HT 18 SATI

Međunarodni sud za ratne zločine (ICTY) pripravan je voditi dio suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću u Beogradu, kazao je zamjenik haške tužiteljice Graham Blewitt.#L# On je rekao da će se uskoro podići proširena optužnica protiv Miloševića za ratne zločine počinjene na području BiH i Hrvatske. "Gotovo smo spremni podići optužnicu i za Hrvatsku i za Bosnu", kazao je Blewitt pred Međunarodnim institutom za strateške studije. "Veliki sam pobornik održavanja suđenja na području bivše Jugoslavije. U Haagu smo predaleko... Ne bismo mogli održati čitavo suđenje u Srbiji zbog nekih svjedoka koji ne bi željeli doći u Beograd, no mogu zamisliti da se dio suđenja Miloševiću održi u Beogradu". Blewitt je kazao da je o toj mogućnosti razgovarano s nekim članovima novih jugoslavenskih vlasti. On je također rekao kako bi bilo legitimno da Srbija sudi Miloševiću zbog financijskih prijevara prije nego se suoči s Međunarodnim sudom za ratne zločine. Čelnici kosovskih Albanaca kritizirali su u srijedu prijedlog NATO-a da se srpskim snagama dopusti ulazak u zonu razdvajanja duž kosovske granice, tvrdeći da bi takva odluka samo potaknula novo nasilje.#L# Glavni tajnik NATO-a George Robertson rekao je u utorak da Sjevernoatlantski savez razmatra mogućnost da se srpskim snagama dopusti ulazak u dio teritorija Srbije koji se nalazi nedaleko od granice s Kosovom i Makedonijom. On je sugerirao da bi ta odluka mogla spriječiti albanske gerilce da se koriste zonom razdvajanja za napade u južnoj Srbiji i Makedoniji. Potpredsjednik Demokratske lige Kosova Kole Berisha rekao je da se predložena uloga ne može povjeriti vojsci koja je u očima kosovskih Albanaca povezana s većinom pokolja počinjenih nad članovima njihove zajednice. "Vojska koja je nedavno činila pokolje na Kosovu, ne može se vratiti na Kosovo, ili na dio kosovsko-makedonske granice, a osobito ne na tromeđu Srbije, Kosova i Makedonije", rekao je Berisha. On je rekao da bi ulazak jugoslavenske vojske u to područje bila "provokacija, št bi izazvala otvoreni sukob koji bi mogao zahvatiti cijelu regiju". U Makedoniji je pak najveća albanska politička stranka u toj zemlji Demokratska stranka Albanaca predložila da nadzor kosovske strane nemirne kosovsko-makedonske granice preuzmu Kosovske zaštitne snage, u čijem su sastavu uglavnom Albanci. Albanski listovi u Makedoniji izvijestili su da je zamjenik predsjednika Demokratske stranke Albanaca Menduh Thaci taj prijedlog iznio grčkom ministru vanjskih poslova Georgeu Papandreouu, koji je u utorak posjetio Makedoniju. Hrvatski telekom (HT) poklonio je danas pet mobilnih telefona djelatnicima Nacionalnog parka Kornati, kojemu će osigurati i pristup Internetu te besplatni web prostor.#L# "Taj događaj simbolizira idealnu sponu između Hrvatskog telekoma, predvodnika hrvatskog gospodarstva i najvećeg hrvatskog investitora, i Kornata, kao personifikacije hrvatskog turizma, gospodarske grane koja će i u budućnosti, zahvaljujući i HT-u, biti pokretačka snaga razvoja Hrvatske", rekao je zamjenik predsjednika uprave HT-a Armin Schubert prilikom dodjele te donacije u ACI-evoj marini Piškera na Kornatima. Izvijestio je i kako će Cronet, HT-ova mreža mobilne telefonije, na Kornatima snimiti i svoj novi promotivni spot. Novinare je zanimalo što se događa na otoku Žutu na Kornatima, na kojemu je Hrvatski telekom početkom godine bespravno počeo postavljati antenski stup za svoju Cronet mrežu, pa je građevinska inspekcija započete radove obustavila. "Sada čekamo dozvolu za nastavak radova i strogo vodimo brigu o očuvanju prirode. Kada dobijemo građevinsku dozvolu, antenski stup će biti završen po najvišim ekološkim standardima i uklopljen u prirodu, tako da će biti nevidljiv, a okoliš na Žutu bit će vraćen u prvobitno stanje", rekao je Schubert. Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) danas je ostvareno 1,722.409 kuna prometa, dok je vrijednost indeksa VIN porasla za 0,57 posto, na 441,5 bodova.#L# Glavnina prometa, više od 1,01 milijuna kuna, ostvarena je u segmentu PIF-ova, u kojem su danas bile aktivne dionice svih sedam fondova. U segmentu dionica, u kojem se trgovalo s tri dionice, ostvareno je 161,8 tisuća kuna prometa, dok je trgovanjem Pravima po 39 posto od nominalne cijene ostvareno 546,4 tisuće kuna prometa. Najveći pojedinačni promet u PIF kotaciji ostvaren je trgovanjem dionicama fonda Dom - od 322,3 tisuće kuna, dok je najvećih 157,6 tisuća kuna prometa u segmentu dionica ostvareno prodajom dionica Ericsson Nikole Tesle. -------------------------------------------------------------- SEGMENT DIONICA cijena/kn %promjena promet/kn -------------------------------------------------------------- 1. Ericsson Nikola Tesla 154,99 1,30 157.649,70 2. Riviera holding 118,00 0,00 2.478,00 3. Plava laguna 540,00 0,00 1.620,00 -------------------------------------------------------------- Ukupni promet DIONICA tržišta Varaždin: 161.747,70 -------------------------------------------------------------- SEGMENT PIF KOTACIJA cijena/kn %promjena promet/kn -------------------------------------------------------------- 1. Dom 20,59 0,93 322.292,97 2. SNF 24,83 3,46 213.400,05 3. Velebit 20,60 1,73 147.119,19 4. Expandia 24,55 0,00 113.816,02 5. Sunce 9,87 -2,28 91.793,75 6. Slavonski 11,95 -4,32 87.413,00 7. Pleter 13,10 0,38 38.402,20 -------------------------------------------------------------- Ukupni promet PIF kotacije: 1,014.237,18 -------------------------------------------------------------- SEGMENT KOTACIJA PRAVA: cijena %promjena promet/kn (postotak nominale) -------------------------------------------------------------- 39,00 -1,27 546.425,00 -------------------------------------------------------------- Ukupni promet Kotacije Prava: 546.425,00 -------------------------------------------------------------- UKUPNI PROMET TRŽIŠTA VARAŽDIN: 1,722.409,88 -------------------------------------------------------------- Na Zagrebačkoj je burzi danas ostvareno 8,130.540 kuna prometa, a vrijednost indeksa Crobex pala je 1,94 posto, na 976,1 bod.#L# Najveći je promet, više od 4,1 milijun kuna ostvaren prodajom redovnih dionica Zagrebačke banke koje su se prodavale po 1,16 posto nižoj cijeni, odnosno po 1700 kuna. Podravkinih je dionica prodano za 1,8 milijuna kuna, a cijena im je 161 kunu. Na trećem mjestu po ostvarenom prometu su dionice Hrvatske stambene štedionice kojih je prodano za 720 tisuća kuna. Cijena im je bila 100 kuna. Od ukupno 18 dionica kojima se danas trgovalo na vrijednosti su dobile njih tri. Najviše su pritom poskupjele dionice Varteksa, 13,26 posto, na 34 kune. Pad cijene zabilježen je kod devet dionica, najviše onih PBZ-a, 8,81 posto, na 