FINANCIJSKI BILTEN 01. - 08. VELJAĆE 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 01. - 08. VELJAĆE 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada predlaže da se lokalni izbori održe 20. svibnja 9. Odbor za zakonodavstvo podržao prijedloge Zakona o javnim službenicima 10. Sjednica savjeta Hrvatske narodne banke 11. Kaptol banka u postupku likvidacije 12. Protiv monopola u hrvatskom bankarstvu 13. Prve hrvatske euroobveznice plasirane na 10 godina, uz 6,75 posto kamate 14. Zagrebačka burza: Privatizacija HT-a netransparentna 15. RZB o Hrvatskoj: Povećani kreditni rejting poziv stranim ulagačima 16. Analitičari RBA: U 2001 rast BDP-a od 3,4 posto, inflacija 4,1 posto 17. RBA najavila hipotekarne kredite bez jamaca i nove EC/MC kartice 18. Sisačka banka d.d. od ponedjeljka samostalno obavlja platni promet 19. Zagrebačka banka prodaje 51 posto Jadran-turista TDR-u 20. Povoljnija kreditna ponuda Zagrebačke banke 21. Varaždinska banka: povoljniji plasmani pravnim osobama 22. Statistika 23. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u ožujku oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 01. III. 35.000.000 25.000.000 2,36 90.200.000 1,94 02. III. 131.750.000 126.750.000 3,88 31.500.000 2,13 05. III. 50.000.000 36.500.000 4,00 13.460.000 3,59 06. III. 27.000.000 5.300.000 3,29 27.200.000 2,21 07. III. 45.000.000 27.700.00 4,82 17.300.000 2,13 08. III. 19.400.000 15.900.000 4,90 - - Dnevni prosjek 51.358.000 41.890.000 3,87 35.932.000 2,40 Ovoga je tjedna na tržištu novca u najmanju ruku bilo neuobičajeno. Naime, dok je u noćnom trgovanju ukupna potražnja uspješno u cijelosti podmirena, u dnevnom je kreditiranju oko 24 posto ukupne potražnje ostalo bez pokrića. Slaba ponuda novca okarakterizirala je ovotjedno dnevno trgovanje. Djelomično je uzrok tome bila i aukcija blagajničkih zapisa HNB-a održana u srijedu pa su neke od banaka, želeći na taj način poboljšati rezerve likvidnosti, svoja sredstva plasirala u tom smjeru, te im nije ostalo slobodnih sredstava za plasiranje na Tržištu. Smanjenje ponude uvjetovalo je i povlačenje oko 110 milijuna kuna ranije plasiranih pozajmica. Sve to je utjecalo i na cijenu novca. Neki od kreditora, s obzirom na trenutno stanje na Tržištu, zatražili su povećanje kamata za ranije plasirana sredstva. Stoga je cijena novca u prosjeku porasla za 0,88 postotnih bodova u odnosu na prošlotjednu, te ovoga tjedna prosječno iznosi 3,87 posto. U noćnom je trgovanju situacija bila mnogo mirnija. Sva je ukupna potražnja uspješno podmirena, a pritom je iskorišteno tek nešto više od 50 posto ukupne ponude. Cijena novca uglavnom se kretala u okvirima prošlotjedne, te je ovoga tjedna zabilježila lagani rast od 0,39 postotnih bodova - na 2,40 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 228,7 milijuna kuna. Na rok od 42 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,61 posto, upisani su zapisi u iznosu od 205,3 milijuna, dok su na rok od 77 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,79 posto, upisani zapisi od 21,4 milijuna kuna. Istodobno je, na rok od 112 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,00 posto, upisano zapisa u iznosu od dva milijuna kuna. Od 07. ožujka vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,445 milijardi kuna (uključeno i stanje upisanih blagajničkih zapisa na rok od 91 i 182 dana). Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj u petak, Hrvatska narodna banka prodala je 19,1 milijun eura po prosječnom tečaju od 7,7115 kuna za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 05. do 08. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 480 490 485 408.330 Podravka 159 165 160 4.660.187 Zagrebačka banka 0 1.695 1.740 1.700 12.817.933 Arenaturist 47 48 48 17.698 Atlantska plovidba 45 45 45 3.600 Elka 41 41 41 1.230 Erste&Sreiemarkishe b. 4.400 4.400 4.400 13.200 Dalekovod 59 60 60 20.320 Hr. stambena štedionica 100 100 100 720.000 Rabac ugos. i turizam 40,10 41 41 19.638 Istraturist 58 60 60 156.824 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 54.000 Karlovačka pivovara 340 360 350 197.350 Končar 45 48,50 45 43.548 Kraš 160 165 162 523.545 Privredna banka 103,50 115 109 392.004 Plava laguna 531 555 555 54.520 Riječka banka 140 145 145 262.973 Riviera 116 124 118 1.120.804 Sunčani Hvar 35 38 35 22.103 Tv. duhana Zagreb 600 600 600 73.800 Varteks 30 34 34 13.261 Zagrebačka banka E 1.195 1.320 1.300 2.328.772 Zlatni rat 38 38 38 5.700 Hr.zavod za soc. osig.* 103,50 104,30 104,30 4.032.004 RHMJ** 39,00 39,30 39,00 158.954 28.186.313 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ** Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi bilo vrlo dinamično. Naime, ostvaren je promet od 28,1 milijuna kuna ili čak za više od 226 posto veći no tjedan ranije. Ovako velik promet ponajviše se može zahvaliti trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (12,8 milijuna), Podravke (4,6 milijuna), dionicama Zagrebačke banke serije E (2,3 milijuna) i Riviere (1,1 milijun) te obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (četiri milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 24 dionica, a pritom je njih 11 dobilo, a devet izgubilo na vrijednosti. Najviše su profitirale dionice Zagrebačke banke. Tako je dionica serije E te banke poskupila 239 kuna ili više od 22 posto, dok je obična dionica iste banke skuplja 75 kuna. Značajnije je, 50 kuna, porasla cijena dionice Jadranskog naftovoda. Cijena pak dionice Riječke banke porasla je 9,3, Privredne banke devet, a Plave lagune pet kuna. Vrijednost pak dionice Arenaturista porasla je 4,7, Podravke i Varteksa četiri, a Kraša dvije kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 1,5 kuna, našla se dionica Istraturista. Na vrijednosti su, 0,30 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile i obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Među gubitnicama najviše je, 15 kuna, pala vrijednost dionice Plive. Značajnije je, deset kuna, potonula cijena dionice Karlovačke pivovare. Dionice pak Atlantske plovidbe i Sunčanog Hvara pojeftinile su po pet kuna, dok je dionica Rabca ugostiteljstvo i turizam jeftinija četiri kune Cijena dionice Končara niža je tri, a Elke dvije kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od dvije kune, našle su se dionice Riviere i Zlatnog rata. Na vrijednosti su, 0,20 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Unatoč što je CROBEX indeks, nakon gotovo tri godine, u ponedjeljak dosegao vrijednost od 1.000 bodova, njegova je vrijednost korigirana na sadašnjih 979 bodova. Što je u odnosu na prošlotjednu vrijednost povećanje od 18 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 05. do 08. