HR-za-Politika HT 18 - 2 Hrvatski premijer Ivica Račan izrazio je u ponedjeljak u Zagrebu "žaljenje i osudu" zbog odluka Hrvatskog narodnog sabora donesenih u subotu u Mostaru, ističući da se unatoč "ishitrenim odlukama" dijalogom
trebaju nastaviti rješavati otvoreni problemi u BiH.
Hrvatski premijer Ivica Račan izrazio je u ponedjeljak u Zagrebu
"žaljenje i osudu" zbog odluka Hrvatskog narodnog sabora donesenih
u subotu u Mostaru, ističući da se unatoč "ishitrenim odlukama"
dijalogom trebaju nastaviti rješavati otvoreni problemi u BiH.#L#
"U ime hrvatske Vlade izražavam žaljenje zbog tih odluka, posebno
odluke o samoupravi i želim istaći da te odluke neće doprinjeti
poželjnoj razini razgovora i dijaloga koju iznova valja otpočeti u
BiH", rekao je Račan na petoj redovitoj konferenciji za novinare.
Hrvatski narodni sabor proglasio je privremenu hrvatsku samoupravu
na većinskim hrvatskim područjima.
"Izražavamo žaljenje i osudu odluka u Mostaru što nisu na toj liniji
snažnog okretanja svih u BiH politici dijaloga i razgovora",
naglasio je Račan.
"Ishitrene odluke i ultimatumi ne omogućavaju razgovore i dijalog i
zato sa žaljenjem govorimo da ono što se desilo prekjučer u Mostaru
nije na toj liniji", dodao je. "Ne vidimo bolje rješenje od
razgovora i dijaloga", rekao je Račan, pojasnivši da će hrvatska
Vlada tijekom sljedećih dana poduzeti korake u obnavljanju
razgovora o otvorenim pitanjima s čimbenicima u BiH i međunarodnom
zajednicom.
U ime hrvatske vladajuće šestorke na skupu u Mostaru govorio je
potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac.
Račan je naglasio da će Hrvatska i dalje čvrsto ustrajati na
poštivanju Daytonskih sporazuma.
"Valja čvrsto poštivati Daytonski sporazum, on se mora čvrsto
provoditi dok se ne nađu nova i bolja rješenja od onih daytonskih",
rekao je hrvatski premijer.
Istaknuo je da RH definitivno više neće voditi politiku umjesto
Hrvata u BiH, ali je dodao da je Hrvatskoj stalo do stabilnosti BiH
"jer to je i naš nacionalni interes".
"Bez ravnopravnosti naroda te stabilnosti nema", dodao je.
Račan je rekao da je definitivno poražena politika u kojoj se neki
pojedinac ili stranka mogao identificirati s narodom.
"Mislimo da je definitivno poražena politika u RH i šire na ovim
prostorima gdje je netko mogao - neka stranka, neki pojedinac, sebe
identificirati s narodom ili, u slučaju Hrvatske, s državom", rekao
je premijer.
Na novinarsko pitanje hoće li vlast u Zagrebu ako to zatraži
međunarodna zajednica oduzeti putovnice vrhu vlasti HDZ-a u BiH, te
hoće li se Hrvatska pridružiti sankcijama protiv hrvatske
samouprave u BiH ako to bude od nje traženo, Račan je rekao da će se o
tome odlučiti kada to eventualno bude zatraženo.
"Postupit ćemo, ako takvog zahtjeva bude, u skladu s hrvatskim
zakonima", rekao je Račan u odgovoru na pitanje o putovnicama.
"Dopustite da na to pitanje odgovorimo u trenutku ako takav zahtjev
i formalno budemo dobili".
Što se tiče eventualnih sankcija protiv hrvatske samouprave u BiH,
Račan je rekao da ne može "decidirano odgovoriti" jer službenih
zahtjeva o sankcijama još nije bilo, ali je izrazio nadu da će oni
koji o sankcijama odlučuju o tome informirati Hrvatsku i s njom se
konzultirati.