103,50 kuna. br. dionice cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Zagrebačka banka 1700 -1,16 4,111.840,11 2. Podravka 161 0,00 1,889.695,80 3. Hrvatska stambena štedionica 100 0,00 720.000 4. Riviera holding 118,50 -0,08 385.651,12 5. Zagrebačka banka 1300 -1,52 316.118,38 (povlaštene dionice serije A) 6. PBZ 103,50 -8,81 167.825,15 7. Kraš 162,26 0,16 159.725,98 8. Istraturist 60 3,45 95.518,65 9. Riječka banka 145 0,00 90.484 10. "Prava" 39* - 63.266,97 11. Jadranski naftovod 1500 3,45 42.000 12. Karlovačka pivovara 351 -2,50 33.350 13. Plava laguna 545 -0,91 17.440 14. Erste&steiermaerkische bank 4400 0,00 13.200 15. Varteks 34 13,26 10.199 16. Pliva 485,02 -0,92 6.305,26 17. Končar elektroindustrija 46,01 -4,15 4.416,96 18. Sunčani Hvar 35,03 -5,32 3.503 *postotak nominale Ukupni promet: 8,130.540,38 Dvojica jugoslavenskih vojnika poginula su pri eksploziji mine blizu Preševa, na jugu Srbije, doznaje se iz službenog izvora.#L# Do eksplozije mine je došlo oko 13 sati pri prolasku vozila jugoslavenske vojske pri čemu je ranjen neodređen broj osoba, objavila je Bisera Matić, članica koordinacijskog odbora zaduženog za praćenje stanja na jugu Srbije. Posljednjih mjesec dana to je područje poprište sukoba između snaga Beograda i naoružanih albanskih sepratista. (Hina) tm rt Premijer Ivica Račan nije danas želio posebno komentirati izjavu predsjednika HSLS-a Dražena Budiše u tjedniku "Globus" da je "šestorica" raspravljala o novom planu ustroja BiH, po kojemu bi BiH bila federalna država s 12 ili 14 kantona i dvodomnim parlamentom.#L# Dom naroda bi, po tom planu, jamčio nacionalnu jednakost, a kantoni ne bi smjeli sklapati sporazume o posebnim odnosima sa susjednim zemljama. Račan je, u stanci saborske sjednice, novinarima potvrdio da su čelnici "šestorice" na prošlom sastanku razgovarali o mogućim rješenjima bosanskohercegovačke krize. "Razgovarali smo o tome što je moguće učiniti u korist stabilnosti BiH i ravnopravnosti svih građana i naroda na cijelom njezinom teritoriju", naglasio je Račan, dodajući kako je na sastanku "šestorice" bilo izneseno više ideja u okviru kojih se to može ostvariti. Ponovio je da, kao premijer, ima zadaću da, zajedno s međunarodnom zajednicom pokuša pronaći rješenje za stanje u BiH. "O iznesenim inicijativama ne možemo javno razgovarati prije nego to raspravimo s poželjnim partnerima u međunarodnoj zajednici", kazao je Račan. Po njegovim riječima, konkretni prijedlozi hrvatske Vlade mogu se očekivati kad se međunarodna zajednica očituje o Vladinim inicijativama. Na upit hoće li to biti prije saborske rasprave o provedbi Daytonskog sporazuma, premijer je kazao kako će Vlada pokušati što prije inicirati potrebne sastanke. Ne mogu reći hoće li se saborska rasprava podudariti s tim, ali bilo bi dobro da o tome raspravljamo kad budemo raspolagali s više činjenica, kazao je Račan. Upitan je li vladajuća koalicija formulirala prijedlog s kojim će izići pred međunarodnu zajednicu, Račan je kazao kako je Budiša u "Globusu" samo naznačio neke od mogućnosti. "Inzistirat ćemo na nekim novim potezima i rješenjima koja trebaju osigurati da BiH bude stabilna država, a te stabilnosti ne vidimo bez osiguranja ravnopravnosti građana i naroda na cijelom teritoriju BiH", rekao je Račan, dodajući da je "svaka moguća ideja na tom planu dobrodošla". (Hina) ibob/nb/daju az Talijansko Ministarstvo pravde odobrilo je izručenje Ljerke Ercegović, bivše predsjednice Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB), osumnjičene da je gospodarskim zlouporabama HPB oštetila za 34 milijuna kuna, doznaje se danas iz Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.