FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ITALIJA: U PETAK SE OČEKUJE RASPUŠTANJE PARLAMENTA, IZBORI U SVIBNJU

RIM, 6. ožujka (Hina/AR/Reuters) - Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi u petak će, sudeći po najavama, raspustiti parlament i za svibanj raspisati opće izbore.
RIM, 6. ožujka (Hina/AR/Reuters) - Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi u petak će, sudeći po najavama, raspustiti parlament i za svibanj raspisati opće izbore.#L# Čelnici klubova zastupnika nedavno su se dogovorili o preostalom rasporedu rada sadašnjeg saziva oba doma, navode izvori iz parlamenta. Posljednja rasprava i glasovanje o zakonu koji treba dati veću autonomiju regijama, zakazano je za četvrtak u Senatu nakon čega bi se predsjednik Ciampi trebao sastati s predsjednicima domova i u petak potpisati ukaz o raspuštanju parlamenta, najavljuje u utorak većina medija u Italiji. Dok ustav daje predsjedniku pravo na raspuštanje parlamenta, utvrđivanje datuma izbora uglavnom je prepušteno postojećoj vladi, što predsjednik supotpisuje. "Parlament treba biti raspušten u petak, vlada treba utvrditi datum izbora", donosi na naslovnici Corriere della Sera. Vlada premijera Giuliana Amata sastat će se u petak ili subotu radi konačne odluke o datumu izbora, dodaju izvori u parlamentu. Ustav predviđa razdoblje od 70 dana od raspuštanja parlamenta do izbora, tako da je zadnji mogući termin nedjelja 13. siječnja. S raspuštanjem parlamenta završit će prvi eksperiment Italije s pretežito ljevičarskom vladom, ukoliko birači bloku lijevog centra ne osiguraju još jedan mandat. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da lijevi centar, s Francescom Rutellijem kao potencijalnim premijerom, ima znatno manje izglede za pobjedu od koalicije bivšeg konzervativnog premijera Silvija Berlusconija u kojoj su antiimigracijska Sjeverna liga i reformirani fašisti iz Nacionalne alijanse. Sadašnji saziv parlamenta izdržao je puni petogodišnji mandat, što je od 1945. uspjelo samo četiri puta, no krhkost talijanskog političkog sustava došla je do izražaja u promjenama na mjestu premijera, gdje su se u tih pet godina izredali Romano Prodi, Masimo D'Alema i Giuliano Amato. Najvećim uspjehom petogodišnjeg mandata vlade lijevog centra smatra se ulazak Italije u Europsku monetarnu uniju (EMU) što se sredinom 90-tih smatralo bezizglednim. Najmarkantniji neuspjeh vezan je uz nepostizanje konsenzusa stranaka oko korjenitih političkih i institucionalnih reformi. Usprkos maratonske parlamentarne rasprave, Italija nove izbore dočekuje s istim izbornim sustavom koji je primjenjen 1996. i kritiziran kao glavni uzrok političke nestabilnosti. Oko 475 zastupnika Donjeg doma, ili 75 posto bit će izabrano većinskim sustavom, a preostalih 25 posto razmjernim sustavom. Zbog odlaska predsjednika Ciampija u posjet Argentini i Urugvaju u nedjelju, neće biti usvojeni ni popratni zakoni koji bi omogućili prvo poslijeratno sudjelovanje talijanske dijaspore na izborima. Prema ustavnom zakona usvojenom u listopadu 2000. Talijani u inozemstvu mogli bi birati 12 od 630 zastupnika Donjeg doma i 6 od 315 senatora. Procjenjuje se da bi pravo glasa moglo imati od 2.4 do 3.9 milijuna Talijana u inozemstvu. Inače se računa da talijanska dijaspora broji oko 60 milijuna ljudi. (Hina) dh br

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