RFE 9. III.BLEWITTOM O MILOŠEVIĆU I MESIĆU

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 9. III. 2001. Zamjenik glavne tužiteljice haaškog suda G. Blewitt: Miloševića u Haagu čeka nekoliko suđenja. O najaktualnijim zbivanjima oko haaškog suda razgovarao je s Frankom Tiggelaarom. - U nekim srbijanskim medijima sugerira se da haaška optužnica protiv Miloševića još nije gotova ? ona obuhvaća samo zločine počinjene na Kosovu, a ne i one u Hrvatskoj i BiH. Zbog toga oni procjenjuju da je prerano da se Milošević uhiti. = Ne slažem se s time. Kad započne suđenje Miloševiću, sumnjam da će mu se simultano suditi za zločine u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu. Svi su ti zločini različiti i mislim da će biti riječi i o različitim procesima. Trenutno je optužnica spremna za kosovske zločine i nema razloga zašto se ovaj proces ne bi održao prvi. Možda bismo mogli pokušati uvjeriti Sudsko vijeće da se sva ova tri slučaja spoje u jedan, ali sumnjam da bi taj pokušaj bio uspješan. Osim ako bi sam optuženi, iz nekog svog razloga, tako nešto htio. Primjerice u slučaju Kosova, osim Miloševića tu su još četvorica njegovih najbližih suradnika, a postoji mogućnost da optužnica bude proširena na još osoba. Mi bi smo željeli da se svima njima sudi u jednom procesu. Također, kad se protiv Miloševića podignu optužnice za Hrvatsku i Bosnu, vjerojatno će one obuhvatiti i druge osobe. Naravno, kompletnost suđenja najviše zavisi od predaje optuženih sudu. - U istom danu sud je podigao optužnicu za napade na Dubrovnik, Hrvatska je međunarodnom sudu pravde uručila dokumentaciju vezanu uz tužbu za genocid protiv SRJ, a u Rijeci je započelo suđenje generalu Norcu. Ima li ikakvih veza među ovim događajima? = Ne. Mogu to tvrditi kategorično. Znate, kada se svi ovi događaji promatraju u vremenu, lako je reći: aha, to je urota i konspiracija. Međutim istina je potpuno suprotna. Optužnica za Dubrovnik se priprema već dugo vremena. Ona je desetak dana bila na odobrenju kod članova Sudskog vijeća i mi u tužilaštvo zaista nismo mogli imati pod kontrolom vrijeme kada će ona biti objelodanjena. Ne znam ima li potrebe uopće napominjati da smo u druga dva događaja imali još manje, točnije nikakvu kontrolu. Tog dana smo imali sastanak s veleposlanicima u Ujedinjenim narodima i jedino što sam u vezi slučaja Hrvatske protiv Srbije čuo je vijest koju su mi o tome rekli u UN-u. Nismo imali prethodne najave da će se to dogoditi. U slučaju generala Norca imali smo neke konsultacije sa Hrvatskom, ali također nismo znali kada će ovo suđenje započeti. Dakle, nema nikakve urote i zavjere, osim za one koji žele otkriti urotu i zavjeru. - Kad je riječ o optužnici za Dubrovnik, ona nije niti zapečaćena, niti je javna optužnica. Je li riječ o nekom novom fenomenu? = Da, riječ je o nečemu novom. Razlog što optuženi nisu spominjani u optužnici je da se omogući njihovo efikasno privođenje. Ali ako se optuženi ne uhite u bliskoj budućnosti, onda će se njihova imena javno priopćiti. - Ponovo iz srbijanskih medija dolaze optužbe da je sud politički sud, a jedna od potvrda, po njima, je to što je tužiteljica Del Ponte nazvala predsjednika SRJ Koštunicu 'čovjekom prošlosti' i 'nacionalistom'. = Gospođa Del Ponte je jedna vrlo dinamična osoba. Međutim, na kraju krajeva to je jedino što sud može učiniti: javno označiti zemlju koja ne želi surađivati. Ipak, mislim da je to naše krajnje oružje. Nisam siguran da smo u našim odnosima s novim srbijanskim vlastima došli do te krajnje mjere. Mislim da smo tek na početku naše suradnje, ne na njenom kraju. Prijavljivanje Jugoslavije Vijeću sigurnosti je naša posljednja mjera i mislim da je do te mjere još dug put. Vlasti u Beogradu su od nas zatražile nešto vremena. Vrijeme do otpočinjanja njihove pune suradnje je prilično kratko ? Amerikanci su postavili rok do kraja ožujka, kada se SRJ treba odobriti financijska pomoć što će zavisiti od stupnja njihove suradnje sa sudom. Izvjestan optimizam osobno nalazim u nedavnom ispitivanju javnog mišljenja koje pokazuje da 50 posto građana Srbije smatra da Milošević mora biti predan ovom sudu. A taj trend se ne smanjuje nego povećava, tako da mislim da će na kraju vlasti u Beogradu zaključiti da predaja Miloševića sudu neće biti nikakav politički riskantan potez. - Hoće li biti moguće da se u SRJ Miloševiću sudi za neke financijske prekršaje, nakon čega bi se mogao, kako se smatra, lakše predati zbog suđenja sudu za ratne zločine? = Ne, mislim da tako nešto ne možemo prihvatiti. Gospođa Del Ponte je rekla jasno, a ja se s tim u potpunosti slažem: ovaj sud je Miloševića optužio za vrlo ozbiljne zločine, i neprihvatljivo je da se on uhiti u Beogradu i da mu se tamo prvo sudi. Međutim, već sam rekao da kada se jednom preda sudu, otvorena je mogućnost za raspravu o mnogim stvarima, pa i o