RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 13.3.01.BORBA ZA SAMOSTALNOST U MAKEDONIJI

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 13. III. 2001. Separatisti započeli s političkim manevrima "Rat za odcjepljenje Kosova od Jugoslavije koji izvan pokrajine - na jugu Srbije i na sjeverozapadu Makedonije - vode albanski separatisti, ušao je u završnu fazu. Kao što se moglo i očekivati, nakon terorističkih čina i napada na policajce i vojnike, došao je politički dio dobro smišljenog plana. Nakon višetjednih vojnih akcija u područjima Makedonije koja graniče s Kosovom, Albanci koji žive u toj balkanskoj zemlji, iznijeli su političke zahtjeve. Prije su u razgovorima sa zapadnim agencijama (kao što je bilo u doba kosovskog sukoba 1999-2000.) vođe albanskih boraca izjavljivali da se bore za prava albanskog puka koja tobože ugrožavaju makedonske vlasti. Čuli su se čak zahtjevi da se promijeni granica s Jugoslavijom koja Albancima ne odgovara. Ipak, sada će ti zahtjevi izgledati sasvim drugačije. U Makedoniji je održana prva sjednica nove političke stranke - organizacije makedonskih Albanaca. Narodnu demokratsku stranku predvodi bivši politički zatočenik Fadil Barami, što bi, očito, trebalo pridonijeti stvaranju slike o ugnjetenom narodu koji se bori za pravdu. Uostalom, neobične su dvije stvari: prvo, zahtjevi nove stranke toliko užasavaju da nije jasno na što računaju njezini vođe. Drugo, to što se novi pokret i slične ambicije javljaju upravo sada, a ne, recimo, početkom 1990- ih, kada se stvarala makedonska država. Zašto nova stranka upravo sada, istodobno s ratom u područjima koja graniče s Kosovom, postavlja kao svoj cilj podrivanje državnog ustroja već izgrađene demokratske zemlje kao što je Makedonija. K tome, njezini vođe nastoje na decentralizaciji vlasti i na nekim promjenama u makedonskom ustavu. Prema njihovu mišljenju, Albanci u temeljnom zakonu trebaju dobiti status kakav imaju Makedonci, a ne prava manjine, koja imaju sada. Općenito, sve navodi na mišljenje da se stvara nekakvo političko krilo terorističke Vojske za nacionalno oslobođenje, ogranka Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koja djeluje u Makedoniji. I jugoslavenske vlasti koje su se s čelništvom NATO-a ipak dogovorile o povratku svojih snaga u tampon zonu oko Kosova, izjavile su kako su albanski ekstremisti sigurni da neće biti kažnjeni. Prema riječima srbijanskog premijera Zorana Đinđića koji je dao intervju za beogradski list 'Glas', albanski se separatisti osjećaju punopravnim članovima međunarodne zajednice, o čemu govori i činjenica da je bivši vođa OVK-a Hashim Taqi primljen u Bijeloj kući i u britanskom parlamentu, umjesto da bude na popisu Haaškoga suda. Albanci se oštro protive povratku srpskih snaga sigurnosti u tampon zonu. Po svoj prilici, mir im uopće ne treba. Dan prije, osujetili su pregovore sa srbijanskim vlastima, a prije toga je kosovski vođa Ibrahim Rugova, kojeg na Zapadu smatraju demokratom, filozofom, pa i 'balkanskim Gandijem' (što ga ne priječi da vodi politiku odcjepljenja pokrajine od Jugoslavije), nekoliko puta otkazivao susret s jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom. Sada je jasno, misli Đinđić, da je loša Miloševićeva politika bila tek pokriće. Upravo to moraju shvatiti na Zapadu, misli srbijanski premijer. Prema njegovim riječima, ako se mirovne snage KFOR-a ne budu borile protiv albanskog ekstremizma, doživjet će poraz od terorista o otići će osramoćeni", piše Ksenija Fokina.