IT-IL MATTINO-9.3. UZBUNA NA BALKANU

ITALIJA IL MATTINO 9. III. 2001. Uzbuna na Balkanu Lamberto Dini daje punu potporu Beogradu, a promatrači traže tumačenje za albanske napadaje na Makedoniju, piše list. Ovaj kraj tjedna, bit će bez odmora za pripadnike KFOR-a, isto kao i za 8.000 članova mirovnih snaga u Makedoniji. Skoro bez vidljivih razloga, albanski gerilci napadaju makedonska pogranična područja, iako s time pretvaraju u otvorenu odbojnost osjećaje nepovjerenja koji već postoje prema njima u zapadnim prijestolnicama. Nije istina to što tvrde makedonske vlasti, to jest da ne postoji u Makedoniji diskriminacija protiv albanske manjine. Ali svi se slažu, osim Albanaca, da oružani pokušaj odcjepljenja, regije gdje žive njihovi sunarodnjaci, nije prihvatljiv.(?.) Ministar vanjskih poslova, Lamberto Dini, izrazio je jučer da službeni Rim "podupire jugoslavensku vladu u njezinim naporima kako bi u što krećem roku završila demokratsku tranziciju", i "doprinijela stvaranju stabilnosti na Kosovu". Dini je nakon razgovora u Farnesini sa zamjenikom predsjednika beogradske vlade, Miroljubom Labusom, naglasio da je jugoslavenskom posjetitelju čestitao na "umjerenosti s kojom vlada predsjednika Vojislava Koštunice prati teške događaje". Labus se je sastao i s predsjednikom vlade, Giulianom Amatom, s kim je pretresao nastalo stanje. Dini je jedan od jakih pobornika uloge Beograda pri rješavanju krize na Balkanu. Gotovo istodobno, albanski premijer Ilir Meta, tražio je u Madridu pomoć predsjednika vlade Josea M. Aznara, te je izrazio želju da se održi međunarodna konferencija o Balkanu, koja bi "upotpunila" onu zamrlu inicijativu (Sarajevo, 1999.) o Paktu o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Albanci su danas izvan okvira tog Pakta, jer nije riješeno pitanje Kosova, koje se naglo želi ponovno podvrgnuti srpskoj vlasti. Neki promatrači u Beogradu i Skopju tvrde da su opasni ispadi albanskih ekstremista protiv Makedonije, zamišljeni kao pritisak na Bruxelles, kojim bi se osujetila ponovna predaja Kosova beogradskoj vlasti. (?) U međuvremenu se saznaje da je Bugarska sve spremnija za vojnu intervenciju u Makedoniji: ako KFOR ne zaustavi albanske napade. Osim oružja, oklopnih kola i streljiva, Sofija bi mogla poslati i stanoviti broj vojnika u ugrožena sela gdje je makedonski puk ugrožen. (?) Talijanski general Carlo Cabigiosu, zapovjednik snaga NATO-a na Kosovu, smatra da će "u roku od deset dana sigurnost biti opet uspostavljena na granici Jugoslavije s Makedonijom", te da ni Bugarska ni Albanija neće biti upletene u sukobe. Ipak, nema jamstava da će tako i biti, jer "kad netko na Balkanu zaželi rata, rata će biti". To tvrde neki promatrači, pitanje je samo tko bi danas mogao željeti rat u Makedoniji. (?) U Skopju je s ogorčenjem primljena odluka Vijeća Sigurnosti UN-a, kojom je odbijen makedonski zahtjev da se proširi sigurnosna pogranična zona razdvajanja pod zaštitom međunarodnih snaga. Dok američki helikopteri nadlijeću granicu, albanski ekstremisti se skrivaju po selima. Ali postoji strah da bi Amerikancima moglo dojaditi to igranje na terenu koji im mnogo ne znači u okviru globalne strategije. Što ako se povuku prije nego dođe do nekog rješenja, a za sigurno će se povući budu li pretrpjeli ljudske gubitke, razmišlja se u Prištini, pitanje je koje se danas postavlja u europskim ministarstvima vanjskih poslova, u kojima nije bila predviđena ova nova kriza.(?) Većini Albanaca, sve što njihovi borci rade, dobro je. Postoji mišljenje da i oni jedva čekaju da se američke snage povuku, a onda će UCK uz razne lokalne paravojske koje su nikle iz tog središnjeg naoružanog sustava, krenuti u akciju. Međutim, situacija se promijenila u zadnjih nekoliko dana: NATO, dakle Washington, otvorio je ponovno vrata Srbima, i to u okviru vlastitog sigurnosnog nacrta. (?) Zaoštravanje je predvidljivo, osim ne bude li se kriza stvarno nadvladala u narednih desetak dana, kako bi to želio naš zapovjednik na terenu, general Cabigiosu.(?)