FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RDW 10. III. CRNOGORCI-HRVATI U BIH I KOSOVARI TRAŽE NEOVISNOST

DE-YU-BA-HR-KRIZE-Vlada-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Nac. manjine i etn. zajednice RDW 10. III. CRNOGORCI-HRVATI U BIH I KOSOVARI TRAŽE NEOVISNOST NJEMAČKI RADIO - RDW10. III. 2001.Zapadu nedostaje koncept za Balkan, komentar Burkharda Bischofa.Na europskom području ugroženom političkim potresima - Balkanu - ponovo se puca, ponovo se vode borbe, ponovo vlada snažna kriza. Napadi albanskih gerilaca u južnosrpskoj Preševskoj dolini i u graničnom području prema Makedoniji; nastojanja bosanskih Hrvata da odustanu od Daytonskog sporazuma; pojačana nastojanja Crne Gore oko stjecanja neovisnosti i napori u Vojvodini oko ponovnog postizanja autonomije koju im je oteo Milošević. Uza sve to je i dalje krhka situacija u zemlji koja je ključna za buduću stabilnu ili pak trajno nemirnu jugoistočnu Europu, dakle u Srbiji. Beogradska vladajuća koalicija DOS ni u kojem slučaju nije još čvrsta. Gospodarsko i socijalno stanje je katastrofalno, Srbija je u međuvremenu najsiromašnija zemlja u Europi iza Albanije i Moldavske. K tomu još dolazi prisna isprepletenost gospodarstva, politike i mafije, naslijeđena iz Miloševićevog doba koja baš ne olakšava nužnu opću reformu gospodarstva. Ako srpskoj vladi ne uspije vlastitom pučanstvu donekle olakšati tešku sudbinu i Srbima nakon godina propadanja, raspada i izolacije pokazati da na kraju tunela postoji svjetlo, onda će sasvim sigurno
NJEMAČKI RADIO - RDW 10. III. 2001. Zapadu nedostaje koncept za Balkan, komentar Burkharda Bischofa. Na europskom području ugroženom političkim potresima - Balkanu - ponovo se puca, ponovo se vode borbe, ponovo vlada snažna kriza. Napadi albanskih gerilaca u južnosrpskoj Preševskoj dolini i u graničnom području prema Makedoniji; nastojanja bosanskih Hrvata da odustanu od Daytonskog sporazuma; pojačana nastojanja Crne Gore oko stjecanja neovisnosti i napori u Vojvodini oko ponovnog postizanja autonomije koju im je oteo Milošević. Uza sve to je i dalje krhka situacija u zemlji koja je ključna za buduću stabilnu ili pak trajno nemirnu jugoistočnu Europu, dakle u Srbiji. Beogradska vladajuća koalicija DOS ni u kojem slučaju nije još čvrsta. Gospodarsko i socijalno stanje je katastrofalno, Srbija je u međuvremenu najsiromašnija zemlja u Europi iza Albanije i Moldavske. K tomu još dolazi prisna isprepletenost gospodarstva, politike i mafije, naslijeđena iz Miloševićevog doba koja baš ne olakšava nužnu opću reformu gospodarstva. Ako srpskoj vladi ne uspije vlastitom pučanstvu donekle olakšati tešku sudbinu i Srbima nakon godina propadanja, raspada i izolacije pokazati da na kraju tunela postoji svjetlo, onda će sasvim sigurno ponovo kucnuti čas nacionalističkih demagoga. A povratak tih snaga na vlast u Beogradu sve bi samo još zaoštrio: centrifugalne tendencije na Kosovu, u Crnoj Gori i u Vojvodini; albanski terorizam i velikoalbanske sanjarije; trajnu gospodarsku i socijalnu bijedu s odgovarajućom političkom nestabilnošću. U jugoistočnoj Europi sve je međusobno zavisno, jedna kriza hrani drugu, jedan sukob rađa drugi. To je u ostatku Europe i u Sjedinjenim Državama već odavno primjećeno. Pitanje je, međutim, jesu li iz tog saznanja izvučeni pravi zaključci. Činjenica je, u svakom slučaju, da unatoč doista snažnoj nazočnosti međunarodnih postrojbi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu stanje nije moglo biti trajno smireno, nego - upravo suprotno - prijeti čak nova eskalacija. Činjenica je da su mnogi NATO-vi vojnici stacionirani na ta dva ratna poprišta krajnje nezadovoljni svojom misijom. A može se znati da će i strpljenje europskih i američkih poreznih obveznika jednom prestati ako se učvrsti spoznaja da unatoč velikim izdacima za mirovne postrojbe i obnovu infrastrukture razvitak u regiji ne ide naprijed, nego čak natrag. Ono što nedostaje jest jasan politički koncept Zapada za budućnost jugoistočne Europe. Jer da se tamošnjim nacijama ne može jednostavno nametnuti multietnički koncept zapadnog stila, moralo je postati jasno. Ali u zapadnim glavnim gradovima do sada se izbjegavalo ključna pitanja: što se misli o neovisnosti Kosova i Crne Gore? Trebaju li se Albanci udružiti u veliku Albaniju, trebaju li se hercegovački Hrvati priključiti Republici Hrvatskoj? Kako bi trebala izgledati budućnost Srbije - je li Zapad spreman pomoći zemlji koja je na dnu? Hoće li se Beogradu za velikodušnu pomoć postaviti i odgovarajuće uvjete - primjerice jasne korake prema dekriminalizaciji gospodarstva? Zapad konačno treba jasan, razumljiv, zajednički koncept za Balkan. Ne samo za poboljšanje stanja tamošnjih ljudi, nego i za vlastitu publiku kod kuće, koja s obzirom na dosadašnju neuspješnost sve teže može razumjeti skupi angažman na Balkanu. (RDW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