RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 7.3.01.SUKOBI U MAKEDONIJI

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 7. III. 2001. Makedoniji su dopustili da se bori protiv ekstremizma "Vijeće sigurnosti UN-a razmotrit će danas molbu Makedonije da se na granici s Kosovom, gdje već nekoliko tjedana albanski separatisti vojno djeluju, stvori tampon zona. Za razliku od Jugoslavije koja, naprotiv, pokušava da sa svoje strane smanji tampon zonu, kako bi je lakše nadzirala, Makedonija je već od međunarodne zajednice dobila potporu za borbu s albanskim ekstremistima. Zatvoreni su svi granični prijelazi, na području sela Tanuševaca - žarišta sukoba - koncentrirane su postrojbe, i makedonske vlasti na tome neće stati. Albanski teroristi u Makedoniji djeluju prema shemi koja je dobro uvježbana u srbijanskoj inačici sukoba: napad na civile, izazivanje snaga sigurnosti, pokušaj informacijskog ozloglašenja vlasti koje optužuju da ugnjetavaju albanski puk. G. 1999. kosovski su Albanci primijenili sve spomenute mjere kako bi natjerali jugoslavensku vojsku da se povuče, protjerali nealbanski puk i dobili gotovo neograničenu vlast u pokrajini. No u Makedoniji, albanskom ekstremizmu neće dopustiti da se razmaše. Potporu za vojno djelovanje protiv Kosovara, Skopje je već dobilo od američke uprave, čelništva NATO-a, Europske unije, OESS-a i UN- a, te od šefova država i ministara vanjskih poslova većine zemalja, pa i Rusije. Susjedne zemlje, primjerice Bugarska, nude vojnu pomoć. Zanimljivo je da je najveća albanska stranka u Makedoniji - Demokratska stranka Albanaca - također osudila djelovanje separatista. To su izvjestitelju 'NG-a' u Bukureštu Vjačeslavu Samoškinu potvrdili u rumunjskom ministarstvu vanjskih poslova. Tamo djelovanje ekstremista nazivaju 'ludilom'. U kosovskom sukobu u Jugoslaviji, SAD i NATO otvoreno su bili na strani Albanaca. No danas, prema riječima službenog predstavnika Bijele kuće Richarda Bouchera, 'podupiru mjere makedonske vlade kao odgovor na te zločinačke čine'. Snage za očuvanje mira na Kosovu sada su pojačale ophodnje duž kosovsko-makedonske granice. No sam nastanak takvih okolnosti, kada jako dobro naoružane bande slobodno dolaze s Kosova ne samo u Srbiju, već i u Makedoniju, svjedoči o potpunom neuspjehu takozvane mirovne misije na Kosovu, o čemu je dan prije govorio i ruski predsjednik Vladimir Putin u svom govoru. Prema riječima glavnog tajnika Vijeća EU-a Javiera Solane, koji je bio glavni junak NATO-ove agresije na Jugoslaviju, djelovanje ekstremista na makedonskoj granici 'nanosi ozbiljnu štetu ugledu i interesima etničkih Albanaca u čitavoj jugoistočnoj Europi'. Uostalom, kosovski Albanci nikada nisu skrivali zamisao o stvaranju 'velike Albanije', a svojim postupcima i izjavama još jednom potvrđuju nakanu da južni dio Srbije i sjeveroistočno područje Makedonije pripoje Kosovu, a zatim Albaniji. Albanski vođe jednostavno ne žele priznati ugovor o jugoslavensko- makedonskoj granici koji su nedavno zaključili Skopje i Beograd. Vođe albanskih ekstremista iz Oslobodilačke vojske Kosova, kao što je vojni zapovjednik Agim Ceku, zahvaljujući izborima koje je proveo UN, a koje Beograd nije priznao, zauzimaju danas vodeća mjesta u kosovskoj upravi. Da su sigurni u svoju nedužnost, svjedoči i to što se ne žele sastati s predsjednikom SRJ-a Vojislavom Koštunicom, postavljajući stalno nove uvjete, kao što je oslobađanje svih zatočenih albanskih terorista u Srbiji", izvješćuje Ksenija Fokina.