ANALITIČARI RBA: U 2001 RAST BDP-A OD 3,4 POSTO, INFLACIJA 4,1 POSTO ANALITIČARI RBA: U 2001 RAST BDP-A OD 3,4 POSTO, INFLACIJA 4,1 POSTO Budući da nema najava za tzv. greenfiled investicije (posebno u tehnološki napredne grane) u
skoroj budućnosti, analitičari zagrebačke Raiffeisenbank (RBA) smatraju da realni rast bruto domaćega proizvoda u Hrvatskoj u ovoj godini neće prijeći 3,4 posto. Scenarij po kojem bi ekonomski rast ove godine mogao biti veći od 4 posto, tvrdi se u RBAnalizama, morat će pričekati uspjeh fiskalne politike u smanjenju opterećenja gospodarstva i veće izravne inozemne investicije. Dok nema rasta ulaganja, deficit proračuna koji nastaje zbog previsoke potrošnje treba strogo nadzirati. Glavni ekonomist RBA Ante Žigman, predstavljajući danas novi broj RBAnaliza, napomenuo je da istodobno, zbog izostanka većih investicija, nema prostora za veći izvoz, što znači da će i dalje ostati razmjerno veliki robni deficit. Analizirajući utjecaj cijena energenata na inflaciju, analitičari RBA napominju da su se u razdoblju kraćem od mjesec dana već dogodila dva poskupljenja i to "u trenutku kada ni kretanje cijena nafte niti kretanje tečaja dolara nisu opravdali ta poskupljenja". Stoga se zaključuje da će, ako se tijekom godine ne napravi
ANALITIČARI RBA: U 2001 RAST BDP-A OD 3,4 POSTO, INFLACIJA 4,1
POSTO
Budući da nema najava za tzv. greenfiled investicije (posebno u
tehnološki napredne grane) u skoroj budućnosti, analitičari
zagrebačke Raiffeisenbank (RBA) smatraju da realni rast bruto
domaćega proizvoda u Hrvatskoj u ovoj godini neće prijeći 3,4
posto.
Scenarij po kojem bi ekonomski rast ove godine mogao biti veći od 4
posto, tvrdi se u RBAnalizama, morat će pričekati uspjeh fiskalne
politike u smanjenju opterećenja gospodarstva i veće izravne
inozemne investicije. Dok nema rasta ulaganja, deficit proračuna
koji nastaje zbog previsoke potrošnje treba strogo nadzirati.
Glavni ekonomist RBA Ante Žigman, predstavljajući danas novi broj
RBAnaliza, napomenuo je da istodobno, zbog izostanka većih
investicija, nema prostora za veći izvoz, što znači da će i dalje
ostati razmjerno veliki robni deficit.
Analizirajući utjecaj cijena energenata na inflaciju, analitičari
RBA napominju da su se u razdoblju kraćem od mjesec dana već
dogodila dva poskupljenja i to "u trenutku kada ni kretanje cijena
nafte niti kretanje tečaja dolara nisu opravdali ta poskupljenja".
Stoga se zaključuje da će, ako se tijekom godine ne napravi
prilagodba cijena energenata s obzirom na promjene na svjetskim
tržištima - na dolje, inflacija, a time i troškovni udar na
gospodarstvo, biti puno veći od očekivanih.
Očekuje se da u 2001. neće biti razloga za rast cijena industrijskih
proizvoda, osim ako budu pritisnute cijenama energenata. Rast
industrijske proizvodnje prognozira se na 2,8 posto na godišnjoj
razini.
Vanjski dug će biti povećan na 11 milijardi dolara, a to će
istodobno biti 50 posto BDP-a, što je 6,5 postotnih poena manje nego
u prošloj godini.
Tečaj kune neće se bitnije mijenjati.