US-12.III IHT- NERIJEŠENA BALKANSKA STVARNOST

SJEDINJENE DRŽAVE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 12. III 2001. Stvarnosti na Balkanu "Samo je sedam tjedana bilo potrebno da se predizborna retorika Bushove uprave u vezi američkog učešća na Balkanu, savije pred kosovskim stvarnostima i obvezama SAD-a prema saveznicima. Prošle je jeseni predsjednik George W. Bush naveo da želi povući većinu od 11.000 američkih vojnika koji služe u Bosni i na Kosovu, ostavljajući takve zadaće čuvanja mira Europljanima. Ovoga tjedna američki vojnici su bili uključeni u razmjenu vatre s albanskim gerilcima, što je daleko od povlačenja, i glavni tajnik Sjevernoatlantskog pakta izvukao je ono što je nazvao Bushovim obvezivanjem da će Sjedinjene Države napustiti Balkan tek kada to učine njeni saveznici. Ta dva razvoja odražavaju neizbježnu činjenicu s kojom se Bushova administracija morala suočiti. Prvo, iako su balkanske operacije čuvanja mira prošle razmjerno dobro, stanje ostaje nestabilno. Prošlih tjedana gerilske operacije albanskih boraca raširile su se iz tampon zone u Srbiji duž granice s Kosovom prema susjednoj Makedoniji, prijeteći da pokrenu eksplozivni sukob suprotstavljajući jugoslavenske, makedonske, i NATO snage protiv Albanaca, a možda i međusobno. Vojnici SAD-a već su bili uvučeni u borbe kada su pokušali maknuti pobunjenike iz grada na kosovsko- makedonskoj granici. Nastojeći ograničiti izlaganje SAD-a, administracija je odbila britanski prijedlog da se snage NATO-a rasporede u srpskoj tampon- zoni, i tako prošire vojne zadaće i van Kosova. Umjesto toga jugoslavenskim će se snagama postupno dopustiti da uđu u područje, u pratnji promatrača Europske Unije za koje je zamišljeno da zajamče civilnom stanovništvu, koje je većinom albansko, da neće doći do zlouporabe. No američki vojnici, koji su smješteni u sektoru Kosova pored problematičnih zona u Srbiji i Makedoniji, bit će potrebni da spriječe albanske pobunjenike da prebacuju borce i oružje preko granice, ili da koriste baze na Kosovu. Šire, dužnosnici NATO-a kažu da će kredibilitet i borbena snaga SAD-a vjerojatno biti potrebni da zaustave obnavljanje nasilja u tom području. Čak i bez problema na terenu, europske su vlade prošlih tjedana jasno dale do znanja Bushovoj administraciji da nisu spremne pustiti snage SAD-a da same pobjegnu iz Bosne i s Kosova. Postoje neka čudna proturječja između politike i prakse u ovome: Europska Unija pokušava stvoriti novu vojnu snagu koja bi, u teoriji, bila sposobna djelovati bez Sjedinjenih Država i NATO-a , no očito ne želi da Kosovo posluži kao primjer za to; Bushova administracija koja je zabrinuta da bi europska snaga mogla djelovati previše neovisno od Sjedinjenih Država, bila bi bez obzira na to sretna da može prepustiti Kosovo Europljanima. No bit je da je Bushova administracija, praktički, preuzela istu vremenski neodređenu vojnu obvezu na Balkanu kao i Clintonova administracija - što je promjena koja održava ne toliko načelni kompromis koliko neizbježno i odgovarajuće pristajanje na važnost europske stabilnosti i NATO savezništva. Administracija još uvijek može pokušati smanjiti sveukupni broj američkih vojnika i povećati udio europskih kontingenata. No riječima državnog tajnika Colina Powella, riječima koje je brzo prihvatio glavni tajnik NATO-a lord Robertson: 'Ušli smo zajedno, zajedno ćemo izaći'."