HR-za-Politika HT 13 Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Privredna komora Jugoslavije (PKJ) apelirat će na vlade obje zemlje da što prije iniciraju početak razgovora oko ugovora o slobodnoj trgovini te liberalizaciji viznog režima,
istaknuto je danas na početku poslovnih razgovora jugoslavenskih i hrvatskih gospodarstvenika u Zagrebu.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Privredna komora Jugoslavije
(PKJ) apelirat će na vlade obje zemlje da što prije iniciraju
početak razgovora oko ugovora o slobodnoj trgovini te
liberalizaciji viznog režima, istaknuto je danas na početku
poslovnih razgovora jugoslavenskih i hrvatskih gospodarstvenika u
Zagrebu.#L#
Poslovni razgovori više od 120 predstavnika 80 jugoslavenskih
poduzeća i sedam privrednih komora, te više od 200 hrvatskih tvrtki
održavaju se u zagrebačkom hotelu Intercontinetal.
Robna razmjena i gospodarska suradnja sa SRJ znatno je porasla
nakon prošlogodišnjeg posjeta hrvatskih gospodarstvenika
Beogradu, kazao je predsjednik HGK Nadan Vidošević. Prema njegovim
riječima u prva je dva mjeseca robna razmjena udvostručena u odnosu
na isto vrijeme prošle godine, unatoč tomu što se odvija pod punim
carinskim režimom. Potpisivanjem gospodarskih ugovora i
verificiranjem već potpisanih robna razmjena i suradnja još će više
rasti, rekao je Vidošević, izražavajući i uvjerenje kako će u
predstojećoj privatizaciji u Jugoslaviji i hrvatske tvrtke pronaći
svoj interes.
Predsjednik PKJ Slobodan Korać kazao je kako će privatizacija u
Jugoslaviji započeti idući mjesec, a u njoj će sudjelovati 7000
poduzeća čijih će se 70 posto vrijednosti prodavati putem
raspisanih tenedera.
PKJ i HGK danas su potpisali i Sporazum o suradnji koji bi trebao
olakšati komunikaciju među tvrtkama, organiziranje poslovnih
susreta i dr.
Koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu Bodo Hombach
pozvao je u utorak stanovnike Makedonije da javno prosvjeduju u
prilog očuvanja mira kako bi time pomogli izolirati albanske
separatiste koji prijete širenjem ratnih sukoba.#L#
"Ono što trebamo je neka vrsta društvenog pokreta protiv nasilja,
poput pokreta u Španjolskoj protiv ETA-e ili u Irskoj gdje svi kažu
da je bilo dosta", rekao je Hombach za televizijsku postaju ZDF.
"U Skoplju smo imali posvjede 5.000 Albanaca koji su tražili mirno
rješenje, i mi ćemo tome dati trajnu potporu", rekao je Hombach.
Albanci čine trećinu od dva milijuna stanovnika Makedonije.
Makedonska vlada i zapadne zemlje strahuju da bi sadašnje nasilje
moglo prerasti u otvoreni etnički sukob koji bi mogao dovesti do
raspada zemlje.
Govoreći o diplomatskim naporima na smirivanju situacije, Hombach
je rekao da treba raditi "na pronalaženju mirnog i stabilnog
rješenja" te da je "optimističan glede toga". Izrazio je očekivanje
da će idućih dana doći do obustave vatre te da će početi razgovori s
albanskom manjinom.
Visoki predstavnik za europsku vanjsku i sigurnosnu politiku
Javier Solana razgovarat će u utorak u Skoplju s makedonskim
ministrom vanjskih poslova Srđanom Kerimom o krizi u Makedoniji.
Raspravom o vladinu prijedlogu zakona o lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi, koji predviđa širenje djelokruga
lokalne samouprave, Županijski dom Hrvatskog sabora nastavio je
danas 53. sjednicu.#L#
Predloženi zakon prva je faza reforme lokalne samouprave, koja će
se nastaviti nakon lokalnih izbora, najavio je pomoćnik ministra
pravosuđa i lokalne uprave Teodor Antić.
Prema predloženom zakonu, gradonačelnike, načelnike i župane i
dalje bi birala vijeća, dakle, oni se ne bi birali izravno.
Općinama vladin prijedlog ostavlja mogućnost da statutom urede da
neće osnivati poglavarstva, pa bi izvršne dužnosti obavljao
načelnik sa svojom ekipom. To bi, kaže Antić, bilo povoljno za male
općine koje nisu financijski moćne.
