ŠVIC-LE TEMPS OD 6.3.01. I FRIEDMAN ZAGOVARA KRAJ DAYTONSKOM MOZGOLOMU

ŠVICARSKA LE TEMPS 6. III. 2001. Bezobzirna secesija bosanskih Hrvata ugrožava krhki daytonski mir "Diplomatski običaji kažu da se najgore uvijek dade izbjeći. Osim možda na Balkanu gdje se nedavno pojavilo, ili se ponovno rasplamsalo, više kriznih žarišta. U subotu navečer, u Mostaru, 'prijestolnici' hrvatskih nacionalista iz Bosne i Hercegovine, sabor se očitovao za osnutak privremenog samostalnog hrvatskog entiteta, što zapravo znači raspad hrvatsko-muslimanske Federacije, jednog od dvaju entiteta jedinstvene države koja je potekla iz Daytonskih sporazuma u studenom 1995., dok je drugi Republika Srpska. Ovaj novi događaj dolazi samo nekoliko dana nakon uspostave prve nenacionalističke vlade u Sarajevu, gdje je Alijansa za promjene (višeetnička stranka) napokon uspjela sastaviti svoju momčad, pošto je u studenom prošle godine pobijedila na parlamentarnim izborima. Uzročno-posljedična veza je jasna: udaljen s nacionalne političke scene, hrvatski HDZ (nacionalistički) odmah je ispunio svoja obećanja o bojkotu slabih zajedničkih ustanova. Taj, uostalom predvidljiv, zaokret sigurno dovodi u pitanje Daytonske sporazume. Doveden pred gotov čin, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni, Austrijanac Wolfgang Petritsch, govori o nezakonitu postupku: 'Samoproglašena samouprava bosanskohercegovačkih Hrvata nije drugo doli utvara protivna zakonu, koju promiče ekstremističko krilo u HDZ-u'. Sabor u Mostaru postavio je ultimatum međunarodnoj zajednici, dajući joj petnaest dana za izmjenu izbornog zakona u zemlji i za razmišljanje o budućem ustroju države koji bi činila tri 'etnička' entiteta (srpski, muslimanski i hrvatski). Prijetnja bi mogla ugroziti napore Zapada koji se već pet godina muči da na terenu primijeni Daytonske sporazume s iznimno zamršenim institucijskim sustavom. Premda je Dayton omogućio da se nakon tri i pol godine sukoba i više od dvjesto tisuća mrtvih uspostavi mir, valjanost sporazuma uvijek je bila tema najrazličitijih tumačenja. Međunarodna zajednica - koja je već uložila 5,1 milijardu dolara u obnovu zemlje - drži se teksta kao Svetog pisma, premda je njegova održivost dvojbena. 'Na Kosovu su stvari barem jasne. UN tu ima pravi međunarodni protektorat. No ovdje vladaju privremene mjere i licemjerstvo, kaže voditelj humanitarne organizacije koji radi u bosanskoj prijestolnici. Međunarodni su dužnosnici uveli poluprotektorat koji osigurava dvadeset tisuća vojnika SFOR-a (NATO-ove stabilizacijske snage, op. ur.). No njihovu zadaću stalno otežava nedostatak suradnje domaćih političara koji su većinom vjerni svojim narodnosnim skupinama. U stvarnosti, republika Bosna i Hercegovina koju čine dva entiteta, ne postoji. Dvije strane međusobno ne razgovaraju, a Hrvati u sklopu jednog od dvaju entiteta ne žele razgovarati s drugima'. Takav se ishod dao naslutiti nakon smrti hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u prosincu 1999. Otac suvremenog hrvatskog nacionalizma, prvak neovisnosti, 90-ih je išao za ciljem da sve Hrvate ujedini u krilu jedne domovine. Dok je bio na vlasti nije kratio pomoći hrvatskim separatistima iz Bosne koji su jedno vrijeme proglasili samostalnu državu Republiku Herceg-Bosnu. Tada je u Zagrebu, kao i u Mostaru, uporištu hrvatskih 'ultranacionalista' iz Hercegovine, HDZ bio glavna stranka, a 'međunarodna' granica između Hrvatske i hrvatske Hercegovine bila je šala. S istom zastavom, istom valutom na obje strane, to je bila 'velika Hrvatska'. No stanje se bitno promijenilo početkom prošle godine, kada je na dužnost hrvatskog predsjednika stupio umjereni Stipe Mesić, za čim je odmah došla pobjeda socijaldemokrata u parlamentu. Nastojeći što brže zaboraviti višegodišnju izolaciju na međunarodnoj pozornici, Hrvatska se odmah počela približavati Europi. Zagreb je također počeo djelatno surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom. Istodobno je prestao slati pomoć pretjeranim hercegovačkim nacionalistima. Sami na svijetu, pošto ih je Zagreb napustio, bosanski Hrvati - većinom još uvijek nacionalisti - odmah su se okupili nad ostacima neostvarenog sna o velikoj Hrvatskoj. Kada je prije nekoliko tjedana u Zagrebu uhićen hrvatski general, nekadašnji 'junak' rata za oslobođenje krajine u ljeto 1995., učvrstili su se u uvjerenju: više nikomu ne mogu vjerovati. Proglašenje samouprave u Mostaru, u prošlu subotu, u vezi je s tom paranojom identiteta. Ona neće biti dovoljna da ponovno potakne rat u Bosni, ali izaziva zabrinutost. Ona zapravo međunarodnu zajednicu dovodi u dilemu nemogućeg mira nametnutog u Ohiu 1995. Neki dan je ugledan američki uvodničar Thomas Friedman predložio da se prekine daytonski mozgolom i da se srpski i hrvatski dio u Bosni pripoji 'skrbničkim' državama. Je li to pokusni balon?", pita se Serge Enderlin koji je boravio u Sarajevu.