RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 12.3.01.O DOGAĐAJIMA U MAKEDONIJI I O STATUSU KOSOVA

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 12. III. 2001. U Makedoniji se vodi rat za Kosovo "Prijeporni pokušaji albanskih ekstremista da destabiliziraju stanje na Kosovu, počeli su donositi plod. Naime, prisilili su međunarodnu zajednicu da ponovno postavi pitanje o statusu Kosova. Kao što je već pisao 'NG', svi napori kosovskih Albanaca koji su spočetka djelovali na jugu Srbije, a sada na sjeverozapadu Makedonije, nisu usmjereni toliko na provedbu zamisli o 'velikoj Albaniji', koliko na pogoršanje prilika do kritične točke kada će jedini izlaz biti odcjepljenje Kosova od Jugoslavije i konačno zauzimanje vlasti u toj pokrajini od predstavnika albanskih stranaka. A sve te stranke i pokreti, među kojima je i Demokratski savez Kosova koji zajedno s UN-om sada upravlja pokrajinom, a predvodi ga Ibrahim Rugova, zauzimaju se za neovisnost Kosova. Rat koji albanski ekstremizam sada vodi u Makedoniji, rat je za Kosovo, točnije njegov nastavak. Započeo je s vojnim upletanjem NATO-a koje je u stvari privelo kraju jugoslavensku upravu nad Kosovom. Zatim je pokrajina očišćena (nasilno, bez obzira na nazočnost mirovnih snaga) od nealbanskog puka. Na koncu su izbori koje je organiziralo UN-ovo izaslanstvo, a u kojima nisu sudjelovali Srbi, osigurali Kosovarima pravo da upravljaju pokrajinom, za sada sa statusom međunarodnog protektorata, zajedno s UN-ovom upravom. Prvi među međunarodnim dužnosnicima koji je primijetio da je glavni razlog oružanih sukoba makedonskih graničara s albanskim ekstremistima u neodređenom statusu Kosova, bio je visoki predstavnik UN-a u Bosni i Hercegovini, austrijski veleposlanik Wolfgang Petritsch. On je Beču izjavio da albanski ekstremisti svojim djelovanjem žele stvoriti 'oružani presedan' za proglašenje neovisnosti Kosova. Treba, rekao je Petritsch, što prije postići međunarodni konsenzus o statusu te jugoslavenske pokrajine i istodobno suzbijati djelovanje ekstremista 'odlučno, uz primjenu oružanih snaga'. Znakovito je da ekstremiste ne zbunjuje ni to što su makedonske vlasti dobile puno potporu, pa i pomoć vođa Europske unije i NATO-a. U petak je na području mjesta Brest na sjeverozapadu Makedonije, u borbi između makedonskih snaga sigurnosti i boraca iz 'Nacionalne oslobodilačke vojske' poginuo časnik makedonske policije. U nedjelju je u Skopje došao francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine. Nakon susreta s makedonskim kolegom Srđanom Kerimom, rekao je da su teroristički napadi 'dovoljno ozbiljni da bi se NATO, Europska unija i vlade država na tom području, bavili tim problemom. Nije riječ samo o Francuskoj koja to već čini, već i o Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i o drugim zemljama.' Rusija, dakako, također neće ostati po strani. Kao što je u petak u Stockholmu izjavio šef ruskog ministarstva vanjskih poslova Igor Ivanov, on će uskoro, po nalogu predsjednika Vladimira Putina, posjetiti Makedoniju i Jugoslaviju. Makedonske vlasti u međuvremenu vode djelatan politički dijalog s Tiranom, koja je osudila djelovanje ekstremista na makedonskom području. U subotu su se u albanskom gradu Peškopija, 250 kilometara sjeverno od Tirane, ministri dviju balkanskih država Srđan Kerim i Paskal Mile dogovorili o normalizaciji stanja na kosovsko-makedonskoj granici i o poštovanju prava albanske manjine na području Makedonije", izvješćuju Ksenija Fokina i Vjačeslav Samoškin.