ZAGREB, 6. ožujka (Hina)PRAG - Hrvatska i Češka nemaju niti jedno otvoreno političko pitanje i njihova je suradnja u uzlaznoj liniji, ali svakako treba unaprijediti gospodarske odnose budući da za to postoji dobra perspektiva,
zaključili su u utorak u Pragu predsjednici Stjepan Mesić i Vaclav Havel na zajedničkoj konferenciji za novinare. "Želimo povećati našu gospodarsku suradnju. Hrvatska je destinacija mnogih čeških turista i mi želimo da češki kapital dođe u Hrvatsku, posebno u ovo vrijeme privatizacije. Isto tako želja nam je da češka privreda otvori put prema našim lukama, a posebno prema Rijeci", izjavio je predsjednik Mesić. Njegov češki kolega Havel je istaknuo kako se češko-hrvatska suradnja proširuje te da je s današnjim potpisivanjem Ugovora o međunarodnom cestovnom prometu broj sporazuma između dvije zemlje narastao na 15. Prema njegovim riječima, uskoro se očekuje ugovor o kulturnoj suradnji, a u proljeće ove godine mogao bi biti potpisan i Sporazum o slobodnoj trgovini.ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula razgovarao je u utorak u Zagrebu s američkim veleposlanicima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Lawrenceom Rossinom i Thomasom Millerom, o prilikama u BiH nakon nedavnog održavanja Hrvatskog
ZAGREB, 6. ožujka (Hina)
PRAG - Hrvatska i Češka nemaju niti jedno otvoreno političko
pitanje i njihova je suradnja u uzlaznoj liniji, ali svakako treba
unaprijediti gospodarske odnose budući da za to postoji dobra
perspektiva, zaključili su u utorak u Pragu predsjednici Stjepan
Mesić i Vaclav Havel na zajedničkoj konferenciji za novinare.
"Želimo povećati našu gospodarsku suradnju. Hrvatska je
destinacija mnogih čeških turista i mi želimo da češki kapital dođe
u Hrvatsku, posebno u ovo vrijeme privatizacije. Isto tako želja
nam je da češka privreda otvori put prema našim lukama, a posebno
prema Rijeci", izjavio je predsjednik Mesić. Njegov češki kolega
Havel je istaknuo kako se češko-hrvatska suradnja proširuje te da
je s današnjim potpisivanjem Ugovora o međunarodnom cestovnom
prometu broj sporazuma između dvije zemlje narastao na 15. Prema
njegovim riječima, uskoro se očekuje ugovor o kulturnoj suradnji, a
u proljeće ove godine mogao bi biti potpisan i Sporazum o slobodnoj
trgovini.
ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula
razgovarao je u utorak u Zagrebu s američkim veleposlanicima u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Lawrenceom Rossinom i Thomasom
Millerom, o prilikama u BiH nakon nedavnog održavanja Hrvatskog
narodnog sabora u Mostaru te o mogućim posljedicama njegovih
zaključaka na unutarnjopolitičku situaciju u Hrvatskoj. Kako je
priopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova, Picula je upoznao
sugovornike s hrvatskim stajalištima i najavio da će hrvatska Vlada
ponuditi usluge u pronalaženju zadovoljavajućeg rješenja za
trenutnu konfliktnu siutaciju.
ZAGREB - Američki veleposlanik u BiH Thomas Miller u utorak je rekao
kako je Hrvatska partnerska zemlja SAD i važan regionalni čimbenik,
od čije se vlade može mnogo toga naučiti, pa stoga u Zagreb nije
došao davati ikakve ultimatume, već potražiti savjet. "Ovamo nisam
stigao ni s kakvom posebnom porukom ili ultimatumom već zato što...
nam hrvatsko vodstvo može mnogo toga reći i dati mnogo dobrih
savjeta. Zato sam ovdje uglavnom slušao", rekao je veleposlanik
Miller nakon sastanka s hrvatskim ministrom vanjskih poslova
Toninom Piculom. Veleposlanik Miller stigao je jutros u
jednodnevni posjet Hrvatskoj, gdje je u pratnji američkog
veleposlanika u Zagrebu Lawrencea Rossina o razvoju događaja u BiH
razgovarao s ministrom Piculom, a prije toga i potpredsjednikom
Sabora Zdravkom Tomcem.
ZAGREB - Početkom svibnja mogli bismo imati posljednji krug
pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), no
ubrzanje pregovora neće utjecati na njihov ishod i sadržaj, izjavio
je u utorak u Zagrebu glavni hrvatski pregovarač s EU Neven Mimica.