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 460 460 460 6.440 Anita 1.500 1.500 1.500 73.500 Chromos boje i lakovi 70 100 100 93.671 Chromos Samobor 440 440 440 23.320 Ericsson-Tesla 147 155 155 272.976 Plava laguna 540 540 540 5.940 Privredna banka 115 115 115 34.500 Riviera 118 118 118 13,688 Razvitak 40 40 40 5.720 Slavonska banka 500 500 500 100.000 PIF Dom 19,77 20,68 20,05 1.287.558 PIF Expandia 19,90 24,70 23,90 718.002 PIF Pleter 12,99 13,30 13,10 130.968 PIF Slavonski 11,01 12,50 11,01 525.241 PIF Sunce 9,53 10,50 9,69 394.654 PIF Središnji nacionalni 23,95 25,00 24,75 840.365 PIF Velebit 20,00 21,00 20,68 543.398 RHMJ* 39,00 40,00 39,90 1.083.963 6.153.916 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 6,1 milijun kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama PIF-ova (4,4 milijuna) te Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 17 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, čak 300 kuna ili 25 posto, porasla vrijednosti dionice Anite. Slijedila ju je, s dobitkom od 34 kune, dionica ACI Opatije. Značajnije su po 30 kuna poskupile dionice Chromosa boje i lakova (gotovo 43 posto) i Privredne banke (više od 35 posto), dok je dionica Ericsson-Tesle skuplja devet kuna. I dionice svih sedam PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako su po 1,05 kuna, porasle cijene dionicama Dom i Središnjeg nacionalnog fonda. Cijena pak dionice Velebit fonda viša je 0,68, a fonda Sunce 0,63 lipe. Dionica Pletera poskupila je 40, a Expandia fonda 20 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 11 lipa, našla se dionica Slavonskog fonda. Među ovotjednim gubitnicama našle su se tek dvije dionice. Tako je cijena dionice Plave lagune potonula 20 kuna, dok je cijena Riviereine dionice niža dvije kune. Na vrijednosti su, 0,10 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je ovaj tjedan 11 bodova - na 436 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 01. ožujka 08. ožujka Promjena u % New York/DJIA 10.450,14 10.858,05 3,90 Tokyo/Nikkei 12.681,66 12.650,56 -0,24 London/FTSE-100 5.908,60 6.003,20 1,60 Frankfurt/DAX 30 6.123,38 6.267,06 2,34 Na Wall streetu od početka ovoga tjedna cijene dionica, pogotovo tehnoloških, ponovno rastu. Ulagači su poslušali savjet nekoliko velikih brokerskih kuća, među kojima i dvije najveće - Merril Lyncha i Morgan Stanley Dean Wittera, koje su ocijenile da je ponovno dobar trenutak za kupovine, budući su cijene dionica nakon nedavnih oštrih korekcija opet povoljne. Naravno, ekonomski uvjeti u najvećem svjetskom gospodarstvu i nadalje se pogoršavaju. Tako je produktivnost američke industrije u veljači rasla po stopi od 2,2 posto, prema mjesec dana ranije zabilježenih 2,4 posto. Istodobno, narudžbe proizvođača smanjene su 3,8 posto, dok su u siječnju bile 0,6 posto veće. Tržišni sudionici s nestrpljenjem očekuju podatak o broju zaposlenih u veljači, koji je najavljen za kraj tjedna. Smatraju kako će taj podatak biti ključan američkoj središnjoj banci pri odlučivanju o razini kamatnih stopa. Ovoga su se tjedna tako kupovale dionice proizvođača čipova, kompjutora i pripadajuće opreme, softverskih i mrežnih kompanija, ali i duhanske, građevinske i papirne industrije. Indeks Dow Jones ojačao je u tom razdoblju 3,90 posto, na 10.858 bodova. Na Tokijskoj burzi je početkom tjedna zabilježen oporavak cijena jer su ulagači ocijenili kako je vrijeme za povoljne kupovine. No, analitičari su odmah zaključili da ne može biti govora o oporavku tog tržišta kapitala, već tek o kratkotrajnom predahu prije ponovih korekcija cijena, budući u kratkom roku nema mogućnosti za poboljšanje domaćih ili globalnih ekonomskih uvjeta. To se već nakon sredine tjedna i obistinilo. Većina je tržišnih sudionika htjela odmah unovčiti dobitke ostvarene pri kupovini po niskoj cijeni, tako da su već u četvrtak cijene dionica oštro pale. Indeks Nikkei oslabio je u zadnjih tjedan dana 0,24 posto, na 12.650 bodova. Dobro raspoloženje s američkog tržišta kapitala prenijelo se i na europske burze. Kupovale su se tehnološke i telekom dionice, a posebno je zanimljiv bio britanski Vodafone, koji je najavio lansiranje nove usluge, internet poslovanja putem moblnih telefona. Finska Nokia ohrabrila je ulagače, objavivši dobre poslovne rezultate. Na tržištu su kolale i priče o mogućem spajanju danskog zračnog prijevoznika KLM-a i dijela British Airwaysa, Go- a, te francuskog proizvođača industrijskih plinova Air Liquide i Suez Lyonnaisea. Donekle je razočarao tek francuski proizvođač telekom opreme Alcatel, koji je najavio smanjenje prodaje u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Iako tržišni sudionici pozorno prate makroekonomske pokazatelje euro zone, zasad još nema ozbiljnijih signala da tamošnji gospodarski rast usporava. Ipak, razočarao ih je porast broja nezaposlenih u veljači u najsnažnijem europskom gospodarstvu, Njemačkoj. Indeks Ftse ojačao je 1,6 posto, na 6.003 bodova, na Dax 2,34 posto, na 6.267 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 01. ožujka 08. ožujka Promjena u % Euro/USD 0,9290 0,9316 0,28 Euro/JPY 109,07 111,52 2,24 USD/JPY 117,40 119,64 1,90 Euro je ovoga tjedna blago ojačao prema američkom dolaru, 0,28 posto, na 0,9316 dolara. Tržišni sudionici ocijenjuju kako su ekonomski uvjeti u euro zoni zasad bolji od onih u SAD-u. Donekle ih je početkom tjedna zabrinuo podatak o porastu broja nezaposlenih u Njemačkoj tijekom veljače za tri tisuće, na 3,799 milijuna. Broj nezaposlenih u tom najsnažnijem europskom gospodarstvu raste već drugi mjesec zaredom. No, ovotjedna izjava jednog člana savjeta njemačke središnje banke Bundesbank da vjeruje kako Europska središnja banka još ne razmišlja o snižavanju kamatnih stopa, jer za to još nema potrebe, ponovno ih je ohrabrila. Istodobno, japanski je jen potonuo prema dolaru čak 1,9 posto, tako da se za dolar može dobiti gotovo 120 jena, a oslabio je i prema euru, 2,24 posto, na 111,52 jena. Japanski ministar financija Miyazawa zabrinuo je tržišta, ocijenivši da je sektor financija u njegovoj zemlji blizu kolapsa, te da će u takvim uvjetima biti moguće i daljnje klizanje jena. Pad njegova tečaja nije mogla ublažiti ni najava japanske vladajuće koalicije da priprema paket mjera za poticanje gospodarskog rasta, koji bi trebao biti objavljen do kraja tjedna. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 02. do 09. ožujka 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 02. ožujka 09. ožujka u % Euro 1 7,7068 7,7157 0,11 DEM 1 3,9404 3,9449 0,11 USD 1 8,3218 8,2768 -0,54 GBP 1 12,0569 12,1545 0,80 JPY 100 7,1050 6,9174 -2,64 ATS 1 0,5600 0,5607 0,12 ITL 100 0,3980 0,3984 0,10 CHF 1 4,9982 5,0089 0,21 SIT 100 3,5804 3,5765 -0,10 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke u dva tjedna porasla 0,15 posto. Tečaj japanskog jena u tom je razdoblju oslabio čak 5,32 posto, a američki dolar 2,47 posto. No, britanska je funta ovoga tjedna ojačala 0,80 posto. Cijena švicarskog franka porasla je 0,21 posto, a slovenskog tolara pala 0,11 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire u dva su tjedna porasli otprilike 0,15 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna no, kasnije je taj iznos uvećan na 304,2 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 91,7 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,258 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,258 kuna, uz kamatu od 6,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,258 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 7,31 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 65,3 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,213 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,30 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,213 kuna, uz kamatu od 7,30 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,213 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,30 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 15,77 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 147,2 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,164 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,164 kuna, uz kamatu od 8,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,164 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,00 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 2,85 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,134 milijarde kuna. Od toga je 950 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,196 milijardi kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 1,978 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 13. ožujka. