ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Međunarodni dvodnevni okrugli stol na temu "Hrvatsko sudstvo - 10 godina poslije", na kojem će brojni pravni stručnjaci raspravljati o dugotrajnosti sudskih postupaka u Hrvatskoj, o ustavnim promjenama i
novim zakonima o sudovima i Državnom sudbenom vijeću, počeo je danas u Zagrebu.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Međunarodni dvodnevni okrugli stol na
temu "Hrvatsko sudstvo - 10 godina poslije", na kojem će brojni
pravni stručnjaci raspravljati o dugotrajnosti sudskih postupaka u
Hrvatskoj, o ustavnim promjenama i novim zakonima o sudovima i
Državnom sudbenom vijeću, počeo je danas u Zagrebu.#L#
Uvodnu riječ održao je Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge
hrvatskih sudaca koja je organizirala okrugli stol.
Gredelj smatra da su hrvatskom sudstvu potrebne korjenite promjene
i jačanje jamstava njegove neovisnosti, što se, rekao je, stalno
odlaže. Promjene Ustava, kao i Zakona o sudovima i DSV-u ozbiljan su
korak unazad, ustvrdio je Gredelj. Iznio je pritom ocjenu američke
agencije USAID da su sadašnji zakoni najveća prepreka reformi
sudstva u Hrvatskoj, te da posljednje izmjene Ustava ne jamče
neovisnost sudstva u pitanjima imenovanja sudaca.
Gredelj smatra da stanje u hrvatskom sudstvu, između ostaloga,
karakterizira nepovjerenje građana, zatrpanost sudova velikim
brojem predmeta, dugotrajnost sudskih postupaka, pravna
nesigurnost koja je "produbljena odlukom Vlade da se u tri mjeseca
po drugi put mijenja Ustav". Ocijenio je da će Hrvatska "ući u
Guinnessovu knjigu rekorda, jer će biti jedina zemlja na svijetu u
kojoj bi svi predsjednici sudova bili imenovani na protuustavan
način".
Predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak smatra da su uzroci
dugotrajnog rješavanja sudskih predmeta višestruki, od uvjeta rada
sudaca, nedostatka informatičke opreme i loše raspodjele ovlasti
sudova do loših postupovnih rješenja, procesne nediscipline
stranka u postupku, pa čak i sposobnosti, te volje samih sudaca koji
vode predmet. Budući da 25 posto svih neriješenih predmeta u državi
otpada na prvostupanjske parnične predmeta, a u strukturi
neriješenih predmeta 30 posto čine ovršni, izvanparnični i
ostavinski predmeta, Ramušćak smatra da bi trebalo dio ovlasti u
tim postupcima prebaciti na izvansudska tijela.
Ramušćak drži da bi trebalo osnovati prizivne sudove, kao
drugostupanjske, dok bi općinski i županijski sudovi trebali biti
prvostupanjski.
(Hina) nz so