Prema ponuđenom zakonu, članovi poglavarstava ubuduće ne bi
istodobno bili i pročelnici odjela, pa bi poglavarstvo moglo imati
manje članova nego resora. Pročelnici bi bili profesionalci i
birali bi se javnim natječajem.
Dosadašnja dvojna dužnost župana bi se razdvojila, on bi ubuduće
bio čelnik lokalne samouprave u županiji, dok bi predstavnik
državne uprave bio drugi službenik čiji bi se poslovi i položaj tek
trebali urediti zakonom.
Pomoćnik ministra pravosuđa i lokalne uprave Teodor Antić ističe da
vladin prijedlog ne dira u teritorijalni ustroj, da nijedan tip
jedinica, a misli se prije svega na gradove, neće izgubiti svoj
status. Naime, zakonska odredba da status grada ima naselje s više
od 10 tisuća stanovnika u javnosti je protumačena kao najava da će
status grada izgubiti brojni sadašnji gradovi.
Županijski dom treba raspraviti i druge zakone "iz
decentralizacijskog paketa", a odlučeno je da će se o njima
glasovati tek kad iz Vlade stigne i zakonski prijedlog koji treba
urediti financiranje lokalnih jedinica.
Za utvrđivanja dnevnog reda HDZ-ov zastupnik Jure Burić predložio
je da izaslanstvo Županijskog doma posjeti umirovljenog generala
Mirka Norca koji se nalazi u pritvoru u Rijeci, a kojeg se tereti da
je počinio ratni zločin. Burić je iskazao spremnost da izaslanstvo
u Rijeku putuje o njegovu trošku ako bi troškovi puta previše
teretili državni proračun. Dom se o tom prijedlogu nije
izjašnjavao.
Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić potpisao je
danas Izjavu o preuzimanju dionica serije B za Regionalnu
veletržnicu (RV) Split, u nominalnoj vrijednosti od pet milijuna
kuna.#L#
Sredstva su odobrena iz Državnog proračuna za ovu godinu, a
sukladno Sporazumu o zajmu Europske banke za obnovu i razvitak
(EBRD) za izgradnju veletržnica u Hrvatskoj iz prosinca 1997.
godine, istaknuo je Pankretić.
Izdavanje i današnja kupnja dionica, odnosno povećanje temeljnog
kapitala, omogućeno je rješenjem Komisije za vrijednosne papire RH
od 8. ožujka, kojim je odobren skraćeni postupak o izdavanju
dionica privatnim izdanjem RV Split.
Prema riječima direktora Regionalne veletržnice Split Ive Prgina,
do sada je dovršeno gotovo 80 posto zemljišnih i građevinskih
radova, a veletržnica bi trebala biti stavljena u funkciju
veleprodaje voća, povrća i cvijeća između 1. i 15. lipnja ove
godine. Jedan od uvjeta za to je i prikupljanje ukupno milijun
njemačkih maraka udjela privatnih ulagača, što bi trebalo biti
dovršeno do kraja svibnja ove godine.
Ukupna vrijednost investicije je približno šest milijuna maraka,
od čega je Grad Split u naturi, odnosno u vrijednosti zemljišta, već
uložio 1,95 milijuna maraka. Zajmom Srednjoeuropske inicijative
osigurane su 342 tisuće maraka za financiranje projektiranja i
nadzor radova, dok je zajmom EBRD-a za financiranje dijela
građevinskih radova osigurano još 1,6 milijuna maraka. Današnjom
kupnjom dionica, Republika Hrvatska je u temeljni kapital društva
uložila 1,27 milijuna maraka, a preostali iznos, koji još nije do
kraja prikupljen, trebali bi investirati privatni ulagači.
I Pankretić i Prgin posebno su istaknuli da je izgradnja i
zaživljavanje regionalnih veletržnica jedan od osnovnih uvjeta za
rješenje problema sivog tržišta voćem, povrćem i cvijećem u
Hrvatskoj.
Splitska Veletržnica gradi se u sklopu nacionalnog projekta
izgradnje mreže veletržnica u Hrvatskoj, a prodaja svježeg voća,
povrća i cvijeća na 17.000 četvornih metara nove veletržnice služit
će potrebama Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije i šireg
područja, odnosno procijenjeno, za potrebe gotovo pola milijuna
stanovnika.
(Hina) rub ds
Zastupnički dom Sabora počeo je jutros raspravu o prijedlogu
izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, kojim bi se, među ostalim,
trebao regulirati način utjecaja lokalne i područne samouprave na
donošenje zakona nakon ukidanja Županijskog doma. #L#
Promjenama Ustava od studenoga prošle godine povećan je broj
ustavnih sudaca s 11 na 13, a izmjenjen je i način biranja sudaca,
zbog čega su potrebne izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu,
kazao je Mato Arlović (SDP) u ime 38 zastupnika koji su predložili
promjene.
Kako se u novim promjenama Ustava predlaže i ukidanje Županijskog
doma, ovim izmjenama Ustavnog zakona potrebno je regulirati način
utjecaja regionalne samouprave na donošenje zakona za koje su
zainteresirani.
Predlaže se da bi skupštine županija mogle podnijeti zahtjev o
ocjeni ustavnosti pojedinog zakona, ako drže da su njime narušena
njihova prava. Pritom bi Ustavni sud odluku o ustavnosti zakona
morao donijeti po hitnom postupku, u roku od 30 dana, objasnio je
Arlović.
U ime Vlade ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević usprotivio se
prijedlogu da se uvede kategorija ustavnopravnih dužnosnika, u
kojoj bi bili pravni savjetnici na Ustavnom sudu, jer bi to, kaže
ministar, bilo proširenje kategorije dužnosnika.
Zastupnički dom nastavlja raspravu o prijedlogu odluke da se
pristupi izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.
Ruska svemirska agencija priopćila je u utorak da će 23. ožujka biti
posljednji dan u svemiru za postaju Mir koja će biti uništena toga
dana u 6,30 sati po GMT-u, odnosno u 7,30 po sredonjoeuropskom
vremenu, priopćila je agencija Interfax.#L#
Posebno povjerenstvo sastalo se u utorak kako bi utvrdilo točan dan
i sat uništavanja Mira.
"Bit će to 23. ožujka ili 24. koji je utvrđen kako rezervni datum u
slučaju nepredviđenih događaja", rekao je glasnogovornik agencije
nakon sastanka.
Radi se o najvećoj ikad uništenoj svemirskoj postaji. Mir će
najvećim dijelom biti uništen u atmosferi i to kada se približi
zemlji na udaljenost od 220 kilometara. Tad će mu tri "smrtna"
udarca zadati teretni brod Progress.
Iako će postaja najvećim dijelom biti uništena u atmosferi, oko
1.500 njezinih dijelova ukupne težine oko četrdeset tona trebalo bi
pasti u južni dio Tihog oceana, između Novog Zelanda i Čilea.
Ruska agencija priopćila je da je dio Tihog oceana predviđen za
rušenje ostataka Mira slobodan, kao i zračni prostor, te da taj
događaj neće imati nikakvih negativnih posljedica.
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost
Javier Solana zatražio je u utorak postizanje političkog, a ne
vojnog rješenja sukoba u Makedoniji, gdje su vladine snage najavile
da će uništiti albanske gerilce.#L#
"Rješenje mora biti političko ... Balkan je već dosad imao previše
ratova, previše ljudi je patilo", rekao je Solana za španjolski
državni radio iz Makedonije u koju je stigao u ponedjeljak na
razgovore s tamošnjim vodstvom.
Makedonske snage već tjedan dana granatiraju pobunjeničke položaje
na brdima oko Tetova, a u ponedjeljak je vlada najavila da je sve
spremno za "konačnu operaciju uništavanja terorista".
Makedonske snage u utorak su teškom artiljerijom i vatrom iz
strojnica razorile dvije kuće nedaleko gradskog nogometnog
stadiona u Tetovu.#L#
Vojnici potpomognuti oklopnim transporterima razorili su i
zapalili kuće, ali zasad nema znakova velikog napada vladinih snaga
na položaje albanskih gerilaca u brdima oko grada.
U ponedjeljak je makedonska vojska u Tetovo dovezla tenkove i
nekoliko stotina vojnika, a glasnogovornik vlade rekao je da je sve
spremno za "konačnu operaciju" izbacivanja gerilaca.
Snage ministarstva unutarnjih poslova posljednjih su šest dana
pucale po gerilskim položajima oko grada.
Vladin glasnogovornik je u ponedjeljak rekao da su snage sigurnosti
uništile glavno uporište gerilaca na brdu iznad grada u kojem živi
oko 70.000 stanovnika.
Vladine snage ipak još uvijek nisu uništile gerilske "podzemne
tunele", rekao je glasnogovornik ne pojašnjavajući dodatno svoju
izjavu.
(Hina) dv br(Hina) dv br(Hina) maš br(Hina) ibob/daju/nb ln (Hina)
bm az(Hina) dv br(Hina) mku ds