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Vlada predlaže da se lokalni izbori održe 20. svibnja Prihvati li Hrvatski sabor prijedlog sa sjednice hrvatske Vlade održane u četvrtak, lokalni izbori održat će se 20. svibnja. Raspravljajući o zakonskom prijedlogu o izboru članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica, kojim uz ostalo treba odrediti i datum lokalnih izbora, premijer Ivica Račan predložio je da se redovni lokalni izbori, svake četvrte godine održavaju treće nedjelje u svibnju. To znači da bi se ovogodišnji lokalni izbori održali 20. svibnja. Današnja vladina sjednica u Rijeci bila je posvećena decentralizaciji državne uprave. Decentralizacija, odnosno prenošenje dijela državnih ovlasti na lokalnu razinu, čija će prva faza početi 1. srpnja ove godine, značit će i do konca godine 'spuštanje' 878 milijuna kuna od države prema lokalnim jedinicama, rečeno je na sjednici Vlade. Vlada je utvrdila paket zakona s kojim bi se od 1. srpnja odlučnije krenulo u decentralizaciju, a u tom je paketu i prijedlog drugačijeg financiranja jedinca lokalne samouprave i uprave. 9. Odbor za zakonodavstvo podržao prijedloge Zakona o javnim službenicima Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora podržao je u četvrtak prijedloge zakona o državnim službenicima i namještenicima, zakona o plaćama u javnim službama, te prijedlog izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i njihovih obitelji. Prijedlogom zakona o javnim službenicima i namještenicima napušta se sustav položaja i zvanja i uvodi sustav tipiziranih radnih mjesta. Predlaže se podjela radnih mjesta u državnim službama na službenike koji u državnim tijelima obavljaju opće i administrativne, materijalno-financijske i računovodstvene, te druge poslove. Uređuju se i opći uvjeti i zapreke za prijam u državnu službu, koji bi se trebao obavljati putem javnog natječaja. Odbor je prihvatio mišljenje Mate Arlovića (SDP), da bi iz predloženog zakona trebalo izostaviti stručne službe Sabora i Ustavnog suda. Prijedlogom zakona o plaćama u javnim službama predviđa se ukidanje platnih razreda. Plaću službenika i namještenika po tom bi prijedlogu činio umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta službenika i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku godinu staža. Vrijednost koeficijenata pojedinih radnih mjesta utvrđivala bi Vlada, posebnom uredbom. Prijedlogom izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji predviđa se ukidanje carinskih povlastica na uvoz osobnih automobila svim braniteljima, izuzev 100 postotnim invalidima i invalidima 2. do 4. skupine, s gubitkom funkcija donjih ekstremiteta. Ostali branitelji svoje će povlastice moći iskoristiti do početka svibnja, a omogućit će im se i kupnja strojeva i opreme domaće proizvodnje za samozapošljavanje, bez poreza na dodanu vrijednost. Odbor nije prihvatio prijedlog Jadranke Kosor (HDZ) da se djeci poginulih hrvatskih branitelja omogući uvoz automobila po dosadašnjim uvjetima. 10. Sjednica savjeta Hrvatske narodne banke Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama tijekom prošle godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti. Odlukom Savjeta HNB-a kamatna stopa na lombardne kredite smanjena je s 12 na 9,5 posto godišnje, a kamatna stopa koju središnja banka obračunava na obveznu rezervu banaka smanjuje se s 4,5 na 3,7 posto, s tim što će se obračunavati na sva sredstva obvezne rezerve, a ne samo na dio obvezne rezerve koji je izdvojen na posebni račun kod HNB-a. Takva odluka donijeta je sukladno općem trendu smanjivanja kamatnih stopa u stanju visoke likvidnosti u sustavu, koje je započeto u prošloj godini i nastavlja se u prvim mjesecima ove godine. Razlog za promjene u ukamaćivanju obvezne rezerve je i u nastojanju da se uspješan rad nacionalnog klirinškog sustava nastavi i nakon što, istekom jednomjesečnog uhodavanja, banke izgube mogućnost utvrđivanja dnevnih limita u NKS-u temeljem maksimalno mogućeg korištenja lombardnog kredita. Članovi Savjeta HNB povoljno su ocijenili izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u prošloj godini, tijekom koje su pričuve povećane za oko 500 milijuna dolara i na kraju godine dosegle iznos od ukupno 3,52 milijarde američkih dolara. Na ovoj sjednici članovi Savjeta HNB dobili su i izvješće o stanju u Kaptol banci d.d. Zagreb, kao i u Hibis štedionici d.d. Zagreb. Kontrolama poslovanja Kaptol banke provedenim u 1999. i 2000. godini, utvrđeni su postupci protivni Zakonu o bankama i drugim propisima koji reguliraju bankovno poslovanje. Banka, unatoč upozorenjima i nalozima Hrvatske narodne banke, nije uskladila poslovanje sa zakonskim odredbama i mjerama središnje banke, a zbog protupropisnog i prerizičnog poslovanja postoji opasnost da neće moći ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, kao i za povjerena joj sredstva drugih osoba. Osim toga, u veljači ove godine Kaptol banka je zbog nelikvidnosti koristila interventni kredit Hrvatske narodne banke, koji nije uspjela vratiti u zakonskom roku. S obzirom na sve to stekli su se zakonski uvjeti za oduzimanje odobrenja za rad, te je Savjet HNB i donio takvu odluku. Nakon odluke Savjeta HNB o ukidanju odobrenja za rad banka je dužna bez odgađanja pokrenuti postupak likvidacije. U tom postupku okončavaju se poslovi koji su u tijeku, naplaćuju potraživanja, unovčava imovina i podmiruju vjerovnici, uključujući štediše. Isto takav postupak slijedi i u Hibis štedionici d.d. Zagreb, kojoj je također ukinuto odobrenje za rad, budući da je u svom radu, unatoč upozorenju Hrvatske narodne banke, postupala suprotno zakonskim i drugim propisima, te izrečenim mjerama za poboljšanje stanja i otklanjanje utvrđenih nepravilnosti. Prethodnu suglasnost za stjecanje do 50 posto dionica s pravom glasa u Erste und Steiermaerkische Bank d.d. Zagreb dobile su Erste Bank der oesterreichischen Sparkassen AG Wien i Steiermaerkische Bank und Sparkassen AG Graz. Prethodnu suglasnost dobio je i Siegfried Rudolf Einhellig, dioničar Prve obrtničke štedionice d.d. Zagreb za stjecanje 26,97 posto dionica s pravom glasa u toj štedionici, čime bi se njegov vlasnički udio povećao na iznos 68,88 posto jamstvenog kapitala. 