RFE 10. III. FINANCIRANJE SAMOUPRAVE

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 10. III. 2001. Iz Zagreba prilog Milana Gavrovića o financiranju samouprave. Hrvatska je vlada ovog tjedna usvojila sedam zakonskih prijedloga kojima se lokalnoj samoupravi prenose velika prava, ali i obveze. u prvom redu financijske. Hrvatska ima više općina nego Italija; a Italija, naravno, ima više stanovnika i to čak 11 puta. Taj apsurd HDZ-ovske birokratizacije ne mijenja ni jedan od sedam zakonskih prijedloga kojima se sada decentralizira javna uprava. A upravo je to tempirana bomba pod čitavim projektom, koji je ovog tjedna prihvatila Hrvatska vlada. Jedinice lokalne samouprave smjeti će, ubuduće, samostalno uvoditi nove poreze i povećavati stare, a od nekih poreza dobivat će veći dio nego dosad. Na primjer, novi porezi mogu biti na neobrađeno poljoprivredno zemljište ili na tzv. neiskorištene poduzetničke nekretnine. Mogu se povećavati prirezi i određivati veće stope za već postojeće poreze. Lokalnoj samoupravi ubuduće će pripadati porezi na automobile i druga vozila, na plovila, vikendice, oglase, automate za igru itd. Istovremeno ona će preuzeti financiranje dijela zdravstva i socijalne skrbi, zatim školstva i kulture. Kako se već pokazalo, višestranačka se birokracija uopće ne razlikuje od nekadašnje jednostranačke po svojoj sklonosti investicijama, a ponekad i građenju vlastitih spomenika. Može se, dakle, očekivati da će ona i za to oporezivati svoju privredu i svoje građane. A za povećani obim tako odgovornog posla, trebat će i novi činovnici; u županijama, gradovima i u svim onim silnim općinama. Dio novca za to prenijeti će se iz državnog u budžete lokalne samouprave. Najavljeno je da će to biti oko 1,7 milijardi kuna godišnje. To, naravno, neće biti dovoljno, pa je jasno da će način na koji se sada jača samouprava sasvim sigurno dovesti do daljnjeg rasta budžetske i javne potrošnje, čiji je udio u društvenom proizvodu i sada među najvećima u svijetu. Od 1994. godine hrvatski se budžet svake godine povećavao prosječno za 19 posto, a ukupna javna potrošnja, dakle zajedno sa zdravstvom, školstvom, socijalnom zaštitom i mirovinskim osiguranjem, za 17 posto. Rezultat je, da je samo budžet povećan sa 23 na preko 50 milijardi kuna. Njegovo smanjenje, bilo je jedno od glavnih predizbornih obećanja, a to od Vlade energično traži i Međunarodni monetarni fond. Prenošenjem nešto novca, a još više obveza na lokalnu samoupravu, Vlada će smanjiti svoj budžet i tako formalno ispuniti makar dio tog obećanja. Stvarno, a ne formalno, ti će se izdaci povećati; jedino nitko ne zna koliko. Nešto se, ipak, može zaključiti po činjenici što Vlada o tome sada nije dala ni jednu brojku, niti izgovorila i jednu jedinu riječ. (RFE)