ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Na području Župskoga zaljeva blizu Cavtata već desetak dana prebiva primjerak sjeverne kljunaste ulješure. U Jadranskom moru zabilježen je jedan ulovljeni primjerak godine 1939., pa je ponovno pojavljivanje
te vrste prava atrakcija i za znanstvenike i za širu javnost, priopćeno je danas iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.
ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Na području Župskoga zaljeva blizu
Cavtata već desetak dana prebiva primjerak sjeverne kljunaste
ulješure. U Jadranskom moru zabilježen je jedan ulovljeni
primjerak godine 1939., pa je ponovno pojavljivanje te vrste prava
atrakcija i za znanstvenike i za širu javnost, priopćeno je danas iz
Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. #L#
Ta vrsta kita, latinskog naziva Hyperoodon ampulatus, živi u
dubokim vodama sjevernoga Atlantika i vrlo rijetko ulazi u
Sredozemno more.
Svi pripadnici skupine kitova (Cetacea) zaštićeni su Zakonom o
zaštiti prirode te odredbama međunarodnog sporazuma o zaštiti
kitova Cetacea u Crnom i Sredozemnom moru te susjednom atlantskom
području (ACCOBAMS) čiji je potpisnik i Hrvatska. Prema tim
propisima zabranjeno je svako uznemiravanje, hvatanje i ubijanje
zaštićenih životinja te je nužno na najmanju mjeru svesti mogućnost
slučajnog ulova.
Ministarstvo zaštite okoliša stoga poziva stanovnike priobalnog
podučja između Dubrovnika i Cavtata (Župski zaljev) da privremeno
obustave uporabu visokih mreža stajaćica i drugih ribolovnih alata
koji mogu prouzročiti stradanje zaštićene životinje. Također se
upozorava da se izbjegava približavanje životinji - na 200 metara
udaljenosti smije se zadržavati jedno plovilo, a na 400 metara više
njih.
Sjeverna kljunasta ulješura obično živi u skupinama od četiri do
deset primjeraka. Izrazito je radoznala životinja i često se
približava brodovima. Također joj je svojstveno da ne napušta
ranjene pripadnike svoje skupine. Upravo ta svojstva u prošlosti su
uvelike koristili kitolovci od kojih su stradali deseci tisuća tih
životinja.
Odrasle životinje dugačke su od 7 do 9 metara, teške su od 5,8 do 7,5
tona, a hrane se pretežno ribama i glavonošcima. Uobičajeno je da se
duže zadržavaju na jednom području pa se, s obzirom na dosadašnje
ponašanje našega kita, pretpostavlja da bi njegov boravak u Jadranu
mogao potrajati.
Životinja će i nadalje biti pod nadzorom znanstvenika zagrebačkog
Veterinarskog fakulteta i dubrovačkog Instituta za oceanografiju i
ribarstvo. Kako bi se osigurala njegova zaštita sukladno hrvatskim
i međunarodnim propisima, ministar zaštite okoliša i prostornog
uređenja, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva,
donijet će odluku o mjerama zaštite dok se životinja bude
zadržavala na području Jadranskog mora koje je pod hrvatskom
jurisdikcijom, stoji u priopćenju koje je potpisao pomoćnik
ministra za zaštitu prirode Ivan Martinić.
(Hina) pp/bma sp