11. Kaptol banka u postupku likvidacije Savjet Hrvatske narodne banke odlučio se za oduzimanje dozvole za rad Kaptol banci a ne za njen stečaj ocjenjujući da će ta banka, koja mora odmah pokrenuti postupak likvidacije, u razumnom roku moći završiti poslove u tijeku, uključujući izvršavanje obveza prema vjerovnicima. U toj je banci, poznatoj po tome što joj je većinski vlasnik Dejan Košutić, unuk pokojnog predsjednika Tuđmana, i inače već u tijeku bila "tiha likvidacija". Po ocjenama iz HNB-a ta bi banka mogla ili je "na granici" da iz svoje imovine namiri sve svoje obveze, od kojih je obveza prema štedišama (za osiguranu štednju) oko 10 milijuna kuna. Kako se saznaje iz središnje banke, Kaptol banci oduzeta je dozvola za rad iz tri razloga: kapital banke je negativan, banka je nelikvidna i morala je koristiti interventni kredit HNB-a koji nije mogla vratiti, a sa odlijevanjem depozita banka više nije imala šansi da se izvuče iz teške situacije. Kontrolama poslovanja Kaptol banke provedenim u 1999. i 2000. godini utvrđeni su postupci protivni Zakonu o bankama i drugi propisi koji reguliraju bankarsko poslovanje. Unatoč upozorenjima i nalozima HNB-a, banka nije uskladila poslovanje sa zakonskim odredbama i mjerama središnje banke već je poslovala protupropisno i prerizično. U veljači je zbog nelikvidnosti koristila interventni kredit HNB-a koji nije uspjela vratiti u zakonskom roku. Nakon odluke Savjeta HNB-a o ukidanju odobrenja za rad Kaptol banka je dužna bez odgađanja pokrenuti postupak likvidacije, u kojem se okončavaju poslovi koji su u tijeku, naplaćuju potraživanja, unovčuje imovina i podmiruju vjerovnici, uključujući štediše. Kako je Kaptol banka još uvijek solventna ocjenjuje se da će u razumnom roku moći izvršavati preostale obveze. 12. Protiv monopola u hrvatskom bankarstvu Ulaskom UniCredita u vlasničku strukturu Zagrebačke banke, o čemu se ovih dana uvelike nagađa u medijima, više od 60 posto hrvatskog bankarskog sektora bilo bi u talijanskom vlasništvu. Hrvatska narodna banka do sada nije primila nikakav formalan zahtjev za davanjem suglasnosti toj talijanskoj banci za stjecanje većinskog udjela u Zagrebačkoj banci, niti ima naznaka da će joj takav zahtjev uskoro biti upućen, pa o tome iz središnje banke nemaju službenog stava i komentara. Poznato je međutim, i ponovljeno upozorenje guvernera hrvatske središnje banke dr. Željka Rohatinskog o tome što znači stvaranje monopola u bankarstvu, te njegov osobni stav da se stvaranje monopola u hrvatskom bankarskom sektoru ne bi smjelo dopustiti. Pitanje je da li se nešto oko toga promijenilo nakon što je u Italiji otklonjena mogućnost ujedinjenja UniCredita i Bance Intese, s kojom je već prije spojena Banca Commerciale Italiana, koja je većinski vlasnik Privredne banke Zagrebu. Kako je Unicredito većinski vlasnik Splitske banke, preuzimanjem još i Zagrebačke, moglo se desiti da bi samo jedna talijanska bankarska grupa imala u rukama gotovo 70 posto hrvatskog bankarstva. Sada bi pak, dakako ukoliko bi UniCredito preuzeo Zagrebačku banku, dvije talijanske banke bile većinski vlasnici oko dvije trećine hrvatskog bankarskog sektora. S tim u vezi iz HNB-a napominju kako guverner talijanske središnje banke nije dopustio ujedinjavanje UniCredita i Bance Intese upravo zbog monopola koji bi tima nastao u talijanskom bankarstvu. U hrvatskoj središnjoj banci od stranih banaka očekuju da se izvan Europske unije ponašaju isto kao i unutar EU-a. Pritom podsjećaju kako u EU imaju zajedničku politiku konkurencije, regulirana pitanja spajanja i preuzimanja tvrtki i banaka. Mišljenja su stoga da se mora voditi računa o vlasničkoj strukturi banaka, upozoravajući istodobno na pitanja što bi velika vlasnička koncentracija u hrvatskom bankarstva mogla značila za vođenje monetarne politike. Što se pak tiče interesa Nove Ljubljanske banke za ulaskom na hrvatsko bankarsko tržište, HNB, kako se saznaje, tako nešto ne bi dozvolila, i to isključivo iz razloga što banka koja ima neriješena dugovanja prema hrvatskim štedišama za HNB ne predstavlja banku koja bi ulijevala povjerenje. Pritom iz HNB-a ponavljaju svoj čvrsti stav da dugovanja Ljubljanske banke, a riječ je o ukupnom iznosu većem od milijarde maraka, nipošto nisu stvar sukcesije bivše SFRJ. Ako se, međutim, na državnoj razini odluči drugačije, iz središnje banke neće imati ništa protiv, ali uz uvjet da obveze Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama preuzme netko drugi i štediše se s tim suglase. 13. Prve hrvatske euroobveznice plasirane na 10 godina, uz 6,75 posto kamate Hrvatska je prvi put do sada uspjela na europskom tržištu plasirati svoje obveznice na rok od deset godina uz 6,75 posto kamate na godinu, što je najpovoljnija kamatna stopa do sada postignuta na tom tržištu, saznaje se u ponedjeljak iz Ministarstva financija. Hrvatska je plasirala 500 milijuna eura (oko 3,8 milijardi kuna) obveznica na europskom tržištu uz do sada najpovoljnije uvjete: na rok od 10 godina, uz kamatnu stopu od 6,75 posto na godinu i swap spread (kreditnu maržu) od 157 bazičnih poena (odnosno 215 b.p. na njemačke obveznice). Plasman su aranžirali Deutsche Bank i JP Morgan. Road show prezentacija investitorima bila je organizirana tijekom prošlog tjedna u nekoliko najznačajnijih financijskih središta u Europi - Parizu, Beču, Frankfurtu, Londonu, Milanu, Amsterdamu. Ovo izdanje euroobveznica, kao i nedavno izdanje samuraj obveznica na japanskom tržištu (215 milijuna USD) namijenjeno je prvenstveno urednom izvršavanju hrvatskih obveza po inozemnim kreditima, pri čemu je posebno važno refinanciranje, odnosno mogućnost otplate starih, nepovoljnijih kredita novim jeftinijim zaduženjem. Na tržištu euroobveznica Hrvatska je posljednji plasman imala u ožujku prošle godine, s rokom dospijeća od pet godina i kamatnom stopom od sedam posto na godinu. 14. Zagrebačka burza: Privatizacija HT-a netransparentna Privatizacija Hrvatskog telekoma (HT) preozbiljna je i prevelika, a da bi bila na tako niskoj razini transparentnosti, stav je Zagrebačke burze koji je u ponedjeljak na konferenciji za novinare iznio glasnogovornik Burze Željko Kardum. Transparentnost postupka privatizacije HT-a nije samo bitna zbog zaštite prava dioničara, već i stoga što će o njoj djelomično ovisiti i daljnja strana ulaganja u Hrvatsku, rekao je Kardum. Naime, o principu privatizacije HT-a u javnost, pa i na Burzu, dolaze samo glasine koje govore o nekoliko različitih modela. Kako je istaknuo Kardum, iako se govori o javnoj ponudi (IPO) kao modelu privatizacije, neslužbeno se spominje i tzv. "lock-up", odnosno prodaja 16 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu neovisno o IPO-u, odnosno prije ili poslije njega. Zbog takve netransparentnosti ne trpe samo dioničari, već i domaća tržišta kapitala, dodao je glasnogovornik Zagrebačke burze. Od značajnijih događaja na Zagrebačkoj burzi, Kardum je izdvojio povećanje vrijednosti indeksa Crobex, koja je u petak, 2. ožujka iznosila 976,4 bodova, što je njegova najviša razina od 27. ožujka prošle godine. Također, najavio je kako su od danas u kotaciju TN Zagrebačke burze uvrštene redovne dionice zagrebačke tvrtke Dalekovod. Te su dionice od 25. rujna prošle godine uključene u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije (SDA) te se prijeboj i namira ovim dionicama obavljaju sukladno pravilima SDA. Ukupno je izdano 2,293.812 dionica, a njihova je nominalna vrijednost sto kuna. 15. RZB o Hrvatskoj: Povećani kreditni rejting poziv stranim ulagačima Nakon što je Standard & Poor promijenio kreditni rejting Hrvatske iz negativnog