FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 9. III. ALBANCI DESTABILIZIRAJUĆI ČIMBENIK-NOVI BALKANSKI RATOVI

US-YU-MK-HR-KRIZE-Vlada-Organizacije/savezi-Ratovi VOA 9. III. ALBANCI DESTABILIZIRAJUĆI ČIMBENIK-NOVI BALKANSKI RATOVI GLAS AMERIKE - VOA9. III. 2001.Iz emisije na srpskom jeziku razgovor s američkim analitičarom Ted Galen Carpenterom: 'Od 1995. godine, glavni čimbenik destabilizacije na Balkanu je albanski nacionalizam'. Dopredsjednik washingtonskog instituta Cato za proučavanja u području vanjske politike i obrane komentirao je u razgovoru s Brankom Mikašinovićem političke i vojne opcije Sjedinjenih Država na Balkanu, u svjetlu najnovijeg razvoja događaja na jugu Srbije i na sjeveru Makedonije. - Tijekom predsjedničke kampanje republikanski kandidat George Bush je govorio o smanjenju ili povlačenju američkih snaga s Balkana. Međutim, sada američki državni tajnik Colin Powell kaže da će uprava predsjednika Busha nastaviti dosadašnju politiku na Balkanu. Čemu pripisujete promjenu najavljenog političkog smjera? = Prije svega, Bushov vanjskopolitički tim je oduvijek imao raznovrsna gledišta. Savjetnici kao Condoleezza Rice koja je sada savjetnik za nacionalnu sigurnost, zastupala je gledište da se Sjedinjene Države trebaju što prije povući s Balkana. Drugi savjetnici su držali da je u pitanju američka vjerodostojnost i
GLAS AMERIKE - VOA 9. III. 2001. Iz emisije na srpskom jeziku razgovor s američkim analitičarom Ted Galen Carpenterom: 'Od 1995. godine, glavni čimbenik destabilizacije na Balkanu je albanski nacionalizam'. Dopredsjednik washingtonskog instituta Cato za proučavanja u području vanjske politike i obrane komentirao je u razgovoru s Brankom Mikašinovićem političke i vojne opcije Sjedinjenih Država na Balkanu, u svjetlu najnovijeg razvoja događaja na jugu Srbije i na sjeveru Makedonije. - Tijekom predsjedničke kampanje republikanski kandidat George Bush je govorio o smanjenju ili povlačenju američkih snaga s Balkana. Međutim, sada američki državni tajnik Colin Powell kaže da će uprava predsjednika Busha nastaviti dosadašnju politiku na Balkanu. Čemu pripisujete promjenu najavljenog političkog smjera? = Prije svega, Bushov vanjskopolitički tim je oduvijek imao raznovrsna gledišta. Savjetnici kao Condoleezza Rice koja je sada savjetnik za nacionalnu sigurnost, zastupala je gledište da se Sjedinjene Države trebaju što prije povući s Balkana. Drugi savjetnici su držali da je u pitanju američka vjerodostojnost i solidarnost s NATO-om, i stoga nisu bili za povlačenje američkih snaga s Balkana. To krilo je očigledno prevladalo. Američki državni tajnik Powell je zapravo rekao da su SAD i europski saveznici ušli na Balkan zajedno i da će ga zajedno napustiti. Uzimajući u obzir ono što se događa na samom Kosovu i oko njega, politički smjer američkog državnog tajnika krajnje je neadekvatan i mogao bi uvući Sjedinjene Države u još veće nevolje. Uprava predsjednika Busha još uvijek ima mogućnost povući se s Balkana, prije nego što javnost počne okrivljavati sadašnju upravu za sve što će se dogoditi. Postoje dva modela koja bi u ovom stanju Bushova uprava mogla primijeniti. Prvi model je primijenio predsjednik Dwight Eisenhower i odmah povukao američke vojnike iz Koreje kad je taj rat naslijedio od predsjednika Harryja Trumana. Drugi je koristio predsjednik Richard Nixon i postupno povukao Sjedinjene Države iz rata u Vijetnamu, koji je naslijedio od Lindona Johnsona. Eisenhowerov model se pokazao daleko boljim od Nixonovog. - NATO je sada sučeljen s krizom na jugu Srbije i na sjeveru Makedonije. Postaju li aktivnosti albanskih gerilaca glavni problem NATO-a u tom području? = Albanski gerilci su glavni problem NATO-a još od lipnja 1999., kada su snage Saveza ušle na Kosovo. Prva akcija Oslobodilačke vojske Kosova je bila krenuti u revanšističko etničko čišćenje i prisiliti na egzodus oko tri četvrtine nealbanskog stanovništva Kosova, i to u nazočnosti snaga KFOR-a. Ono što se od nedavno promijenilo u akcijama OVK i njenog ogranka u Preševskoj dolini i u Makedoniji jest da je sada cilj rat proširiti i početi provoditi u djelo ideja ne samo o nezavisnom Kosovu, već o velikom Kosovu i velikoj Albaniji, osvajanjem teritorija Srbije i sjeverne i zapadne Makedonije, što bi moglo biti krajnje destabilizujuće za to područje. Makedonija ne bi mogla preživjeti snažnu ofenzivu OVK bez pomoći iz inozemstva, što znači da bi NATO koji je ušao na Kosovo da bi navodno zaštitio Albance, mogao uskoro biti angažiran u ratu protiv onih zbog čije je zaštite ušao u rat. - NATO je priopćio da će postupno smanjivati tampon zonu između Kosova i uže Srbije, i dopustio određenom broju jugoslavenskih vojnika da uđu u to područje. Bi li taj korak mogao doprinijeti stabilnosti regije? = Ne vjerujem da bi to mogao biti stabilizirajući faktor. Time će se jednostavno ubrzati početak borbi širokih razmjera između jugoslavenskih snaga i OVK na samom Kosovu ili u okolnim područjima. Veći problem od ovoga je ono što se zbiva na sjeverozapadu Makedonije. Svjedoci smo stvaranja nove faze balkanskih ratova. Američka politika u tom području je vrlo zastarjela. Većina američkih političara vidi srpski nacionalizam kao glavni čimbenik destabilizacije Balkana. To nije točno još od 1995. godine. Od tada je glavni čimbenik destabilizacije albanski nacionalizam. Američki političari i stručnjaci za vanjsku politiku jednostavno to ne žele shvatiti i uhvatiti se s time u koštac. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