"Naš je početni plan bio okončati pregovore tijekom švedskog
predsjedanja EU-om. Ritam pregovora je takav da bi već početkom
svibnja mogli imati posljednji pregovarački krug, a parafiranje bi
u tom slučaju slijedilo nakon što Vijeće ministara na sjednici u
svibnju ovlasti Europsku komisiju (EK) za taj čin. Ubrzanje
pregovora pritom ne dovodi u pitanje ishod i sadržaj pregovora",
pojasnio je na konferenciji za novinare Mimica. Nakon parafiranja
sporazuma, po riječima Mimice, slijedilo bi njegovo potpisivanje
tijekom belgijskog predsjedanja EU-om, vjerojatno u rujnu ili
listopadu.
SARAJEVO - Predsjedatelj Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju (OESS) rumunjski ministar vanjskih poslova Mircea Geoana,
pridružio se kritikama postupaka Hrvatske demokratske zajednice
Bosne i Hercegovine (HDZ) i odluka Hrvatskog narodnog sabora (HNS)
o uspostavi samouprave bosanskih Hrvata. "Predsjedatelj OESS-a
izražava zabrinutost zbog zaključaka HNS-a donesenih na zasjedanju
u Mostaru 3. ožujka a koji su protivni ustavima BiH i Federacije BiH
te samim tim predstavljaju jasno kršenje Daytonskog sporazuma",
izjavio je u utorak u Sarajevu glasnogovornik misije OESS-a u BiH
Luke Zahner.
SARAJEVO - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang
Petritsch pozorno prati stanje u toj zemlji nastalo nakon odluka
Hrvatskog narodnog sabora (NHS) o uspostavi hrvatske samouprave no
predstavnici njegova ureda odbijaju govoriti o mjerama koje bi on
mogao poduzeti. Odgovarajući na novinarsko pitanje kada bi mogle
uslijediti kaznene mjere i kakve će one biti, glasnogovornik
Petritscheva ureda (OHR) Oleg Milišić u utorak je kazao samo kako
Visoki predstavnik "nikada unaprijed ne najavljuje svoje
postupke".
SARAJEVO - Pokušaj Hrvatske demokratske zajednice Bosne i
Hercegovine (HDZ) da izbjegne polaganje računa kao i odgovornosti
koja bi iz toga proistekla, jedini je stvarni motiv odluke o
proglašenju hrvatske samouprave u BiH, današnja je ocjena Nove
hrvatske inicijative (NHI) o odlukama s nedavnog zasjedanja
Hrvatskog narodnog sabora (HNS). U priopćenju dostavljenom Hini u
Sarajevu iz NHI-ja ističu kako su odluke mostarskog sabora zapravo
povratak na staru politiku HDZ-a koja je potpuno neprimjerena
današnjim okolnostima i stoga unaprijed osuđena na propast.
LJUBLJANA - Zapovjednik hrvatske mornarice viceadmiral Vid
Stipetić prisustvovao je u utorak u Ankaranu proslavi dana
slovenskog pomorstva. Taj dan se slavi u spomen na donošenje
rezolucije o pomorskoj orijentaciji koju je slovenski parlament
prihvatio prije 10 godina.
STRASBOURG/BEČ - Vijeće Europe izrazilo je u utorak zabrinutost
stanjem na sjeveru Makedonije te izrazilo potporu vlastima u
Skoplju u sprečavanju djelovanja albanske gerile. "Eksplozija
nasilja na makedonskom teritoriju uz kosovsku granicu iznimno je
opasna", ocijenio je predsjednik Parlamentarne skupštine VE Lord
Russel-Johnston. U Beču se u međuvremenu, na zahtjev Makedonije,
sastaje Stalni odbor OESS-a od kojega Skoplje također očekuje
potporu nakon oružanih incidenata makedonske vojske s albanskom
gerilom.
SKOPLJE - Oružani napadi albanskih ekstremista iz Tanuševca
zabilježeni su noćas poslije ponoći a razmjena vatre s makedonskim
snagama reda trajala je tri sata, priopćeno je u Informativnom
centru u Skoplju. Prijepodne je bilo mirno, javlja isti izvor.