#L# Ministarstvo je obavijest o odluci talijanskih vlasti dobilo 2. ožujka od zagrebačkog Ureda Interpola, a u tijeku je dogovor hrvatske i talijanske policije o datumu i načinu izručenja, izjavila je danas za Hinu Sanja Piršl, šefica Kabineta ministra pravosuđa. Glasnogovornik MUP-a Slavko Rako nije želio reći koliko su odmakli dogovori s talijanskom policijom i kada će Ercegović biti izručena, te da nema ništa dodati izjavi šefice Kabineta ministra Stjepana Ivaniševića. Međunarodna tjeralica za Ljerkom Ercegović raspisana je 9. siječnja ove godine, nakon što je zagrebačka policija u nekoliko navrata nije uspjela pronaći na kućnoj adresi i uručiti joj sudsko rješenje o jednomjesečnom pritvoru. Saznavši za tjeralicu, Ercegović je sljedećeg dana za neke domaće dnevne listove izjavila da nije namjeravala bježati, da se nalazi na liječenju zbog povišenog očnog tlaka, te da će za "desetak dana vratiti u Hrvatsku". No, 11. siječnja talijanska policija ju je uhitila i pritvorila u zatvor u Udinama, nakon čega je Ministarstvo pravosuđa zatražilo njezino izručenje. Istraga protiv bivše predsjednice Uprave HPB pokrenuta je početkom ljeta prošle godine zbog sumnje da je na poticaj Miroslava Kutle, zlouporabama u gospodarskom poslovanju oštetila banku za 34 milijuna kuna. Sredinom prosinca prošle godine određen joj je pritvor, a istraga je proširena i na sporne kreditne transakcije između HPB-a i nekih hrvatskih i austrijskih tvrtki. (Hina) tr so Slobodan Milošević će biti uhićen do kraja ovog mjeseca, ustvrdio je u Washingtonu novi jugoslavenski veleposlanik Milan Protić.#L# "To neće biti lako ali učinit ćemo to prije 31. ožujka. Uvjeravam vas u to", kazao je Protić članovima kongresne Komisije o sigurnosti i suradnji u Europi. On je američke kongresmene uvjeravao da vlastima u Beogradu treba "još desetak dana" da prikupe dokaze za tužbu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika. Službeni Washington, članovi Kongresa i predstavnici brojnih nevladinih organizacija traže uhićenje Miloševića i njegovo izručenje Međunarodnom sudu za ratne zločine u Den Haagu. Protić je kazao kako mu SRJ želi suditi za zloporabu vlasti i pljačku, ali da bi "mogao biti optužen" i za ratne zločine. On je izbjegavao odgovoriti na pitanje hoće li Milošević biti izručen ICTY-ju. Protićev boravak na Capitol Hillu imao je za cilj potaknuti kongresmene da potkraj mjeseca odluče o nastavku pomoći Jugoslaviji. Prema lanjskoj odluci, SRJ do 31. ožujka "mora pokazati jasan napredak u procesu demokratizacije, poštivanja ljudskih prava, gospodarskim reformama i u suradnji s haaškim Tribunalom". O tome ovisi američka pomoć vrijedna stotinjak milijuna dolara. Protić je prvi jugoslavenski veleposlanik u SAD nakon prekida diplomatskih odnosa 1999. godine u vrijeme NATO-vih zračnih napada na SRJ. Vjerodajnice predsjedniku Georgeu W. Bushu predao je 14. veljače. (Hina) fp sb Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u srijedu, drugog i završnog dana službenog posjeta Češkoj Republici, s premijerom te zemlje