RDW 14. III. PETRITSCHEVI IZBORNI REZULTATI PRISILILI HRVATE NA AUTONOMIJU

NJEMAČKI RADIO - RDW 14. III. 2001. Korak prema rješenju teškoća ili prema sukobu - Prva nenacionalistička vlada u bosnjačko-hrvatskom dijelu BiH otpočela s radom Pet godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma izbor nove nenacionalističke vlade u bošnjačko-hrvatskoj federaciji daje međunarodnoj zajednici temelje za nadu. Nakon dugotrajnih i razočaravajućih napora da se spriječi etnička podjela njenih dijelova, BiH konačno ima odgovarajuću vladu na razini cijele zemlje ali i na razini Federacije. Novi premjer federalnoG dijela Alija Behmen iz redova socijaldemokrata obećava politiku po mjeri stanovnika. Obećava brzi povratak izbjeglica, kao i ostale nužne reforme, posebno u području gospodarstva. Behmenova vlada ima, odgovarajuću potporu međunarodne zajednice čije su napore da implementira Daytonski sporazum posljednjih godina stalno blokirale nacionalističke stranke. Ovom promjenom bi se mogle, nadaju se međunarodni predstavnici, u federativnom dijelu, kao i u cijeloj državi, stvoriti zajedničke institucije koje bi trebale učinkovitije početi sa radom. Ali sav ovaj pozitivni imidž ne bi trebalo nikoga zavarati. Naime, brojni hercegovački Hrvati ne smatraju da nova vlada ima nikakav legitimitet. Premijer Behmen u parlamentu Federacije ima tijesnu većinu. Svoj glas mu je dalo samo 76 od 140 poslanika. U vezi s time je predstavnik HDZ-a Ante Jelavić prošlog tjedna institucije federacije proglasio nevažećim. Navodni temelji ovakve reakcije je svojedobna odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Wolfganga Petritcha da dio predstavnika iste stranke smijeni. Po Jelaviću, to je odluka kojom se omalovažila izražena volja birača na izborima prošlog studenog. Potom je uslijedio ultimatum samozvanog Hrvatskog nacionalnog vijeća međunarodnoj zajednici da će uvesti hrvatsku upravu u općinama s većinskim hrvatskim stanovništvom i na kraju rezultiralo Jelavićevom smjenom s dužnosti člana predsjedništva BiH. U temelju sukoba moglo bi se raditi o sljedećem. Naime, u posljednje dvije godine u BiH se vodilo računa o pitanjima privatnog vlasništva što je dovelo i do povećanog povratka izbjeglica. To je bilo važno za investitore da preskoče birokratske prepreke i na koncu da utječu na mjere kojima se poboljšava transparentnost zbog tijela uprave. U tome vjerojatno leži osnova straha HDZ-ovaca. Oni se boje uspostave savezne službe za kontrolu izdataka koja bi ih promatrala i mogla kontrolirati sve financijske izdatke tijela uprave. Ono što se sa sigurnošću može reći je da će i dalje biti sukoba s HDZ-om. Zbog toga bi nova vlada uz pomoć međunarodne zajednice morala naći načina da pokaže da je sposobna suprotstaviti se pritisku i te strane. (RDW)