj je manjina na stajalištu da Miloševića treba izručiti Haagu, a većina da mu se sudi što prije pred nacionalnim sudom zbog "izdaje srpskih interesa" (ne što je vodio već što je izgubio ratove), kriminala i osiromašenja naroda. Koštunica, međutim, ne govori o Miloševićevoj krivnji već o potrebi da nacionalno zakonodavstvo utvrdi ima li osnova za pokretanje postupka. U međuvremenu je Koštunica Miloševiću "u dogovoru s njime" dao na korištenje državnu vilu u Užičkoj ulici na elitnom Dedinju. Dio političkog establishmenta suđenje Miloševiću pred ICTY-em smatra, naime, krajnje opasnim jer bi se na procesu, kako je to ovih dana i napisao jedan ovdašnji ugledni neovisni komentator, "konačno verificirala srpska krivica za ratove i ratne zločine". Srbija je poslije svih "simaptija " koje je joj je svijet iskazao od 5. listpada prošle godine, bespovratnoj pomoći, donacijama, političkoj podršci i "razumijevanju i strpljenju" kojeg ponovno traži - dogurala do neizbježnog. Trenutno stanje jedan je analitičar opisao kao "fazu kada je, poslije puno zaklinjanja i obećanja, bitno ništa ne učiniti što bi Srbiju odvuklo na teren prijeko potrebnog unutarnjeg moralnog propitivanja i preispitivanja korijena desetogodišnjeg ratnog zla". (Hina) dkr sd