Milošem Zemanom o konkretnim temama kakva je među ostalim i je vraćanje hrvatskog klirinškog duga. #L# Ocjenjujući razgovor sa Zemanom jednim od najvažnijih susreta tijekom posjeta Češkoj, Mesić je u izjavi za novinare nakon sastanka kazao da je češka strana predložila vraćanje duga kroz vlasnički udio u hrvatskim hotelima. Hrvatski predsjednik je kazao kako drži da je taj prijedlog dosta dobar, ali svakako ga, dodao je, treba razmatrati hrvatska Vlada. Kad je o turizmu riječ svi češki sugovornici poručili su mu da će ovo biti najbolja turistička sezona u Hrvatskoj glede dolaska čeških turista, kazao je nadalje Mesić. Hrvatski predsjednik i češki premijer razgovarali su i o mogućnostima ulaska češkog kapitala u hrvatsko gospodarstvo te o što skorijem donošenju regulativa o slobodnom prometu nekretnina. Jedna od tema razgovora bila su i iskustva u privatizaciji jedne i druge zemlje. Mesić i Zeman suglasili su se da Narodna banka mora biti samostalna u odnosu na izvršnu vlast te naglasili kako monetarna politika mora biti u funkciji razvoja. "Dosadašnje dobre političke odnose s Češkom sada poboljšavamo, a gospodarska suradnja dobiva poseban poticaj ovim posjetom", kazao je hrvatski predsjednik u završnoj ocjeni svog dvodnevnog boravka u Češkoj Republici. (Hina) kga rt Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša predložio je da se Bosna i Hercegovina ustroji kao federativna država sastavljena od 12 do 14 kantona, koji ne bi imali pravo na posebne odnose sa susjednim državama.#L# "O tome sam konkretno govorio na nedavnom sastanku predsjednika šestorke, i moram reći da su sve moje kolege, uključujući i dr. Vesnu Pusić, uglavnom prihvatile moje stavove o Bosni i Hercegovini", rekao je Budiša u intervjuu objavljenom u novom broju tjednika Globus. Budiša je rekao da novi plan za BiH polazi od njezine nedjeljivosti i teritorijalne cjelovitosti te da su njegovi glavni elementi ukidanje Federacije BiH i Republike Srpske te uspostava Federativne Države Bosne i Hercegovine i dvodomnog parlamenta. Po njegovu prijedlogu, Dom naroda jamčio bi nacionalnu ravnopravnost u BiH, a kantoni ne bi imali pravo na posebne odnose sa susjednim državama. Budiša to smatra osobito bitnim, "ne samo zbog hipoteke hrvatske politike prema BiH, koju nam je ostavio pokojni predsjednik Tuđman, nego i zbog sadašnje Republike Srpske". "Danas diplomati koji su bili uključeni u rješavanje problema BiH iznose tezu kako Srbija treba dobiti stanovitu kompenzaciju za Kosovo, koje je definitivno izgubila", objasnio je. SRJ i Republika Srpska potpisale su u ponedjeljak, uz suglasnost međunarodne zajednice, sporazum o uspostavi posebnih odnosa, čijom je preambulom utvrđena obveza obje strane da se u cijelosti drže odredbi Daytonskog sporazuma i pomažu njegovu provedbu. Budiša je, međutim, stajališta da sadašnje državno uređenje BiH nije trajno rješenje, a da su Daytonski ugovori bili vrlo dobra solucija za vrijeme u kojem su nastali. "Međutim, već i sama činjenica da je u BiH dosad doneseno čak 13 ustava govori o netrajnosti svih prethodnih rješenja", rekao je, dometnuvši kako ne misli da bi BiH trebala odbaciti Dayton, nego da se moraju pronaći konkretni odgovori na probleme. Budiša je priznao da šestorka nije željela pobjedu HDZ-a na izborima u BiH, ali smatra da se volja birača morala poštovati. "To je aksiom