ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Ukoliko bude vedro, večeras ćemo moći vidjeti rusku svemirsku postaju "Mir" posljednji put na našem nebu!
ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Ukoliko bude vedro, večeras ćemo
moći vidjeti rusku svemirsku postaju "Mir" posljednji put na našem
nebu! #L#
U subotu 10. ožujka 2001. "Mir" ("Svijet") će se pojaviti na našem
nebu oko 18,26 sati iznad zapada i proći visoko iznad jugozapadnog
horizonta (za Zagreb: oko 70 stupnjeva iznad horizonta) te
nastaviti u pravcu jugoistoka. Prolaz našim nebom trajat će oko tri
minute, priopćio je voditelj planetarija Tehnničkog muzeja u
Zagrebu Ante Radonić.
Svemirska postaja "Mir" dostići će prividni sjaj od približno
"minus prve zvjezdane veličine", što znači da će biti sjajna poput
najsjajnijih zvijezda i lijepo će se moći vidjeti golim okom.
Orbita "Mira" trenutno je od površine Zemlje udaljena najmanje oko
245 km i najviše oko 255 km. Kad divovska svemirska letjelica stigne
na visinu od 215 km, a to će vjerojatno biti 20. ožujka, bit će
usmjerena u atmosferu, gdje će izgorjeti, a ostaci koji ne izgore
past će na Zemlju.
"Mir", koji se sastoji od šest modula ukupne mase 137 tona, najveći
je satelit u putanji oko Zemlje. Prvi, osnovni modul "Mira", nalazi
se u orbiti već petnaest godina.
S tom svemirskom postajom spojilo se 110 svemirskih letjelica, što
pilotiranih, što bespilotnih. U postaji su boravila 104 astronauta
iz raznih zemalja. Ukupno je bila nastanjena 12 i pol godina.
Posljednja posada boravila je u "Miru" prošle godine.
Prvo je bilo planirano da kočenje počne na 240-250 km visine, ali je
kasnije odlučeno da to bude na visini od oko 215 km. Zbog promjena
koje u gustoći visokih slojeva Zemljine atmosfere uzrokuje Sunčeva
aktivnost, ne može se unaprijed točno reći kad će "Mir" stići na tu
visinu. Datum za prvi manevar kočenja bit će poznat možda 18.
ožujka. Vjerojatno će se manevar obaviti oko 20. ožujka.
U roku od nekoliko sati biti će obavljena tri manevra kočenja uz
pomoć bespilotnog transportnog broda "Progres M1-5", koji je uz
"Mir" spojen još 27. siječnja. U tom svemirskom brodu nalazi se oko
2500 kg goriva. Sa ovom letjelicom masa postaje iznosi oko 137
tona.
Na Zemlju bi moglo dospjeti oko 25 tona dijelova letjelice koji neće
stići sagorjeti u atmosferi. Ako sve bude išlo kako je planirano, ti
dijelovi bi trebali pasti u područje južnog dijela Tihog oceana
između Novog Zelanda i Čilea, dugo 5.000 do 6.000 kilometara i
široko oko 200 kilometara.
Grupa američkih i ruskih stručnjaka promatrati će ovaj umjetni
meteorski potok iz aviona sa, kako se nadaju, sigurne udaljenosti.
(Hina) pp jn