u stabilni, a Dun & Bradstreet iz zemlje velikog u zemlje umjerenog rizika, poboljšani su izgledi da se značajno povećaju strane investicije u Hrvatsku, budući da je time stranim ulagačima signalizirano kako su se i političke i ekonomske okolnosti u zemlji stabilizirale. Stoji to u mjesečnoj analizi gospodarskih pokazatelja zemalja središnje i istočne Europe koju je izradila austrijska Raiffeisen Zentralbank. Prema mišljenju analitičara RZB-a, bez značajnijeg priljeva inozemnih financijskih sredstava, teško se može očekivati da bi hrvatski BDP porastao ove godine za više od 3,5 posto. Analitičari ističu i pismo namjere između hrvatske Vlade i MMF-a o stand by aranžmanu, no, dodaju kako je preduvjet za taj aranžman dogovora Vlade i sindikata oko plaća. Na hrvatskom financijskom tržištu RZB izdvaja dvije dionice - Plive i Zagrebačke banke, za koje očekuju da bi uskoro trebale dosegnuti svoje rekordne cijene. Cijena dionica Zagrebačke banke već sada je najviša unazad godinu dana, a razlog tome glasine su o mogućem preuzimanju Banke od strane nekoliko inozemnih kupaca, među kojima u RZB-u navode talijansku UniCredito banku, njemački Allianz te francuski Societe Generale. Te dvije dionice jedan su od temeljnih razloga i snažnog porasta indeksa Zagrebačke burze CROBEX, iznad 900 bodova. Osim njih, na rast indeksa utjecalo je i pojačano trgovanje dionicama Dalmatinske banke, budući da je njezin novi većinski vlasnik, britanski Regent Europe Fund, započeo s intenzivnim otkupom preostalih dionica na tržištima kapitala. Među značajnijih korporacijskim vijestima, u izvješću je istaknuta kreditna ponuda IFC-a (Međunarodna financijska korporacija u sklopu Svjetske banke) Podravki za kupnju tvrtki u regiji, te razvijanje izvoznih poslova u, primjerice, Jugoslaviji. Također, analitičari RZB-a izdvojili su i vijest da je hrvatska Vlada odlučila u svibnju ove godine putem javne ponude prodati i 16 posto dionica HT-a po procijenjenoj cijeni od 500 do 600 milijuna eura. 16. Analitičari RBA: U 2001 rast BDP-a od 3,4 posto, inflacija 4,1 posto Budući da nema najava za tzv. greenfiled investicije (posebno u tehnološki napredne grane) u skoroj budućnosti, analitičari zagrebačke Raiffeisenbank (RBA) smatraju da realni rast bruto domaćega proizvoda u Hrvatskoj u ovoj godini neće prijeći 3,4 posto. Scenarij po kojem bi ekonomski rast ove godine mogao biti veći od 4 posto, tvrdi se u RBAnalizama, morat će pričekati uspjeh fiskalne politike u smanjenju opterećenja gospodarstva i veće izravne inozemne investicije. Dok nema rasta ulaganja, deficit proračuna koji nastaje zbog previsoke potrošnje treba strogo nadzirati. Glavni ekonomist RBA Ante Žigman, predstavljajući danas novi broj RBAnaliza, napomenuo je da istodobno, zbog izostanka većih investicija, nema prostora za veći izvoz, što znači da će i dalje ostati razmjerno veliki robni deficit. Analizirajući utjecaj cijena energenata na inflaciju, analitičari RBA napominju da su se u razdoblju kraćem od mjesec dana već dogodila dva poskupljenja i to "u trenutku kada ni kretanje cijena nafte niti kretanje tečaja dolara nisu opravdali ta poskupljenja". Stoga se zaključuje da će, ako se tijekom godine ne napravi prilagodba cijena energenata s obzirom na promjene na svjetskim tržištima - na dolje, inflacija, a time i troškovni udar na gospodarstvo, biti puno veći od očekivanih. Očekuje se da u 2001. neće biti razloga za rast cijena industrijskih proizvoda, osim ako budu pritisnute cijenama energenata. Rast industrijske proizvodnje prognozira se na 2,8 posto na godišnjoj razini. Vanjski dug će biti povećan na 11 milijardi dolara, a to će istodobno biti 50 posto BDP-a, što je 6,5 postotnih poena manje nego u prošloj godini. Tečaj kune neće se bitnije mijenjati. 17. RBA najavila hipotekarne kredite bez jamaca i nove EC/MC kartice Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) predstavila je u utorak nove proizvode - hipotekarni kredit koji će se odobravati bez jamaca, pri čemu vrijednost nekretnine mora biti 1 do 1,5 puta veća od kredita, te izdavanje Eurocard/Mastercard kartica. Predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović istaknuo je da je poslovnu 2000. Banka završila uspješno, povećavši aktivu na pet milijardi kuna, što je 70 postotno povećanje u odnosu na prethodnu godinu, a ukupni plasmani komitentima povećani su na 2,6 milijardi kuna, što je povećanje od 48 posto. Dobit prije oporezivanja, prema revidiranim podacima, iznosi više od 110 milijuna kuna, što je gotovo 48-postotno povećanje u odnosu na 1999., dok je neto dobit 81,8 milijuna kuna. Platni promet s inozemstvom u prošloj je godini iznosio gotovo 5 milijardi njemačkih maraka, što je gotovo četvrtina svih hrvatskih plaćanja s inozemstvom. Ukupna štednja građana, koja je krajem 2000. iznosila 303 milijuna DEM, porasla je u prva dva mjeseca ove godine za dodatnih 70 milijuna DEM. Član Uprave Velimir Šonje posebno je istaknuo da je 15. siječnja Banka dobila odobrenje za izravno uključenje u Nacionalni klirinški sustav (NKS) te da je već u uporabi Internet bankarstvo za građane koje će, čim se steknu zakonski uvjeti, biti prošireno i za pravne osobe. Pojasnio je da će kamatna stopa za hipotekarne kredite biti ovisno o depozitu te će tako, npr., za depozite do 30 posto kamata iznositi 8,5 posto godišnje. Među novim proizvodima je i otkup inozemnih potraživanja od izvoznika, što će pomoći poduzećima te već od travnja izdavanje EC/MC kartice za građane i pravne osobe. Posebnost je i to što će se ukupna plaćanja obavljati ovisno o želji i mogućnostima klijenta odnosno da, primjerice, ako na naplatu stiže 5000 kuna, može se platiti samo 500 kuna, a na ostali se iznos odobrava odgoda - kredit. Najavljeno je i otvaranje osam podružnica i poslovnica u 2001. i to u Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Zadru, Bjelovaru, Umagu, Rabu i Zagrebu. 18. Sisačka banka d.d. od ponedjeljka samostalno obavlja platni promet Sisačka banka d.d. prva je banka u Hrvatskoj koja je od ponedjeljka krenula sa samostalnim obavljanjem platnog prometa za više od 1.000 svojih klijenata - fizičkih osoba -obrtnika. Ta je banka u ponedjeljak ujutro samostalno poslala prvi set podataka o primljenim i obrađenim platnim nalozima, što je na današnjoj konferenciji za novinare u Sisačkoj banci ocijenjeno kao izuzetno značajno za osuvremenjivanje njenog poslovanja i uvođenje platnog prometa u bankama. U Sisačkoj banci očekuju da će dobiti odobrenje za vođenje platnog prometa i pravnim osobama nakon izmjena Zakona o platnom prometu, rekla je članica Uprave banke Andrea Zemljić-Modronja. Predstavnici banke istaknuli su da je Sisačka banka d.d. među prvim bankama u zemlji obavila tehničko-tehnološke pripreme za vođenje računa i obavljanje platnog prometa pravnim i fizičkim osobama. Naglašeno je da je ta banka među prve četiri banke u Hrvatskoj dobila odobrenje Hrvatske narodne banke (HNB) za aktivnog sudionika Nacionalnog klirinškog sustava, te od danas može prosljeđivati naloge za plaćanje svakom primatelju u zemlji bez bilo kojeg posrednika u platnom prometu. Nalog za plaćanje u internom sustavu banke registrira se odmah po obavljenoj transakciji, a obavljeno plaćanje drugim fizičkim i pravnim osobama u zemlji, registrira se istog dana, istaknuli su direktorica Sektora platnog prometa Ljubica Milić i direktor Sektora informatike Marin Stražanac. 