PROCVAT "TRGOVINE LJUDIMA" NA BALKANU

BEČ, 8. ožujka (Hina/APA) - Između 300 i 500 tisuća ljudi, pretežito žena, pogođeno je "trgovinom ljudima" na Balkanu, ocijenila je u četvrtak u intervjuu za austrijsku agenciju APA dužnosnica Pakta o stabilnosti i OESS-a Helga Konrad. #L# Bivša austrijska ministrica za ženska pitanja, Konrad od lipnja 2000. unutar Pakta o stabilnosti obnaša dužnost koordinatorice za borbu protiv trgovine ljudima, a također predsjeda i radnom skupinom OESS-a za borbu protiv trgovine ljudima ("Anti Trafficking Task Force"). "Trgovina ljudima je kad se ljudi drže u okolnostima nalik na robovske", definirala je Konrad pojam "traffickinga". Oko 90 posto pogođenih su žene koje se seksualno eksploatira i prisiljava na prostituciju, kaže Konrad. Brojne agencije regrutiraju nove žrtve, mameći ih velikim zaradama. Mnoge žene, drži Konrad, uglavnom mlade i iz siromašnih prilika, čak bi i svjesno prihvatile taj posao kako bi za relativno kratko vrijeme zaradile relativno puno novca. Međutim, upozorava Konrad, ono što kasnije gotovo u pravilu doživljavaju, daleko je strašnije od njihovih najcrnjih slutnji. Najgore je u onim regijama u kojima su stacionirane međunarodne mirovne snage. "30 posto klijenata dolazi upravo iz redova međunarodnih snaga, a 80 posto novca ukupno potiče od pripadnika SFOR-a", tvrdi dužnosnica Pakta o stabilnosti. Trgovina ljudima godišnje pogađa 700 tisuća do dva milijuna ljudi diljem svijeta. Siva brojka je, smatra Konrad, još bitno viša. U međuvremenu se razvila prava industrija. "Tim transnacionalnim kriminalnim poslom bavi se cijela mreža posrednika, agentura i transportera", upozorava Konrad. Balkanske zemlje trgovcima ljudima pritom služe prije svega kao zemlje podrijetla "robe", ali i zemlje konačnog odredišta ili tranzita. Koordinatorici Pakta posebno se zanimljivim čini što na Balkanu, kad je riječ o trgovini ljudima, za razliku od uobičajenih odnosa u svakodnevnom životu, etnička pripadnost ne igra nikakvu ulogu. Jedno što je važno, jest profit, naglašava Konrad, tako da vrlo često u toj branši izvrsno surađuju primjerice Srbi i Albanci. Po njenom mišljenju je jedan od najvažnijih uzroka za porast te vrste kriminala na Balkanu nedovoljna razvijenost ne samo mehanizama nego i svijesti o pravnoj državi u tim zemljama. Tako primjerice, navodi Konrad, mnogi policajci često "zažmire na jedno oko" štiteći trgovce ljudima, a nerijetko je policija i izravno umiješana u te poslove. Helga Konrad, po vlastitim se riječima, duboko nada da će Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu pomoći u borbi protiv tog sve raširenijeg oblika kriminala. Taj mirovni projekt, kako kaže, nije samo gospodarski program nego i zemljama Balkana prije svega približava perspektivu članstva u EU. "Pakt o stabilnosti nameće zemljama članicama obvezu unaprijeđivanja demokracije kao i visoke zaštite ljudskih prava", naglašava Konrad. Međutim, dodaje kako za učinkovitu borbu protiv trgovine ljudima nije odlučujuća samo međunarodna pomoć nego i regionalna suradnja. A na tom se planu već štošta dogodilo, naglašava Konrad. Tako je primjerice dvanaest balkanskih država 13. prosinca 2000. potpisalo tzv. deklaraciju iz Palerma o borbi protiv trgovine ljudima. Balkanske su se zemlje u toj deklaraciji obvezale na redovnu suradnju i izgradnju institucija za zaštitu žrtava, kao i na donošenje i usklađivanje odgovarajućih zakona. Trenutno zemlje potpisnice izrađuju nacionalne planove djelovanja na čijim osnovama treba pokušati dalje poticati regionalnu i međunarodnu suradnju. Nadalje je vrlo važno, smatra Helga Konrad, jačati svijest o tome što trgovina ljudima uopće znači. Međunarodne organizacije i nevladine udruge pritom slijede dugoročnu strategiju. Samo ako se poboljšaju katastrofalni socijalni i gospodarski uvjeti, i ako se suzbije korupcija u pojedinim državama, moći će se djelotvorno postupati i protiv trgovine ljudima, poručila je završno koordinatorica Pakta o stabilnosti Helga Konrad. (Hina) sd dh