ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Memorandom o suglasnosti o razvoju paneuropskog X. prometnog koridora, koji se proteže od Salzburga, preko Ljubljane, Zagreba, Beograda, Skopja do Soluna, bit će potpisan u četvrtak, 15. ožujka u
Solunu.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Memorandom o suglasnosti o razvoju
paneuropskog X. prometnog koridora, koji se proteže od Salzburga,
preko Ljubljane, Zagreba, Beograda, Skopja do Soluna, bit će
potpisan u četvrtak, 15. ožujka u Solunu.#L#
Koridor je definiran tom osnovnom trasom, te četirima ograncima:
Graz-Maribor-Zagreb; Budimpešta-Beograd; Niš-Sofija i Veles-
Florina. Memorandum će, kako je najavio na današnjoj konferenciji
za novinare ministar pomorstva prometa i veza Alojz Tušek,
potpisati resorni ministri prometa, uz Hrvatsku, Austrije,
Slovenije, Mađarske, Jugoslavije, Makedonije, Bugarske i Grčke.
Riječ je o Memorandumu koji obuhvaća sve vidove prometa - cestovni,
željeznički, zračni, riječni, kao i odnose gradnje, održavanja
infrastrukture, tarifa, pristupa, servisa i sl, pojasnio je
Tušek.
Napominje da na cestovnom dijelu Hrvatskoj za ukupno odvijanje
nedostaje dovršetak autoceste na dionici od V. Kopanice do Lipovca
te pomoćnog pravca Krapina-Macelj. U zračnom prometu nema većih
poteškoća, a posebno je bitna uređenje plovidbe Savom, od Siska od
granice sa SRJ. Tu su ne samo čisti prometni razlozi, zbog
skraćivanja puta na trasi X. koridora za 400 kilometara, već i
ekološki te praktični zbog mogućnosti prijevoza većih količina
tekućih i rasutih tereta, kaže Tušek. Napominje da je Hrvatski
interes omogućiti plovnost Savom u svoj njezinoj dužini i
priključak na Dunav, a u prioritetima je i projekt gradnje kanala
Vukovar-Šamac.
Željeznica je modernizirana na trasi X. koridora, odnosno na 300-ak
kilomatra koliko prolazi kroz Hrvatsku. Još u bivšoj Jugoslaviji na
podizanje na visoku razinu te trase pruge uloženo je 3,2 milijarde
dolara, a ulaganje je nastavljeno. Tako je gotovo svugdje
dvokolosiječna pruga, brzine do 160 km/h, a propusnost oko 200 pari
vlakova, kaže generalni direktor Hrvatskih željeznica Marijan
Drempetić. Dodaje kako su fiksni troškovi održavanje te razine vrlo
visoki, a o značaju X. koridora za HŽ dovoljno, kaže, govori podatak
da je na njemu HŽ prije 1990. ostvarivao čak 60 posto ukupnih
prihoda. Današnji je promet na koridoru 20 posto predratnog.
Drempetić je ujedno izvijestio da je početkom ožujka u Beogradu
potpisan Ugovor o osnivanju radne zajednice X. koridora (ERGE
KORIDOR X.) te pismo namjera o uspostavljanju sustava kvalitete na
koridoru u skladu s ISO9001 normama kvalitete. Ugovor su potpisale
sve države kroz koje prolazi koridor, osim predstavnika Mađarskih
željeznica (MAV) i Mađarskih privatnih željeznica (GySEV), jer će
doći do preusmjeravanja prometa sa IV. koridora (koji ide od
Berlina poreko Praga, Bratislave, Budimpešte, kroz Rumunjsku do
Sofije), na X. koridor.
(Hina) db ds