19. Zagrebačka banka prodaje 51 posto Jadran-turista TDR-u Zagrebačka banka prodat će svoj većinski udio u rovinjskoj tvrtki Jadran-turist Tvornici duhana Rovinj. Zagrebačka banka objavila je kako je u ponedjeljak prihvatila javnu ponudu tvrtke "Adria Resorts" d.o.o., u stopostotnom vlasništvu Tvornice duhana Rovinj, za kupnju dionica rovinjske hotelijerske tvrtke Jadran-turist. Odlukom o prihvatu ponude za preuzimanje te upućivanjem naloga za prihvat ponude Središnjoj depozitarnoj agenciji (SDA), Zagrebačka banka je formalno potvrdila namjeru prodaje svojeg 51 postotnog udjela u tvrtki "Jadran-turist". Prihvatom ponude, odnosno prodajom 2.179.928 redovnih dionica tvrtke "Jadran-turist", po cijeni od 75 kuna po dionici, Zagrebačka banka je nastavila sa svojom strategijom prodaje nebankarskih udjela te orijentacijom na osnovnu djelatnost. "Jadran-turist" Rovinj, jedna je od vodećih hotelijerskih tvrtki na Jadranu, sa ukupnim kapacitetima od 17.635 ležaja, odnosno šest hotela, dva apartmanska naselja i tri kampa. Od 1997. godine do danas, "Jadran-turist" je, uz potporu Zagrebačke banke kao većinskog vlasnika, u poslovanje i obnovu kapaciteta uložio oko 77 milijuna DEM, čime je omogućeno tržišno repozicioniranje društva. Ove godine, "Jadran-turist" će uložiti dodatnih 13 milijuna DEM u obnovu smještajnih kapaciteta. Angažiranjem jedne od vodećih management kompanija za upravljanje hotelima, španjolske tvrtke "Sol Melia", koja upravlja s više od 400 hotela u 33 zemlje svijeta, osiguran je i transfer međunarodno priznatih znanja i upravljačkih vještina u hotelijerstvu, čime je dodatno unaprijeđeno poslovanje "Jadran-turista", ističu u Zagrebačkoj banci. 20. Povoljnija kreditna ponuda Zagrebačke banke Zagrebačka banka od 5. ožujka svojim klijentima nudi fleksibilnije uvjete kreditiranja kod već postojećih kreditnih proizvoda te potpuno novi kreditni proizvod -umirovljenički kredit, objavljeno je u petak iz te banke. Umirovljenički krediti odobravat će se klijentima Banke - umirovljenicima - u iznosu do 2.000 kuna, beskamatno i s rokom otplate do 10 mjeseci. Povoljniji uvjeti kreditiranja novost su kod već postojećih kreditnih proizvoda - stambenih kredita, gotovinskih nenamjenskih i potrošačkih kredita te hipotekarnih/lombardnih kredita. Novost kod stambenih kredita jest da je klijentima pružena mogućnost izbora različitih kombinacija instrumenata osiguranja (jamci, visina depozita, zalog na nekretnini). Isto tako, klijentima koji štede u Prvoj stambenoj štedionici može biti odobren kredit u Zagrebačkoj banci bez potrebe oročavanja depozita ukoliko su na svoj račun u Prvoj stambenoj štedionici jednokratno uplatili iznos u visini 20 posto iznosa traženog kredita. Zagrebačka banka omogućava tražiteljima kredita odobravanje lombardnih kredita temeljem oročenog depozita bez angažmana jamaca ili oročavanja depozita, te uz smanjenje obvezna visina primanja. Gotovinski nenamjenski kredit do 10.000 DEM odobrava se onim tražiteljima koji zadovoljavaju status klijenta. Uz angažman dva jamca, klijent za dobivanje ovog kreditnog proizvoda treba oročiti 5 posto iznosa kredita, dok uz angažman samo jednog jamca depozit koji je potrebno oročiti iznosi 10 posto. Za klijente kojima su već ranije odobreni gotovinski nenamjenski krediti do 20.000 DEM po višoj kamatnoj stopi od trenutne, Zagrebačka banka uvela je mogućnost njihove otplate putem odobravanja novog istovrsnog kredita uz promjenjivu kamatnu stopu od 13,49 posto. Kod potrošačkih kredita (sredstva za kupnju automobila, opremanje stambenog prostora ili kupnju bilo kakve robe široke potrošnje), tražitelju kredita pruža se mogućnost kupnje uz slobodan odabir prodavatelja. 21. Varaždinska banka: povoljniji plasmani pravnim osobama Varaždinka banka, od 1. ožujka ove godine, uvela je povoljnije uvjete za plasmane pravnim osobama. Tako će se kamate po kratkoročnim kreditima kretati od 9 do 14 posto, pri čemu će kratkoročni krediti za održavanje likvidnosti trgovačkih društava i radnji iznositi od 11 do 14 posto (dosad 14 posto), a potrošački krediti umjesto dosadašnjih 14 posto, u rasponu od 12 do 14 posto. Kamata po dugoročnim kreditima kretat će se u rasponu od 8,75 do 13 posto. Kratkoročni i dugoročni krediti u devizama odobravat će se s kamatom u rasponu od 8,5 do 10 posto. Iz Varaždinske banke posebice ističu ukidanje troška naknade za servisiranje, koja je dosad bila sastavni dio cijene kapitala po svim proizvodima (od 2 do 4 posto godišnje), na području garantne ponude. Banka istodobno razrađuje novo rangiranje klijenata banke, temeljem kojega će se - shodno karakteristikama i rezultatima poslovanja klijenata, odobravati krediti, ističu u Banci. 22. Statistika Krajem veljače gotovo 389 tisuća nezaposlenih - Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste -krajem veljače evidentirano je 388.861 nezaposlena osoba, što je za 2.693 osoba više nego u siječnju u kojem je stopa nezaposlenosti dostigla 23 posto, saznaje se iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U odnosu na veljaču 2000. broj nezaposlenih krajem prošlog mjeseca bio je veći za oko 33,5 tisuća osoba ili 9,5 posto. Tijekom veljače Zavodu su se prijavile 22.953 nove osobe koje traže posao, dok se s evidencije nezaposlenih prošlog mjeseca zaposlilo 10.501 osoba, a zbog ostalih razloga iz evidencije je brisano 9.659 osoba. Istodobno tijekom veljače Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 13.575 slobodnih radnih mjesta. Među nezaposlenima 52,8 posto su žena, a oko 105 tisuća osoba ili oko 27 posto od ukupnog broja nezaposlenih sa evidencije Zavoda posao traži prvi put. Novčanu naknadu prima nešto više od 74 tisuće nezaposlenih. Rast cijena na malo u veljači - Cijene na malo u Hrvatskoj su u veljači porasle 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su istodobno troškovi života povećani 0,3 posto, a cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima za 0,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na godišnjoj razini, u usporedbi sa lanjskom veljačom cijene na malo uvećane su za 6,8 posto, troškovi života za šest posto, a cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima za 8,3 posto. Cijene robe u veljači su prema mjesecu ranije zabilježile rast od 0,6 posto, a cijene usluga od 0,2 posto. Porast cijena robe posljedica je rasta cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda, koji su u prosjeku poskupjeli 0,9 posto te cijena poljoprivrednih proizvoda bez sezonskih proizvoda za 0,8 posto. Cijene na malo industrijskih proizvoda porasle su 0,7 posto, cijene pića 0,2 posto te cijene industrijsko prehrambenih proizvoda za 0,8 posto. Cijene usluga u veljači su povećane 0,2 posto, a u okviru njih porasle su cijene stambeno-komunalnih usluga, za 1,3 posto, socijalne skrbi, za 0,5 posto, usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu, za 0,1 posto. Istodobno, cijene obrtničkih usluga smanjene su 0,1 posto, dok su cijene poštanskih i telekomunikacijskih usluga, zdravstvenih, financijskih i drugih ostale na istoj razini kao i u siječnju. Cijene na malo od početka godine do kraja veljače prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,3 posto ili ukupno za