DE-E-US-PRISLUŠKIVANJA-Špijunaža NJ 7.III.-DIE WELT-ECHELON-AMERIKA PRISLUŠKUJE EUROPU? NJEMAČKADIE WELT7. III. 2001.Veliki brat prisluškuje po Europi"'Većina europske tehnologije nije vrijedna krađe', drži bivši šef CIA-e James
Woolsey. Pa ipak najveća američka obavještajna služba, National Security Agency (NSA) s više od 60 tisuća zaposlenih svim snagama nastoji prisluškivati europske prijatelje. Ta se spoznaja nameće Europskom parlamentu poslije višemjesečnih rovanja po stvarima tajnih služba.'Gospodarski rat zamijenio je hladni rat', uvjeren je njemački zastupnik SPD-a Gerhard Schmid. Ako je u doba zida na američkoj strani još vladala 'suzdržanost' u špijuniranju poduzeća na starom kontinentu, ona je nestala najkasnije 1990. To pripada u sigurne spoznaje parlamentarnog 'odbora za špijunažu', kaže parlamentarac Schmid. Inače bilanca poluvremena izgleda prilično dosadna.Odbor je ustrojen u ljetu 2000. nakon što su učestala izvješća o globalnom satelitskom sustavu SAD-a za prisluškivanje nazvanom 'Echelon'. Za Schmida je nedvojbeno da taj sustav postoji ,'bez obzira kako se zove'. I da postoji uska suradnja obavještajnih služba SAD-a i Velike Britanije, za Schmida je također neoboriva
NJEMAČKA
DIE WELT
7. III. 2001.
Veliki brat prisluškuje po Europi
"'Većina europske tehnologije nije vrijedna krađe', drži bivši šef
CIA-e James Woolsey. Pa ipak najveća američka obavještajna služba,
National Security Agency (NSA) s više od 60 tisuća zaposlenih svim
snagama nastoji prisluškivati europske prijatelje. Ta se spoznaja
nameće Europskom parlamentu poslije višemjesečnih rovanja po
stvarima tajnih služba.
'Gospodarski rat zamijenio je hladni rat', uvjeren je njemački
zastupnik SPD-a Gerhard Schmid. Ako je u doba zida na američkoj
strani još vladala 'suzdržanost' u špijuniranju poduzeća na starom
kontinentu, ona je nestala najkasnije 1990. To pripada u sigurne
spoznaje parlamentarnog 'odbora za špijunažu', kaže parlamentarac
Schmid. Inače bilanca poluvremena izgleda prilično dosadna.
Odbor je ustrojen u ljetu 2000. nakon što su učestala izvješća o
globalnom satelitskom sustavu SAD-a za prisluškivanje nazvanom
'Echelon'. Za Schmida je nedvojbeno da taj sustav postoji ,'bez
obzira kako se zove'. I da postoji uska suradnja obavještajnih
služba SAD-a i Velike Britanije, za Schmida je također neoboriva
činjenica. Najkasnije od milostivih Woolseyevih izjava da se,
naravno, prisluškuju prijatelji na europskom kontinentu, više
nitko ozbiljno ne dvoji u postojanje 'Echelona'.
No čini se da su pretpostavke da se uz pomoć 'Echelona' može
prisluškivati sva elektronska pošta, faksovi ili razgovori preko
mobitela, daleko pretjerane. 'To je nepodopština', jasno je
odgovorio Schmid: 'Sustav se neumjereno precjenjuje.' Da je
'Echelon' od slabe pomoći ponajprije na području gospodarske
špijunaže.
Da je na tom području prisluškivanje i upadanje u komunikacije u
najboljem slučaju 'usputna lovina'. Presudni podaci poduzeća,
primjerice najnoviji istraživački rezultati, ne šalju se po
svijetu faksom ili elektronskom poštom nego se spremaju u računala
poduzeća. Da bi se došlo do tajnih podataka, trebalo bi dakle upasti
u računalske sustave, kaže Schmid.
Da je SAD kao veliki brat navodno u tomu uspio čak u bruxelleskom
središtu moći, Povjerenstvu EU-a, može se pretpostaviti po
dvosmislenim izjavama voditelja službe Povjerenstva za šifriranje
Desmonda Perkinsa. Uvijek je održavao sjajne odnose s NSA-om,
izjavio je Britanac iskreno. Da je NSA redovito provjeravao
sigurnost sustava šifriranja Povjerenstva. I da SAD unatoč
dvotjednim naporima nije uspio dešifrirati šifriranu komunikaciju
Povjerenstva, ustvrdio je Perkins ponosno.
Uzbuđenje zbog tih izjava u službama je Povjerenstva bilo veliko.
No u međuvremenu se ispostavilo da Perkins nije, kako se prvotno
pretpostavljalo, 'prijateljima' u NSA dao na raspolaganje uređaje
za šifriranje 'Siemens' a ni šifarske kodove. Sve dok se to ne
dogodi, uvjerava Schmid, Povjerenstvo neće imati sigurnosnih
problema s povjerljivim dokumentima.
Ostali članovi odbora za 'Echelon' u Europskom parlamentu to
gledaju puno kritičnije. Za predstavnika CDU-a i CSU-a Christiana
von Boettichera, sigurnosni standardi u Povjerenstvu dopuštaju
'najveće strahove'. Najgori zamisliv slučaj bio bi kad bi
'međunarodno poduzeće EU moralo svoje dokumente predočiti
Povjerenstvu gdje bi postali žrtvom špijunskih napada Sjedinjenih
Država'. Pomogla bi samo europska, neovisna i sigurna
'kriptologija'" - piše Andreas Middel.