SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 22. ožujka (Hina) BEČ - Voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj Bernard Poncet podnio je u četvrtak na zasjedanju Stalnog vijeća OESS-a u Beču periodično izvješće o Hrvatskoj u kojem se bilježi pozitivan pomak u donošenju određenih zakona, reformi medija i sigurnosti, ali se upozorava na nedovoljan napredak u povratku izbjeglica. U izvješću misije OESS-a bilježi se pozitivan pomak u donošenju određenih zakona, zatim reformi medija, procesu donošenja Zakona o HRT-u koji isključuje stranački nadzor nad elektronskim medijima, te sigurnosnom stanju u zemlji. Međutim, nije postignut dovoljan napredak u povratku izbjeglica, poglavito na području vlasništva i obnove, rekao je Poncet. Hrvatski veleposlanik pri OESS-u Mario Nobilo izjavio je da je izvješće "objektivno izbalansirano", te da je u njemu izražen napredak u ispunjavanju međunarodnih obveza koje je Hrvatska preuzela. ZAGREB - Otvaranje regionalnog ureda Svjetske banke u Zagrebu, iz kojeg će se od jeseni pokrivati Hrvatska, Rumunjska i Bugarska, pokazuje da ta financijska institucija prepoznaje značaj koji tri zemlje imaju za Europu, kazao je video- vezom iz washingtonskog sjedišta Svjetske banke voditelj novog ureda Andrew Vorkink. Hrvatski ministar financija Mato Crkvenac, koji je s novinarima bio na drugom kraju video veze - u uredu Svjetske banke za Hrvatsku u Zagrebu, pozdravio je otvaranje regionalnog ureda za jugoistočnu Europu kao značajni i izravniji poticaj svjetske institucije reformama u Hrvatskoj. On je najavio da će Svjetska banka upravo ugovoreni stand by aranžman Hrvatske i MMF-a popratiti zajmom od 200 milijuna dolara za strukturno prilagođavanje, odnosno poticanje zapošljavanja u srednjem i malom poduzetništvu. LJUBLJANA - Rješavanje problematike štediša stare Ljubljanske banke neodvojivo je povezano sa sređivanjem sukcesijskih pitanja, priopćilo je u četvrtak slovensko Ministarstvo vanjskih poslova. Priopćenje je izdano nakon susreta ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela s Erikom Jurgensom, predsjednikom odbora za pravna pitanja i ljudska prava parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Rupel je pojasnio Jurgensu da je takvo stajalište službeno stajalište Slovenije. BEOGRAD - Potpredsjednica Gospodarske komore Slovenije (GZS) Marta Kos rekla je u četvrtak u Novom Sadu da slovenske tvrtke očekuju povrat imovine u vrijednosti od milijardu dolara koja je ostala na području SR Jugoslavije, a ne ulazi u sukcesiju. Na okruglom stolu posvećenom gospodarskoj suradnji u sklopu "Dana slovenskog gospodarstva u Jugoslaviji" na Novosadskom sajmu, Kos je kazala da su jugoslavenski političari koji su posljednjih mjeseci boravili u Sloveniji obećali da će ta imovina biti vraćena slovenskim tvrtkama. WASHINGTON - Američki državni tajnik Colin Powell i srbijanski premijer Zoran Đinđić sastali su se u četvrtak ujutro u State Departmentu, nakon što je njihov sastanak zakazan za srijedu morao biti odgođen zbog Powellove zauzetosti u vezi s odlukom o protjerivanju ruskih diplomata iz SAD. Razgovor Powella i Đinđića bio je zatvoren za javnost i potrajao je oko pola sata. Predstavnik europskog odjela u State Departmentu kaže da su "podrobno raspravili sadašnje stanje u Srbiji i Jugoslaviji, uključujući suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY)". Powell je od Đinđića tražio da vlasti u Beogradu još odlučnije djeluju u potporu Daytonskom mirovnom procesu i zajamče prava manjinskog stanovništva u SRJ. BEOGRAD - Ministri pravde Jugoslavije Momčilo Grubač i Srbije Vladan Batić u četvrtak su u Beogradu izrazili svoje uvjerenje da će njihov posjet Međunarodnom kaznenom sudu (ICTY) "ublažiti pritiske na SRJ" te ustvrdili da im nisu postavljeni nikakvi rokovi za uspostavu pune suradnje s ICTY-em. Po povratku u Beograd nakon dvodnevne posjete ICTY-u u Den Haagu, oni su iznijeli da će glavna tužiteljica Carla del Ponte podnijeti izvješće Vijeću sigurnosti UN krajem svibnja, ali da im nije spominjala nikakve rokove ili imena osoba koje bi trebalo izručiti. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a u četvrtak je održalo konzultacije o stanju u BiH o čemu je uvodno govorio visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch a u predsjedničkoj izjavi Vijeća posebno se ističe važnost djelovanja novoizabranih tijela vlasti u BiH. Vijeće poziva te vlasti da ubrzaju povratak izbjeglica, učvrste demokratske institucije i nastave neophodne gospodarske reforme. "Vijeće sigurnosti pozdravlja uspostavu Ustavnog povjerenstva radi zaštite životnih interesa triju konstitutivnih naroda i provedbe odluke Ustavnog suda od 1. lipnja prošle godine", stoji u izjavi. Vijeće sa stanovitim nepovjerenjem gleda na sporazum o posebnim odnosima SRJ i Republike Srpske i traži od Petritscha da pomno prati neće li time biti ugrožena daytonska BiH. Osuđene su "jednostrane odluke" Hrvatskog narodnog sabora i pozvani svi da sudjeluju u zakonitim tijelima vlasti u BiH. SOFIJA - Korupcija je vrlo raširena u sedam balkanskih zemalja, a najviše u Albaniji i Rumunjskoj, objavile su u četvrtak dvije nezavisne organizacije. Zajedničko ispitivanje javnoga mišljenja u organizaciji rimskoga Pravnoga instituta za međunarodni razvoj i bugarskoga Centra za proučavanje demokracije (CSD) bavilo se stanjem u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj i Jugoslaviji, a obavljeno je više od 7500 razgovora. "Korupcija je najveći problem u Albaniji i Rumunjskoj, gdje 60,8 i 59,9 posto ispitanika kažu da je to glavni problem njihove zemlje", rekao je Aleksnader Stojanov, zamjenik direktora CSD-a. BEOGRAD - Nekadašnji oficir JNA, danas pukovnik Vojske Jugoslavije Veselin Šljivančanin izjavio je da se ne osjeća krivim po optužnici Međunarodnog kaznenog suda (ICTY) za ratne zločine počinjene na području Vukovara 1991. godine. U interviewu beogradskom tjedniku NIN koji list objavljuje u petak, Šljivančanin, optužen za smrt 290 civila koji su se nalazili u vukovarskoj bolnici, kazao je ovom tjedniku kako "ne priznaje sud u Haagu" te da samo priznaje "sud svoje države i svog naroda". Šljivančanin je kazao da je u vrijeme njegove službe u Vukovaru "SFRJ bila legalna država" dok je on kao pripadnik JNA "bio dužan braniti njezin suverenitet i razoružati bandite". WASHINGTON - Ukupno 51 ruski diplomat mora napustiti SAD jer njihova nazočnost "nije u skladu s odnosima koje SAD želi imati s Rusijom", kazala je u četvrtak savjetnica predsjednika Georgea W. Busha za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice. Ruska vojna zastupljenost u diplomatskim misijama u SAD "već je nekoliko godina upitna", napomenula je Rice i izrazila očekivanje da se odluka Washingtona neće nepovoljno odraziti na odnose s Rusijom. Nakon što je u srijedu bio pozvan kod državnog tajnika Colina Powella, ruski veleposlanik u SAD Jurij Ušakov u četvrtak se u State Departemntu sastao s Johnom Byerlyjem, direktorom odjela za Rusiju i ZND. Byerly mu je službeno priopćio da je pet ruskih diplomata proglašeno nepoželjnima i protjerano odmah, a ostali trebaju napustiti SAD "dobrovoljno" do ljeta ove godine. SKOPLJE - Izaslanstvo Europske unije koje predvodi švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh izrazilo je u četvrtak svoju potporu Skoplju u borbi protiv albanskih ektremista. Lindh je izjavila da Europska unija "politički i gospodarski podržava Makedoniju". Izaslanstvo, koje je u Skoplje stiglo u srijedu, odaslalo je i snažnu poruku upozorenja kosovskim Albancima da će ostati bez međunarodne pomoći ako se njihovi čelnici jasno ne ograde od ekstremista s Kosova koji, kako tvrdi Skoplje, djeluju u Makedoniji. MOSKVA - Rusija je "spremna pomoći Makedoniji da razoruža" albanske gerilce ako Skoplje to od nje zatraži, izjavio je u četvrtak visoki dužnosnik ruskog ministarstva obrane. General Leonid Ivašov, voditelj odjela za međunarodnu suradnju pri ministarstvu, optužio je NATO i KFOR da su djelomično odgovorni za jačanje napetosti na Balkanu jer nisu u dovoljnoj mjeri razoružali gerilce. NATO je u srijedu od zemalja članica zatražio da pošalju dodatne postrojbe KFOR-u kako bi se bolje nadgledala kosovska granica. SKOPLJE - Europska unija otvoreno je u čelnicima