dva mjeseca za 0,6 posto. Cijene na malo u prva su dva mjeseca porasle 6,7 posto prema istom razdoblju lani. Na kretanje troškova života u veljači ponajviše je utjecao rast cijena prometnih sredstava i usluga, za 1,3 posto, proizvoda i usluga za stanovanje, za 0,6 posto, odjeće i obuće, za 0,4 posto, proizvoda za higijenu i njegu zdravlja, obrazovanje, kulturu, razonodu, duhana i pića te administrativnih usluga, za 0,1 posto, dok su cijene prehrane smanjene 0,1 posto. U okviru troškova života cijene roba u veljači su u odnosu na siječanj porasle 0,3 posto, a cijene usluga za 0,1 posto. Troškovi života su od početka godine do kraja veljače prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,399 posto ili ukupno za dva mjeseca ove godine za 0,8 posto. U prva dva mjeseca troškovi života porasli su 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Porasle cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u veljači porasle 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su prema veljači prošle godine porasle 8,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, naviše su porasle cijene energije, 2,6 posto u odnosu na siječanj. Cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju više su za 0,7 posto, a intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 0,5 posto. Istodobno, cijene kapitalnih proizvoda smanjene su za 2,2 posto, dok su cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju zadržale istu razinu. Prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, rast cijena od 1,1 posto zabilježen je u prerađivačkoj industriji. U rudarstvu i vađenju cijene su smanjene 0,1 posto, dok su u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostale na razini iz siječnja. U sklopu prerađivačke industrije porast cijena u veljači je ostvaren u proizvodnji naftnih derivata, za 6,1 posto, proizvodnji hrane i pića, za 1,8 posto, preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja, za 0,7 posto te u proizvodnji električnih strojeva i aparata, za 0,1 posto. Pad cijena ostvaren je u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme, za osam posto, proizvodnji strojeva i uređaja, za 1,6 posto, proizvodnji proizvoda od gume i plastike, za 1,5 posto, vađenju ostalih ruda i kamena, za 0,9 posto, proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, za 0,3 posto te u proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna, za 0,1 posto. U preostalih 16 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u veljači u odnosu na siječanj nisu se mijenjale. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima od početka su godine prosječno mjesečno rasle po stopi od 1,341 posto ili ukupno za dva mjeseca ove godine za 2,7 posto. U prva dva ovogodišnja mjeseca proizvođačke su cijene porasle 8,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prosječna plaća u siječnju 3.371 kunu - Prosječna neto plaća isplaćena u siječnju iznosila je 3.371 kunu, što je za 2 posto manje nego u prosincu, objavio je Zavod za platni promet. U odnosu pak na siječanj prošle godine prosječna neto plaća isplaćena u prvom ovogodišnjem mjesecu bila je nominalno veća za 10,5 posto a realno za 3,9 posto. Masa sredstava isplaćenih za neto plaće u siječnju ove godine iznosila je 3,1 milijardu kuna, što je realno 9,7 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su ZAP-a. Promatrano po područjima privređivanja prosječna neto plaća po zaposleniku kretale od 5.003 kune u financijskom posredovanju (48,4 posto više od republičkog prosjeka) do 2.569 kuna u graditeljstvu (23,8 posto niže od državnog prosjeka). Prosjek neto plaće viši od republičkog (3.371 kunu) ostvaren je u sedam djelatnosti: financijskom posredovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, prijevozu, skladištenju i vezama, obrazovanju te ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima. Neto plaća manja od republičkog prosjeka u siječnju je isplaćena u osam djelatnosti - graditeljstvu, ribarstvu, trgovini, hotelima i restoranima, poljoprivredi, prerađivačkoj industriji, rudarstvu i vađenju te poslovanju nekretninama. Zaposlenici u privatnom sektoru imali su niže plaće od onih koji rade u državnom sektoru. Prosječna mjesečno isplaćena plaća u privatnom je sektoru u siječnju je bila 2.913 kuna i bila je 24,8 posto niža od prosjeka u državnom sektoru te 13,6 posto niža od republičkog prosjeka. Promatrano po županijama, plaća veća od državnog prosjeka isplaćena je u gradu Zagrebu i iznosila je 3.813 kuna te u Požeško-slavonskoj županiji, 3.549 kuna. Najniža prosječna neto plaća u siječnju isplaćena je u Međimurskoj županiji - 2.531 kunu. Rast industrijske proizvodnje - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u razdoblju od prošlogodišnjega studenog do siječnja ove godine veća od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prethodne godine za 2,6 posto, dok je u odnosu na prethodna tri mjeseca rast iznosio 1,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku, izračunati na temelju indeksa trend-ciklus. Gledano po pojedinim područjima (Nacionalne klasifacije djelatnosti) u razdoblju od studenoga do siječnja u odnosu na isto razdoblje godine prije, prerađivačka industrija bilježi rast od 3,9 posto, rudarstvo i vađenje 3 posto, dok se kod opskrbe električnom energijom plinom i vodom iskazuje pad za 4,7 posto. Prema glavnim industrijskih grupacijama u istom je razdoblju najveći rast - za 8,6 posto ostvaren u proizvodnji kapitalnih proizvoda, potom intermedijarnih proizvoda, osim energije za 4,9 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju povećana za 3,2 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,5 posto. Istodobno, proizvodnja energije bilježi pad za 2,4 posto. U odnosu pak na prethodna tri mjeseca industrijska proizvodnja u razdoblju od studenoga lani do siječnja ove godine, u grupaciji trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježi visoki rast od 10,1 posto, dok je u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, osim energije porast iznosio 3,1 posto. Znatno umjerenije povećanje, za 1,9 posto ostvareno je u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju te za 0,3 posto u proizvodnji energije. Pad proizvodnje za 4,3 posto u tom razdoblju zabilježen je u proizvodnji kapitalnih proizvoda. Promatrano po područjima NKD-a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom u razdoblju studeni - siječanj u usporedbi s prethodna tri mjeseca ostvaren je rast od 3,8 posto, u prerađivačkoj industriji za 1,7 posto, te u rudarstvu i vađenju za 0,7 posto. Nepodmireni nalozi za plaćanje u siječnju - 19,7 milijardi kuna - Krajem siječnja u Zavodu za platni promet bilo je evidentirano prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje u iznosu od 19,7 milijardi kuna, što je 2,6 posto ili 521 milijun kuna manje nego mjesec dana ranije. Suprotno tome, broj se tvrtki sa blokiranim računima povećao tako da ih je krajem siječnja bilo 33.061 ili 1,1 posto više nego u prethodnom mjesecu. Promatrano na dulji rok, platna sposobnost gospodarskih subjekata mnogo je povoljnija nego godinu dana ranije, kažu u ZAP-u. U odnosu na siječanj lani iznos dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje smanjen je za gotovo šest milijardi kuna ili 23,3 posto. Istodobno, broj blokiranih