mogućnosti da mu se sudi za 'domaće zločine' pred sudom. Na primjer, može proći i 12 mjeseci od njegove predaje sudu prije nego što dođe vrijeme da mu ovdje počne suđenje. Moj osobni stav je: zašto ga u tom trenutku ne bi poslali nazad u Beograd, na domaće suđenje, ako je ono spremno počneti i ako bi se ono moglo završiti prije nego što počne proces pred sudom? Te stvari gledam čisto pragmatično i o njima se može raspravljati. Ali principijelno, sud ima i mora imati prednost u odnosu na sve domaće sudove. - Nakon presude u procesu Kordić-Čerkez hrvatski predsjednik Mesić je izjavio da su samo dijelovi, a ne kompletna Hrvatska vojska, bili umiješani u rat u BiH. Znate li zašto predsjednik Mesić, na neki način, želi ograničiti odgovornost HV-a za rat u BiH? = Bojim se da nisam u poziciji dati ikakav komentar o ovoj izjavi. Tvrdnja tužbe da je riječ o međunarodnom sukobu potvrđena je u slučajevima Blaškić, Aleksovski i Kupreškići, a sad i u procesu Kordić-Čerkez, što nije bilo iznenađenje, obzirom na te ranije slučajeve. Mogu izraziti iznenađenje da je ovakva izjava dana tek na kraju procesa Kordić-Čerkez, ali nisam posebno analizirao zašto je predsjednik Mesić to izjavio. - Tijekom ratova u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu postojali su različiti oblici državnih i paradržavnih uređenja na tom prostoru ? neki su opstali, kao Republika Srpska, neki nisu - Republika Srpska Krajina. Da li to otežava vaše istrage, obzirom da je u nekim slučajevima teško utvrditi vrhovni autoritet u tim ratovima? Primjerice, da li zločine počinjene u ime Herceg Bosne držite zločinima počinjenima u ime Hrvatske, ili u ime neke pobunjeničke tvorevine bosanskih Hrvata? = Činjenica da su zločini počinjeni na različitim prostorima i pod različitim upravama svakako komplicira naše istrage. Kad istražujemo pojedine incidente prvo utvrđujemo tko su bile zaraćene strane. U drugim slučajevima taj se raspored odnosa mijenja. U slučaju Bosne imamo primjer kad su Bošnjaci i bosanski Hrvati bili saveznici protiv bosanskih Srba, dok u drugom slučaju oni sami postaju zaraćene strane. U zavisnosti od toga što istražujemo utvrđujemo tko je sačinjavao rukovodstvo u to vrijeme i je li to rukovodstvo primjenjivalo ratne zakone koji onemogućuju zločine. Da li je to rukovodstvo legitimno i međunarodno priznato, ili je nelegalno, za nas ne predstavlja neku bitnu razliku. Ista je situacija i za zločine na Kosovu: bez obzira da li je na jednoj strani Oslobodilačka vojska Kosova, a na drugoj srpske snage ? vojska, policija, paravojne grupe, bez obzira na to koje oni interese brane ili misle da brane, naša je odgovornost da istražimo stradanja civila i zločine koji spadaju u našu nadležnost, kao i one koji su odgovorni za te zločine. - Kad ćemo vidjeti optužnice za Kosovo pored one koja je podignuta protiv Miloševića? = Vjerojatno će biti još optužnica protiv Srba, ali ne mogu precizno reći kad će to biti. Kada je riječ o zločinima počinjenim protiv Srba, to uglavnom zavisi od naših mogućnosti prikupljanja valjanih dokaza. Uz činjenicu da je većina srpskog življa Kosovo napustila s povlačenjem srpskih snaga, taj posao nam je dosad bio nemoguć. Sada kad Miloševićev režim više nije na vlasti, očekujemo da će se to stanje promijeniti. Kada se naši odnosi s vlastima u Jugoslaviji razviju, imat ćemo mogućnost kontakta sa srpskim žrtvama, tako da će naše istrage o OVK tek tada moći napredovati. A kad skupimo dovoljno dokaza, naravno da ćemo podići i optužnice. - Već duže vrijeme SFOR nije uhitio ni jednu osobu optuženu za ratne zločine. Što radite kako bi se to promijenilo? = Mi smo u redovnoj komunikaciji s našim partnerima u SFOR-u. Međutim, realnost je da se većina optuženih koji su na slobodi krije i da ih je teško locirati, kako bi ih se moglo uhititi. Mnogo njih se skriva u Srbiji. Nadamo se da se sada stanje mijenja i da će svi oni biti vraćeni u Republiku Srpsku, gdje će ih SFOR moći uhititi. Koliko znam, SFOR je prilično marljiv u uhićenju ovih osoba ukoliko zna gdje se one nalaze. Nadam se da više nema slučajeva da optuženi za ratne zločine nesmetano šeću Bosnom, a da ih se ne uhiti. - Postoji još jedan problem kada je riječ o odnosima međunarodne zajednice sa sudom - nekim francuskim generalima je zabranjeno da svjedoče pred sudom? = Mislim da je to glavni problem: uvijek je teško dovesti svjedoka na suđenje. Ako se zbog nedolaska nekog svjedoka pojavi pukotina u našem dokaznom materijalu, nastojimo da je zatvorimo nekim drugim dokazima. Ako to nismo u stanju, to onda znači da smo prinuđeni odustati od nekih dijelova optužnice. Međutim, u ovakvim vrstama suđenja rijetko se zbiva da cijeli slučaj zavisi od jednog svjedoka. Naprotiv, sucima su na raspolaganju brojni dokazi na temelju kojih oni kvalitetno mogu presuditi o krivnji ili nevinosti optuženog. (RFE)