demokracije", rekao je. Budiša smatra da je međunarodna zajednica, "izbornim i postizbornim inženjeringom, dala HDZ-u povod - koji je ta stranka samo čekala - da reagira ovako kao što je reagirao na mostarskom Saboru". Hrvatski narodni sabor BiH, u kojem dominira HDZ, u subotu je u Mostaru proglasio privremenu hrvatsku samoupravu, odbijajući priznati vlast BiH i međunarodne zajednice. Premijer Ivica Račan rekao je danas u Zagrebu da će hrvatska Vlada u razgovorima s međunarodnom zajednicom inzistirati na stabilnosti BiH, jer status quo u smislu podjele BiH i visoke samostalnosti Republike Srpske nisu doprinos toj stabilnosti. "Imamo viziju kako riješiti probleme u BiH, ali držim da u ovom trenutku ne treba javno izlaziti s time. Inicijative za rješavanje problema su u tijeku, a rezultate ćemo vidjeti", kazao je Račan zastupnicima Hrvatskog sabora. Premijer je istaknuo da je Hrvatska zainteresirana za posebne odnose s cijelom BiH, a ne samo s jednim njezinim dijelom. Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić od Vlade će zatražiti da se za 150 posto poveća broj kuća koje treba obnoviti, čime bi se do sredine 2002. obnovilo oko 7.000 kuća za što bi Vlada trebala izdvojiti 100 milijuna dolara. #L# Time bi se, rekao je čačić riješio problem povratka svih prognanika kojih je sada između 25.000 i 28.000. Ukoliko Vlada ne prihvati taj prijedlog, obnova kuća neće moći biti završena do sredine 2002., kako je to planirano. Zamoljen da objasni zašto obnova kuća neće biti završena do planiranog roka, kako je to najavljivano, pomoćnik ministra za obnovu Ljudevit Herceg istaknuo je da se iz proračuna dobilo manje novca od planiranih 750 milijuna kuna. "Koliko novaca, toliko kuća", rekao je ministar Čačić i izrazio očekivanje da će Vlada prihvatiti novi prijedlog s kojim su, naglasio je suglasne i prognaničke i povratničke udruge. U Ministarstvu je danas potpisan ugovor s izvođačima radova za obnovu 520 stambenih objekata od 4. do 6. kategorije oštećenja što kreditira Vijeće Europe. Na današnjoj konferenciji bilo je riječi i o reorganizaciji poduzeća Hrvatske vode i Državne uprave za vode. Vlada je nedavnim odlukama za reorganizaciju tih poduzeća zadužila Ministarstvo javnih radova i Ministarstvo zaštite okoliša. Ministarstvo javnih radova bavit će se gospodarenjem i pravnom regulativom, a Ministarstvo zaštite okoliša nadzorom i zaštitom voda. Cilj je reorganizacije da Hrvatske vode postanu trgovačko društvo i da ubuduće djeluju kao HEP i INA, da bi se osposobile za privatizaciju, rekao je Čačić. Kao cilj novoga ustroja direktor Hrvatskih voda Jakša Marasović istaknuo je da voda postane proizvod koji daje mogućnost dodatnih investicija u zaštiti voda i osiguranju kvalitete. Planira se da jednice lokalne samouprave i dalje određuju cijenu vode na razini distribucije, ali ne i izvora i transporta vode, te da se cijena vode izjednači za cijelu Hrvatsku, rekao je Marasović. Država je za trćinu smanjila sredstva za obranu od poplava, a u posljednjih 10 godina na sustavu zaštite od poplava uopće se nije radilo, osim što su se sustavi obrane redovno održavali, istaknuo je Marasović, ističući da "nema učinkovite obrane od poplava ukoliko se sredstva ne prikupe na razini države". (Hina) bma sšh (Hina) vl ln(Hina) kga rt(Hina) nab rt(Hina) tp ds(Hina) rub ds(Hina) df ln(Hina) dv rt (Hina) ps ps