ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Vladu Republike Hrvatske zanima budućnost hrvatskoga društva, a prije svega mladih ljudi koji su budućnost Hrvatske i pred kojima je odgovorna zadaća sukreiranja naše zajedničke budućnosti, tvrdi
potpredsjednica hrvatske Vlade Željka Antunović.
ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Vladu Republike Hrvatske zanima
budućnost hrvatskoga društva, a prije svega mladih ljudi koji su
budućnost Hrvatske i pred kojima je odgovorna zadaća sukreiranja
naše zajedničke budućnosti, tvrdi potpredsjednica hrvatske Vlade
Željka Antunović.#L#
Potpredsjednica Vlade otvorila je danas u Studentskome centru u
Zagrebu petu, jubilarnu, smotru Sveučilišta u Zagrebu što se
održava od 22. do 25. ožujka pod visokim pokroviteljstvom hrvatske
Vlade. Na smotri se na 4000 četvornih metara predstavljaju svi
fakulteti i umjetničke akademije zagrebačkoga Sveučilišta te
nekoliko veleučilišta i visokih škola.
Antunović smatra da napretka nema bez reformi te ističe da su
sveobuhvatne reforme, što uključuje visoko obrazovanje i znanost,
temeljna karakteristika programa hrvatske Vlade, kojoj su promjene
motto i zalog za stvaranje uvjeta za bolji život hrvatskih
građana.
Po riječima potpredsjednice Vlade, pred visokim obrazovanjem i
znanošću u Hrvatskoj su velike zadaće, a treba i javno priznati da
su problemi veliki.
Za Željku Antunović jedan od problema je i taj što su danas u
Hrvatskoj glavni subjekti visokoškolske nastave fakulteti, a ne
sveučilišta što pak onemogućuje interdisciplinarno studiranje i
prepreka je za kretanje ideja, informacija i ljudi unutar
sveučilišta.
Zato, ističe Antunović, Vlada priprema i dva nova reformska zakona
- Zakon o visokome obrazovanju i Zakon o znanstvenoistraživačkoj
djelatnosti koji će na razini sveučilišta ujediniti brojne
tehničke funkcije i bitno racionalizirati visoko školstvo, a
interna integracija omogućit će ostvarivanje ustavne odredbe o
financijskoj i intelektualnoj autonomiji sveučilišta.
Rektor zagrebačkoga Sveučilišta Branko Jeren podsjeća da je
održavanje smotre inicirao njegov prethodnik Marijan Šunjić po
uzoru na europsku tradiciju predstavljanja sveučilišta.
Budućim studentima Jeren je poručio da se hrvatsko društvo nalazi
pred teškom zadaćom izgradnje društva blagostanja, a opterećno i
teškim nasljeđem poremećenoga sustava vrijednosti.
Predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Zrinko
Čustonja pozvao je buduće kolege da ne budu puki promatrači već
aktivni sudionici u izgradnji hrvatskoga društva. Pri tomu
Čustonja ističe da se to ne odnosi na politički djelovanje
studenata jer smatra da studentima nije mjesto u politici.
Pomoćnik ministra prosvjete i športa Zlatko Miliša zadovoljan je
što je hrvatska Vlada prepoznala visoko obrazovanje i znanost kao
nacionalne prioritete te ističe da se bez suradnje uspješne reforme
ne mogu provesti.
Sveučilište u Zagrebu najveće je i najkvalitetnije hrvatsko
sveučilište, rekao je Darko Polšek, pomoćnik ministra znanosti i
tehnologije. Ali da bi se to sveučilište moglo kvalitetno uključiti
u Europu i do 2010. biti dio jedinstvenoga prostora znanja u Europi,
Polšek smatra da je reforma sveučilišta nužna.
S tim u vezi, Polšek je govorio i o nekim nedoumicama u vezi nove
zakonske regulative, posebice u vezi školarina. Rekao je da i sada
48 posto studenta sami plaćaju školarinu, bez obzira na to kakve su
uspjehe ostvarili tijekom studiranja. Zato se pak Polšek zauzima za
novu zakonsku regulativu, koja bi, kako ističe, pojačala
odgovornost prema studentima i proračunskim novcima koji se
izdvajaju za obrazovanje.
(Hina) ip az