kosovskih Albanaca u četvrtak poručila da će slanje pomoći Kosovu biti prekinuto ako se jasno ne ograde od albanskih gerilaca u Makedoniji. "Nasilje u Makedoniji uništit će sve napore ponovne izgradnje gospodarstva na Kosovu", rekao je europski povjerenik za vanjska pitanja Chris Patten novinarima u Skoplju gdje je s europskim izaslanstvom stigao na hitne razgovore s makedonskom vladom. Patten je rekao da je Europskom parlamentu sve teže opravdati novčane iznose koje porezni obveznici EU-e troše na pomoć Kosovu. PRIŠTINA - Poruka 55 zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) je da Kosovo treba biti civilno i demokratsko društvo otvoreno, pluralističko i multietničko, izjavili su u četvrtak u Prištini predsjednik Parlamentarne skupšine OESS-a Adrian Severin i bivši čelnik britanskih liberala Pady Ashdown. Severin i Ashdown su u četvrtak odvojeno razgovarali s čelnikom Demokratskoga saveza Kosova Ibrahimom Rugovom, potpredsjednikom Demokratske partije Kosova Hajredinom Kuqijem i predsjednikom Aleanse za budućnost Kosova Ramushom Haradinajem. PRIŠTINA - Misija Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) na Kosovu objavila je u četvrtak u Prištini da je ukupan broj onih koji su napustili Makedoniju od početka sukoba gotovo 14 tisuća. Glasnogovornica Misije Astrid van Genderen Stort kazala je novinarima da su tisuće izbjeglica, osim na Kosovo, iz Makedonije otišle u Albaniju, Hrvatsku, BiH i Tursku, a moguće je da su stigli i do drugih zemalja Europe o čemu UNHCR za sada nema podataka. Glasnogovornica je izjavila novinarima u Prištini kako je vrlo teško govoriti o točnom broju izbjeglica koji su stigli na Kosovo od početka sukoba u Makedoniji jer ljudi "stižu sa svih strana" i znatan je broj onih koje UNHCR ne evidentira u svojim uredima. ZRAČNA LUKA BEN GURION - Izraelski premijer Ariel Sharon izjavio je u četvrtak po povratku iz četverodnevnog posjeta Sjedinjenim Državama da je "dobio potporu" Washingtona za svoju odlučnu politiku prema palestinskoj Intifadi i odbijanja svakih pregovora dok ne prestane nasilje. "Postigao samo ciljeve koje sam si odredio prije polaska" u nedjelju u Washington, rekao je Sharon na kratkoj novinskoj konferenciji u zračnoj luci Ben Gurion, u blizini Tel-Aviva. "Neće biti pregovora pod pritiskom i nasiljem", rekao je. "Pregovore ćemo pokrenuti tek kad se ponovno uspostavi mir", dodao je. UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan u četvrtak je objavio da će se kandidirati za još jedan petogodišnji mandat. "Ako mi zemlje članice ponude i drugi mandat glavnoga tajnika, bit će mi velika čast prihvatiti to", rekao je Annan. Prema vlastitim riječima, Annan se pitao bi li mogao skupiti istu količinu energije za još jedan mandat, a i želi li nametnuti taj teški tempo svojoj obitleji, posebno svojoj ženi. No nakon "razmišljanja i konzultacija s obitelji i sa ženom Nane, koja mi je i u dobrim i u lošim vremenima bila najčvršći oslonac, s radošću vam mogu reći da je moj odgovor 'da'". VARŠAVA - Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski u četvrtak je stavio veto na zakon o reprivatizaciji kojim bi se vratilo 50 posto imovine koju su privatnim vlasnicima oduzele bivše komunističke vlasti. Po riječima Kwasniewskog, bivšeg komunista i nekadašnjeg čelnika bivše komunističke oporbe, predloženi zakon preskup za državni proračun i isključuje bivše vlasnike ili njihove nasljednike koji nemaju poljsko državljanstvo, uključujući i brojne Židove. MOSKVA - Razgovori ruskog predsjednika Vladimira Putina i japanskog premijera Yoshira Morija, u nedjelju u Irkutsku, mogli bi rezultirati simboličnim gestama ali s malo stvarnog napretka u rješavanju dugogodišnjeg spora oko četiri Kurilska otoka, ocjenjuju danas ruski i japanski izvori. Oba čelnika su uoči sibirskih razgovora pokazala odlučnost da unaprijede odnose i pomognu u razvoju ruske pacifičke regije, unatoč spora i nepotpisanog mirovnog sporazuma iz Drugog svjetkog rata. Također su pokušali smanjiti očekivanja velikog koraka naprijed u pitanju suvereniteta nad tim otocima, koje su sovjetske snage zauzele posljednjih dana rata. (Hina) sv