S obzirom da jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica
potpisuje u ponedjeljak posebne veze s Republikom Srpskom, samo dva
dana nakon proglašavanja hrvatske samourpave, Račan je rekao da bi
eventualna namjerna veza ta dva događaja mogla "otežati razvoj
stanja u BiH" i nije doprinos njezinoj stabilnosti.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je danas kako je
potrebno pronaći načina da se u Hrvatskoj postigne tzv.
"neinflatorni rast" ekonomije.#L#
"U tom smislu podržavam politiku Vlade, ali ona još mora pronaći
model politike za ubrzanje rasta", kazao je Mesić otvarajući "Dan
poduzetnika" s temom "Hrvatsko gospodarstvo i integracijski
procesi".
Mesić je problemom za ekonomsku politiku označio pitanje kako
podržati konkurentnost privrede na novom većem otvorenom tržištu.
Pritom je izdvojio dva segmenta - politiku restrukturiranja s
težištem na privatizaciji, te makroekonomsku politiku s težištem
na stabilizaciji i uravnoteženju platne bilance.
Mesić je upozorio da pokrivanje fiskalnog deficita vanjskim
zaduženjima i prihodima od privatizacije umanjuju investicijski
potencijal. To se stanje može prevladati samo ubrzanim razvojem,
tj. višim stopama rasta, pri čemu je Mesić istaknuo potrebu
podešavanja makroekonomske i monetarne politike, ali tako da se
ostane u gabaritima stabilizacije.
"Moramo pronaći načina da se u Hrvatskoj postigne tzv. 'neinflatrni
rast' ekonomije", kazao je Mesić. U tom smislu podržao je politiku
Vlade, ali i istaknuo da Vlada mora pronaći model politike za
ubrzanje rasta, jer taj posao još nije obavljen.
Povezano s položajem poduzetništva, Mesić se osvrnuo i na aranžmane
sa svjetskim financijskim institucijama, Svjetskom bankom i MMF-
om. Ti su aranžmani u stanovitoj mjeri nužni, ali u tim nužnim
okvirima moramo pronaći prostor za dinamiziranje rasta i oporavka
gospodarstva u kraćem roku od predviđenog, kazao je. Napomenuo je
da ti aranžmani nisu gotova strategija, već na uvjetima tih
aranžmana treba određenije ugraditi naše razvojne ciljeve.
Okupljenim poduzetnicima, njih oko 400, obratio se i zamjenik
premijera Goran Granić. Moraju se postaviti jasni ciljevi,
prepoznatljivi i lako razumljivi, kazao je, a kao dostižan cilj u
idućih 10 godina istaknuo udvostručenje realnog BDP-a.
Glavni hrvatski pregovarač u pregovorima s EU o Sporazumu o
stabilizaciji i pridruživanju Neven Mimica najavio je da bi sami
pregovori mogli završiti početkom svibnja, da bi Sporazum mogao
biti parafiran krajem svibnja, a potpisan do listopada ove godine.
Pregovori dobro napreduju, usuglašeno je više od tri četvrtine,
odnosno 80 posto članaka samog Sporazuma, kaže Mimica. Kao tri
preostala ključna pitanja naveo je dinamiku i obuhvat
liberalizacije hrvatskog tržišta za robe koje se uvoze iz EU,
pojednostavljenje procedure ostvarivanja prava vlasništva za
državljane EU, te dogovor o trajanju prijelaznih razdoblja za
potpunu provedbu pojedinih odredbi Sporazuma.
Mimica je podsjetio je da je Vlada nedavno procjenila da bi trebalo
dinamizirati sve aktivnosti tako da Hrvatska do kraja 2006. bude
spremna za punporavno članstvo u EU, a da bi glaninu posla trebalo
obaviti do 2004., odnosno do kraja mandata ove Vlade. "Hrvatsku u
članstvo EU najbolje može dovesti vlastita aktivnost i odlučnost u
provođenju programa prilagodbe, bez obzira na formalni tijek
procesa proširenja EU", poručio je.
(Hina) bn/mku ds(Hina) maš dh