ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Nova koncepcija ranog odgoja i obrazovanja umjesto dosadašnjeg predškolskog odgoja i obrazovanja te novi sustav srednjeg školstva u Hrvatskoj bili su tema današnje sjednice Prosvjetnog vijeća Ministarstva
prosvjete i športa.
ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Nova koncepcija ranog odgoja i
obrazovanja umjesto dosadašnjeg predškolskog odgoja i obrazovanja
te novi sustav srednjeg školstva u Hrvatskoj bili su tema današnje
sjednice Prosvjetnog vijeća Ministarstva prosvjete i športa. #L#
Ministar Vladimir Strugar rekao je kako je riječ o dvama važnim
prijedlozima Ministarstva kojima je svrha "promjena u sustavu
odgoja i obrazovanja radi podizanja obrazovne razine cjelokupnog
stanovništva".
Članovi Prosvjetnog vijeća do lipnja će završiti raspravu o
prijedlozima promjena u svakom pojedinom dijelu školstva te ih
poslati Vladi i Hrvatskom saboru, najavio je predsjednik Vijeća
Hrvoje Vrgoč.
Podskupina Prosvjetnog vijeća za predškolski odgoj i obrazovanje
predlaže da se pojam "predškolski odgoj" zamijeni pojmom "rani
odgoj i obrazovanje", smatrajući da je obuhvatniji i
primjereniji.
Voditeljica projekta prijedloga nove koncepcije ranog odgoja i
obrazovanja Maja Ljubetić rekla je da je temelj te koncepcije
"humanistički pristup". Izrazila je i nezadovoljstvo što je
trenutačno samo 32 posto ukupna broja djece od rođenja do polaska u
školu (0-7 godina) obuhvaćeno nekim organiziranim oblicima
predškolskog odgoja i obrazovanja.
Novom koncepcijom ranog odgoja i obrazovanja predlaže se i bolja
povezanost vrtića i osnovne škole za djecu od 7 do 10 godina radi
zajedničkog rada, produženog boravka djece i aktivnostima u
dječjim vrtićima.
Iznesen je i prijedlog o tzv. trojnom komunikacijskom modelu između
učitelja, učenika i roditelja, s nakanom da se ojača njihova
međusobna veza te da se zanimanje roditelja za boravak djeteta u
predškolskim ustanovama nastavi i u osnovnoj školi. Jer,
ocijenjeno je, sada u višim razredima osnovne škole dijete može
izgubiti vezu i s učiteljem i s roditeljem.
Odgojitelji trebaju imati visoku stručnu spremu te trebaju biti
osposobljeni i za rad s roditeljima, a ne samo s djecom.
Članovi Prosvjetnog vijeća smatraju da srednjoškolska izobrazba
treba trajati tri do pet godina, a tu su i programi za stjecanje niže
sručne spreme od jedne do dvije godine te programi osposobljavanja
i usavršavanja od jedne godine.
Temelj predloženoga srednjoškolskog sustava jest da se svakom
omogući prilika za napredak, horizontalna i vertikalna
pokretljivost te da se srednjoškolsko strukovno obrazovanje
prilagodi zahtjevima EU-a i školovanju za praksu i potrebe tržišta,
istaknuto je na sastanku.
Svrha je nove koncepcije da se srednjoškolskim obrazovanjem
omogući stjecanje općega i stručnog znanja, a ne samo, kao do sada,
formalne kvalifikacije.
Predlažu se tri oblika srednjoškolskog obrazovanje - gimnazijsko,
umjetničko i strukovno.
Gimnazijsko obrazovanje završava gimnazijskom maturom, a uz
obveznu školsku predviđa se i mogućnost državne mature koja bi
zamijenila prijamni ispit na fakultetu, tako da učenik bira one
module na maturi koji mu omogućuju izravan upis na određeni
fakultet.
Sada u Hrvatskoj ima oko 428 programa za strukovno obrazovanje,
ali, kako je rečeno, među njima je puno onih koja nam više ne
trebaju.
Prosvjetno vijeće drži da se treba bolje povezati s ministarstvima
znanosti i tehnologije te rada i socijalne skrbi u izradbi nove
koncepcije srednjeg školstva.
(Hina) bma sp