Danas poslije podne predsjednik Makedonije Boris Trajkovski u
Sobranju Makedonije govorit će o političko-sigurnosnoj situaciji,
a šef makedonske diplomacije Srđan Kerim otputovao je u New York
gdje će sutra pred Vijećem sigurnosti predložiti stvaranje tampon
zone na kosovskoj strani granice. Danas bi u Skoplje trebao
doputovati grčki ministar vanjskih poslova Georgos Papandreu na
razgovore s makedonskim državnim vrhom o stanju na sjevernoj
granici.
BRUXELLES - Albanski gerilci koji iskušavaju volju balkanskih
vlada politički su izolirana skupina koja mora biti zaustavljena,
rekao je u utorak bugarski predsjednik Petar Stojanov. "Poruka mora
biti odlučna i kategorična", rekao je Stojanov koji se nalazi u
posjetu Bruxellesu.
BEOGRAD - Potpredsjednik jugoslavenske vlade Miroljub Labus i
veleposlanik SAD u Beogradu William Montgomery potpisali su u
utorak okvirni Sporazum o gospodarsko-tehničkoj i drugoj suradnji
između dviju zemalja kojim se, međutim, ne definiraju konkretni
oblici pomoći niti se preciziraju iznosi. Sporazum treba biti
temeljem za zaključivanje specifičnih ugovora o programima pomoći
SAD Jugoslaviji u raznim oblastima, kazali su Labus i Montgomery
nakon potpisivanja.
BUDIMPEŠTA - Stotine ljudi evakuirano je iz mađarskog sela Kispalad
blizu granice s Ukrajinom nakon što su poplave probile nasip,
priopćile su lokalne vlasti u utorak. Predstavnici vlasti objavili
su da nema ozlijeđenih, no da poplave ugrožavaju nekoliko sela u
gornjem toku rijeke Tise.
KIJEV - Dvojica Ukrajinaca poginula su, a više od 7.000 ljudi
evakuirano je Transkarpatske regije, na zapadu zemlje, koja je
pogođena jakim poplavama, objavilo je u utorak ukrajinsko
ministarstvo za izvanredne situacije. Poplave, koje su prouzročile
jake kiše posljednjih dana i topljenje snijega, pogodile su 120
sela, oštetile gotovo 5.000 kuća, 20 mostova i 53 kilometara cesta,
priopćilo je ukrajinsko ministarstvo.
BEJRUT - Vojno krilo islamističkog pokreta Hamas preuzelo je u
utorak odgovornost za samoubilački bombaški napad izvršen u
nedjelju u izraelskom gradu Netanyji. Vojno krilo Hamasa, jednice
Izedin al-Kasam, u svom priopćenju objavljenom u Bejrutu tvrde da
je samoubilački napad izvršio Palestinac Ahmed Omar Alijan (23), iz
izbjegličkog logora Nur Šams.
MOSKVA - Poglavar Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Aleksej II,
ocijenio je posjet pape Ivana Pavla II. Ukrajini predviđen za
lipanj "neprimjerenim" i isključio mogućnost sastanka s Papom
"tako dugo dok Vatikan nastavlja s ekspanzijom" u zemlje bivšeg
SSSR-a, javila je u utorak agencija Itar Tass. "Dolazak Pape u
Ukrajinu potvrdio bi sadašnju situaciju u kojoj su pravoslavci u
nepovoljnijem položaju od grkokatolika", istaknuo je Aleksej II.
Pravoslavci prigovaraju grkokatolicima da su prisvojili oko 2.500
pravoslavnih župa u razdoblju između 1989. i 1991. i ograničili
djelovanje Pravoslavne crkve u Ukrajini.
MOSKVA - Donji dom ruskoga parlamenta 14. će ožujka glasovati o
nepovjerenju vladi premijera Mihaila Kasjanova, što bi moglo
predstavljati prvu veliku političku krizu za ruskog predsjednika
Vladimira Putina. Komunistički čelnik Genadij Zjuganov u utorak je
najavio glasovanje o povjerenju nakon odluke Vijeća ruske Državne
Dume donesene na zahtjev njegove Komunističke stranke.
"Moramo promijeniti vladu ili ćemo sljedeće zime do smrti smrznuti
polovicu zemlje", kazao je novinarima, aludirajući na energetske
probleme i probleme grijanja u zemlji za koje okrivljuje vladu
Kasjanova. Komunisti i njihovi saveznici imaju oko 150 zastupnika u
Dumi. Stranka Jedinstvo, inače prokremaljski orijentirana, u
ponedjeljak je najavila da bi mogla podržati izglasavanje
nepovjerenja, čime bi se osigurala nužna većina.
(Hina) maš