BBC-PREGLED TISKA-19-3 O BALKANSKIM RATOVIMA

BRITANSKI RADIO - BBC 19. III. 2001. Pregled tiska "'The Times' donosi napis svog specijalnog dopisnika Anthonya Loyda iz Prištine u kojem on piše o tome kako je malobrojna Nacionalna oslobodilačka vojska Albanaca u Makedoniji samo tri tjedna uspjela na sebe privući pozornost i osudu međunarodne javnosti. Loyd prenosi riječi jednog njenog pripadnika koji podsjeća na to da su Amerikanci isprva i Oslobodilačku vojsku Kosova nazivali terorističkom organizacijom da bi potom promijenili stav, što će se, tvrdi on, dogoditi i u ovom slučaju. Premda se na prvi pogled čini da su u nepovoljnom položaju, pripadnici Nacionalne oslobodilačke vojske Albanaca u Makedoniji imaju razloga za optimizam, piše Loyd - naoružani su kineskim oružjem, imaju pristup švicarskim bankovnim računima, novače mlade ali već prokušane borce i u kratko vrijeme dobili su više publiciteta nego što su njihovi prethodnici, OVK dobili nakon mjeseci djelovanja. 'The Timesov' novinar navodi riječi jednog dužnosnika UN-a u Prištini koji je rekao da je u slučaju Albanske oslobodilačke vojske riječ o ekspres pobunjeničkom pokretu čije aktivnosti, boji se, neće biti moguće suzbiti. Jer, bez obzira kako će na njih reagirati makedonske vlasti, represijom ili koncesijama, oni su bitku već dobili. Usprkos uvjeravanjima KFOR-a da će spriječiti šverc oružja preko kosovsko-makedonske granice, na licu mjesta je više nego očito da lanci opskrbe oružjem gerilaca i dalje dobro funkcioniraju. Prolazeći kroz američki sektor, kolone mazgi danonoćno prevoze oružje s Kosova u gerilska uporišta u zapadnoj Makedoniji. Politički ciljevi Nacionalne oslobodilačke vojske Albanaca u Makedoniji lukavo su smišljeni i privlačni. Izbjegavši upasti u klopku zahtjeva za Velikim Kosovom na štetu Makedonije, oni su kao cilj proklamirali nešto u čemu ih podupire većina albanskog stanovništva u Makedoniji - ustavno redefiniranje Makedonije kao države Makedonaca i Albanaca te službenu uporabu albanske zastave i jezika. Današnji 'The Daily Telegraph' piše o tome kako je ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov koji je stigao u Beograd, u okviru posjete regiji, upozorio da postoji vrlo realna mogućnost da se sukobi u Makedoniji prošire na cijelu regiju i ocijenio djelovanje albanskih gerilaca kao čin međunarodnog terorizma. S ocjenom makedonskog premijera da Zapad ne čini dovoljno da bi stao na kraj terorističkim aktivnostima, složio se i posebni izaslanik Ujedinjenih naroda za Balkan Carl Bildt koji je ocijenio da je u Makedoniji već u tijeku ograničeni građanski rat, te da je nužno da međunarodna zajednica poduzme hitne mjere kako bi spriječila da se konflikt u Makedoniji proširi i ugrozi mir u cijeloj regiji. Bildt misli, prenosi list, da se situacija još uvijek može smiriti iako se nalazimo, po njegovim riječima, na rubu provalije. Zapad ima moralnu obvezu da pomogne Makedoniji koja je Savezu pružila neprocjenjivu pomoć u ključnim trenucima NATO-ove kampanje na Kosovu. Da bi Zapad trebao nešto poduzeti, mišljenja je i čelnik makedonske Demokratske stranke Albanaca koji drži da će, ne dođe li do brze intervencije NATO-a, makedonska vojska i policija samo izazvati krvoproliće. 'The Daily Telegraph' prenosi i ocjene zapadnih obavještajnih službi da se u redovima albanskih gerilaca u Makedoniji bore prekaljeni borci iz OVK-a dok su makedonske snage loše opremljene i koriste se zastarjelim naoružanjem. Mnogi promatrači političkih prilika, nastavlja list, mišljenja su da nije moguće da će doći do političke nagodbe i da je utjecaj političkih čelnika makedonskih Albanaca među albanskim stanovništvom oslabio i da pobunjenici imaju sve više utjecaja. Kao znak da je makedonska vlada spremna zemlju podijeliti po etničkoj liniji, 'The Daily Telegraph' navodi riječi jednog albanskog policajca iz Tetova koji tvrdi da su makedonske vlasti već počele tajno dijeliti oružje Makedoncima u Tetovu. S ocjenom da će sukobi u Makedoniji neizostavno dovesti do općeg balkanskog sukoba ne slaže se kolumnist 'The Guardiana' Jonathan Steele. Ako je točno kako tvrdi Clausewitz da je rat nastavak politike drugim sredstvima, onda je ratni izvjestitelj samo prerušeni politički komentator, a kriza u Makedoniji samo posljednji primjer običaja nebalkanskih reportera da demoniziraju svoje južne, balkanske susjede. Previše novinara, političara i analitičara već navelike koristi rječnik kojima dominiraju riječi poput 'sveobuhvatnog požara', 'rijeke krvi', 'regionalni sukob' i slično. Nitko ne spori da je Balkan u posljednjih deset godina prošao kroz masakre, etnička čišćenja, piše Steele u 'The Guardianu', no to nije razlog da pišući o posljednjim događajima u Makedoniji napustimo rječnik normalne političke analize i prepustimo se apokaliptičnom determinizmu koji pretpostavlja da je svaki sukob na Balkanu međuetnički i da duh međuetničke mržnje nikad ne spava. Sukobi u Makedoniji nisu samo sukobi Albanaca i Makedonaca. Riječ je također i o sukobu, podijeljenosti među samim Albancima. Albanski političari s Kosova, Makedonija i same Albanije osudili su djelovanje pobunjenika. No, to ne znači da se velik dio albanskog stanovništva, premda osuđuje njihove metode djelovanja, ne simpatizira sa njihovim političkim ciljevima. Želimo li da naoružani gerilci u Makedoniji ostanu u manjini, onda veliku odgovornost na se moraju preuzeti politički čelnici i albanske i makedonske nacionalnosti te donekle vlade zapadnih zemalja, piše Steele u 'The Guradianu'. Albanski političari u Makedoniji i na Kosovu trebali bi poći korak dalje od verbalne osude terorističkih metoda i započeti ozbiljan dijalog sa čelnicima pobunjenika. Dok bi makedonska vojska i vlasti trebale izbjeći eskalaciju nasilja kako im se ne bi dogodilo ono što se i srbijanskim snagama na Kosovu protiv kojih se, zbog njihove prekomjerne uporabe sile, okrenulo svekoliko stanovništvo. Žele li skori prekid neprijateljstava, onda sve strane umiješane u sukob moraju biti spremne na pregovore i ustupke". (BBC)