OSLO, 22. ožujka (Hina/AFP) - Pet država sjeverne Europe pripravne su od kraja ovoga tjedna stupiti u Schengenski prostor slobodnog kretanja osoba.
OSLO, 22. ožujka (Hina/AFP) - Pet država sjeverne Europe pripravne
su od kraja ovoga tjedna stupiti u Schengenski prostor slobodnog
kretanja osoba.#L#
Od nedjelje, oko 24 milijuna Norvežana, Danaca, Šveđana, Finaca i
Islanđana moći će slobodno, bez potrebe pokazivanja putovnice,
putovati kroz deset drugih zemalja koje su već otprije potpisnice
Schengenske konvencije.
Ta konvencija, potpisana 1985. u istoimenom luksemburškom selu,
stvorila je s vremenom zonu slobodnog kretanja ljudi koja se
proteže od norveškog krajnjeg sjevera do Grčke na jugoistoku i
granice Španjolske i Gibraltara na jugozapadu.
Zemlje potpisnice istodobno su se međusobno obvezale na jačanje
nadzora vanjskih granica Schengenske zone i na sustavnu razmjenu
informacija iz policijskih i sudskih dosjea preko središnjeg
računala.
Ulazak u Schengensku zonu, barem u Norveškoj, ipak ne prolazi bez
upita o "dobrom timingu" s obzirom da je Oslo upravo na granicama
zemlje uvelo iznimno strogu privremenu kontrolu zbog epidemije
slinavke i šapa.
Nadzor koji treba spriječiti da se i Norveška pojavi na popisu
kontaminiranih zemalja izaziva prave "prometne čepove" na granici
sa Švedskom. Zatvaranje granice je tako strogo da podsjeća na ono u
razdoblju između 1940. i 1945. tijekom Drugog svjetskog rata,
ističe norveški tisak.
"To je nesretna podudarnost. No, mi ne kontroliramo ni identitet ni
nacionalnost vozača. Kontroliramo proizvode koje oni sa sobom
donose", izjavio je Tom Brunsell iz norveškog ministarstva
vanjskih poslova zadužen za pitanja Schengena.
Najnoviji val širenja Schengenske zone obilježen je, dakle,
uključivanjem dvije zemlje koje uopće nisu članice EU-a - Norveške
i Islanda. Te dvije zemlje uočile su u Schengenskoj konvenciji
način da ovjekovječe postojanje svojevrsne nordijske unije koja
još od 1954. omogućava građanima pet zemalja sjeverne Europe
slobodno kretanje nordijskom regijom. Od ulaska u EU najprije
Danske 1973., pa zatim Švedske i Finske 1995., provedba tog
sporazuma postala je složenija.
"Na sastanku premijera nordijskih zemalja u Reykjaviku odlučeno je
da se pregovara o ulasku u Schengensku zonu po načelu 'jedan za sve,
svi za jednog'", pojašnjava Brunsell.
Odluke iz Reykjavika naišle su međutim i na kritike u kojima se
navodi da će, paradoksalno, građani nordijskih zemalja prigodom
putovanja po regiji ili prema jugu kontinenta morati više nego
ranije voditi računa o uzimanju putovnice. Naime, članak 45.
Schengenske konvencije propisuje da nerezidentni građani moraju
prije svakog noćenja u hotelu predočiti identifikacijsku ispravu.
U sjevernoj Europi, gdje ne postoje osobne iskaznice, građani za
identifikaciju rabe vozačku dozvolu ili kreditnu karticu, no ta dva
dokumenta teško da će od nedjelje biti dostatna.
Osim zajedničkog strahovanja od podizanja "europske tvrđave" ili
ugrožavanja osobnih sloboda uporabom Schengenskog informacijskog
sustava, kritičari u svakoj od nordijskih zemalja iznose i
specifične razloge za zabrinutost. Norvežani se brinu što će morati
strogo nadzirati 21.465 kilometara obale što je pola dužine
Ekvatora. Danci strahuju od priljeva imigranata i slijepih putnika
iz susjedne Njemačke, dok Finci pak moraju udvostručiti budnost na
1.269 km dugoj granici s Rusijom.
(Hina) ii nab