tvrtki povećan je za 1.586 ili pet posto. Smanjenje iznosa blokada u usporedbi s prošlom godinom rezultat je prije svega stečajeva pokrenutih proteklih mjeseci u dijelu tvrtki s velikim iznosima blokada, napominju u ZAP-u. Naime, na dan otvaranja stečajnog postupka ZAP vraća podnositeljima nepodmirene naloge za plaćanje iz svoje evidencije, a pravne osobe nad kojima je pokrenut stečajni postupak briše iz evidencije blokiranih tvrtki. Uz to, znatan utjecaj na pad ukupnog iznosa imalo je smanjenje po osnovi dospjelih neplaćenih akceptnih naloga, koji su ukinuti kao instrument plaćanja, a trebale su ih zamijeniti mjenica i zadužnica kao sigurniji instrument plaćanja. Mjenica se, za razliku od akceptnog naloga vraća podnositelju kad nema sredstva za njezinu naplatu i ne uvodi se u ZAP-ove evidencije. Prema oblicima vlasništva, na pravne osobe u privatnom vlasništvu na kraju siječnja odnosilo se gotovo 80 posto blokiranih pravnih osoba sa 11,4 milijarde kuna nepodmirenih obveza ili 57,8 posto ukupnog iznosa. Najveće probleme zbog nemogućnosti plaćanja i dalje imaju pravne osobe u djelatnosti trgovine (38,2 posto svih nepodmirenih naloga odnosi se na njih), potom u graditeljstvu (8,4 posto), u proizvodnji hrane i pića (7 posto), poljoprivredi (5,7 posto), što je tendencija već dugo i odraz je, značenja tih djelatnosti u čitavom gospodarstvu, ali i njihove insolventnosti, pojašnjavaju u ZAP-u. Samo na prvih 300 blokiranih pravnih osoba-najvećih dužnika, ili samo 0,9 posto ukupnog broja insolventnih tvrtki, potkraj siječnja odnosilo se čak 47,4 posto ukupnog iznosa dospjelih nepodmirenih naloga. Analizom 300 najvećih dužnika utvrđeno je da su banke njihovi najveći vjerovnici. Na njih se, naime, odnosi 37,8 posto duga prijavljenog na naplatu. Dobar start izvoza - Hrvatsko je gospodarstvo u prvom ovogodišnjem mjesecu na strana tržišta izvezlo roba u vrijednosti od 306,5 milijuna dolara, što je za 15 posto više nego u prošlogodišnjem siječnju. Istodobno i uvoz bilježi još veći rast. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u siječnju je u Hrvatsku uvezeno roba za 522,7 milijuna dolara, što je za 41,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u siječnju je iznosio 216 milijuna dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 58,6 posto. U prošloj je godini Hrvatska na strana tržišta izvezla roba u vrijednosti od 4,39 milijardi dolara, ili za 2 posto više nego u godini prije. Istodobno uvezeno je roba za 7,9 milijardi USD, što je za 1,4 posto više nego u prethodnoj godini. Deficit u prošlogodišnjoj hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 3,5 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 55,5 posto. 23. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u ožujku Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 2,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 2,00 Convest banka 1,00 Croatia banka 2,50 Credo banka 3,00 Dalmatinska banka 1,50 Dubrovačka banka 1,00 Erste & Steiermarkishe bank 1,75 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 Istarska banka 1,50 Istarska kreditna banka Umag 2,00 Jadranska banka 1,80 Karlovačka banka 1,00-1,50 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Nava banka 3,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 1,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka - Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 1,50-2,00 Riječka banka 1,50-2,00 Sisačka banka 1,00-2,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 0,50 Varaždinska banka 0,00-2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka 2,00 Štedionica Dora 2,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- - - 5,00 5,00 5,50 6,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 8,00 8,50 9,00 9,50 10,00 10,50 Convest banka 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 9,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 8,00 9,00 10,00 11,00 - - Dalmatinska banka 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 10,00 Dubrovačka banka 6,50 7,50 8,50 9,50 10,00 10,00 Erste & Steiermarkishe bank 5,00- 6,00- 7,00- 8,00 dogovor 6,00 7,00 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00 dogovor Istarska banka 8,00 8,50 8,50- 9,50- 10,50- 11,00- 10,00 11,00 12,00 12,50 Istarska kred.banka Umag 7,50 8,50 9,50 10,50 12,00 12,00 Jadranska banka 3,50 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 Karlovačka banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,50 11,50 Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 Međimurska banka 4-5 6-7 7-8 8,5-9,5 8,5-9,5 8,5-9,5 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 12,00 Podravska banka 4,00 4,50 5,50 6,00 7,00 8,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 6,25 7,25 8,25 9,25 10,05 11,05 Raiffeisenbank Austria 6,50 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 Riadria banka 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 Riječka banka 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,50- 6,00- 6,25- 7,50- 7,75- 8,00- 6,00 6,80 7,05 8,30 8,55 8,80 Zagrebačka banka 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 Štedionica Dora 5,00 7,00 9,00 11,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 2,00 Convest banka 1,00-4,00 Croatia banka 2,00-4,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 1,50 Erste & Steiermarkishe bank 1,50 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 1,50-5,00 Jadranska banka 0,40 Karlovačka banka 1,50 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Nava banka 3,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 1,00-4,00 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,25 Raiffeisenbank Austria 1,50 Riadria banka 1,50 Riječka banka 1,50 Sisačka banka * 2,00 Slavonska banka 3,00 Splitska banka 2,00 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 1,75 Zagrebačka banka 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Sisačka banka* - ako je prosj. mjes. saldo iznad 100.000 kn Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 8,00 8,50 prema dogovoru Convest banka 5,00 7,00 8,00 9,00 9,00 9,00 Credo banka 7,00 9,00 10,00 11,00 dogovor Croatia banka 8,00 9,00 10,00 11,00 - - Dalmatinska banka 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 8,00 Dubrovačka banka 6,00 8,00 9,00 10,00 - - Erste & Steiermarkishe bank 3,50- 4,25- 4,50- 5,00- dogovor 5,00 5,50 6,00 6,50 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 6,00- 6,25- 6,50- 7,00- 8,50- - 6,50 6,75 7,25 7,50 9,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 3,00 4,50 7,00 8,00 9,00 10,00 Karlovačka banka 7,00 8,00 9,00 poseban ugovor Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 prema dogovoru Međimurska banka 3,50- 4,00- 4,50- 5,50- 6,00- 6,00- 4,00 4,50 5,50 6,00 6,65 6,65 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 7,50 9,00 9,50 10,00 dogovor Podravska banka 4,00 4,50 5,50 6,00 7,00 8,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka 7,50 8,50 8,75 9,00 - - Riječka banka 7,50 8,50 8,75 9,00 10,00 10,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 4,50 6,00 7,00 8,00 9,00 dogovor Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,30 5,60 6,50 7,00 7,00 dogovor Zagrebačka banka 7,50 8,50 8,75 9,00 9,00 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -