KOPAČKI RIT, 20. ožujka (Hina) - Na području Parka prirode Kopačkog rita još je uvijek minirano 12 četvornih kilometara, a ukupno je evidentirano 120 minskih polja.
KOPAČKI RIT, 20. ožujka (Hina) - Na području Parka prirode Kopačkog
rita još je uvijek minirano 12 četvornih kilometara, a ukupno je
evidentirano 120 minskih polja.#L#
U razminiranju Kopačkog rita u idućem razdoblju prednost će imati
staze i putevi, potrebni za turizam, te nasipi i kanali, važni za
obranu od poplava, izjavila je dr. Melita Mihaljević, ravnateljica
javne ustanove Park prirode "Kopački rit". Taj je posao od posebne
važnosti za povezivanje Kopačkog rita s Europom i njegovim ustrojem
u skladu s međunarodnim ugovorima. Donošenjem potrebnih zakona i
propisa Kopački rit trebao bi se proglasiti nacionalnim parkom, za
što već postoji većina preduvjeta, mišljenja je dr. Mihaljević. To
bi, smatra ona, oživjelo Baranju koja je u gospodarskom kolapsu.
Osim zajma Svjetske banke i proračunskih sredstava, za
razminiranje Kopačkog rita nužne su i donacije. Tako je na nedavnom
sastanku o razminiranju Kopačkog rita u Bilju, na kojem je bio i
predsjednik Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje Dražen
Budiša, predloženo da se u sklopu zaklade "Hrvatska bez mina"
promovira program pomoći za razminiranje Kopačkog rita.
Tim bi se programom, preko potencijalnih donatora i međunarodne
suradnje oko ekološki bitnih projekata, povezali nacionalni
parkovi i parkovi prirode u svijetu.
Po riječima dr. Mihaljević, zajamom Svjetske banke bi se osposobili
vodeni i kopneni putevu u Parku prirode, nabavila prijevozna
sredstva i sagradile prihvatne postaje za turiste. Predviđa se i
obnova kompleksa Tikveš i drugih prostora na području Kopačkog
rita.
"Time se žele stvoriti preduvjeti, ne samo za turizam, nego i za
cijeli paket sadržaja koji će se nuditi u Kopačkom ritu", kazala je
dr. Mihaljević. Istaknula da predstoji otvaranje Kopačkog rita
lokalnom stanovništvu kako bi se potencirala tradicionalna
zanimanja i potaknula ekološka poljoprivreda, što je jedan od
preduvjeta zaštite jednog od najvećih poplavno-močvarnih područja
u Europi.
Kopački rit je reprezentativni primjer srednjoeuropskoga, gotovo
nedirnutoga, močvarnog ekosustava.
Gotovo u cijeloj Europi poplavne površine su isušene i pretvorene u
poljodjelske ili pašnjačke površine, a nestankom močvarnih
staništa nestale su i sve biljne i životinjske vrste koje ovise o
toj vrsti biotopa. U Kopačkom ritu najzastupljenije su ptice
močvarice; kormorani, gakovi, čaplje, čigre, liske i posebno
atraktivne crne rode. Uz te zaštićene i u svijetu gotovo nestale
ptice, u Kopačkom je ritu i carstvo rijetkih sisavaca, poput vidre,
divlje mačke, kune i lasice. U barama i jezerima nalaze se 44 vrste
riba i desetak vrsta gmazova, među kojima je i barska kornjača koja
je ugrožena u europskim razmjerima.
A kako ističe Pavle Vratarić, upravitelj osječke uprave Hrvatskih
šuma, Kopački rit je i carstvo starih hrastova, vrba, crnih i
bijelih topola, brijesta i jasena. U podunavskim kopačevskim
šumama ima stotinjak autohtonih crnih topola, među kojima je i
najveća autohtona crna topola na svijetu, visoka oko 40 metara.
(Hina) vs vkn