HT 18 SATI

Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) oštro je danas osudila Vladin stav da će uprave državnih tvrtki sklapati kolektivne ugovore samo sa sindikatima koji potpišu ponuđeni sporazum o politici plaća u iduće tri godine.#L# Vlada time prisiljava i ucjenjuje sindikate, što je primjereno jedino totalitarnim režimima, ocjenjuje URSH u otvorenom pismu. Od ozbiljnih sindikata bilo bi neozbiljno u sadašnjoj socijalnoj situaciji potpisati sporazum u kojem nisu poznati osnovni elementi, poput porezne politike ili politike cijena i zapošljavanja, koji bitno utječu na radničku egzistenciju, ističe URSH. URSH smatra da se Vlada sama dovela u poslušnički položaj prema međunarodnim monetarnim ustanovama jer nije na vrijeme ponudila program izlaska iz krize. Zbog toga danas, svojim ucjenama, može postići samo neželjeni odgovor socijalnih partnera, ističe URSH u otvorenom pismu. Odluka Hrvatskog narodnog sabora o uspostavi samouprave predstavlja izvaninstitucionalni pokušaj rješavanja pitanja u BiH koji može samo štetiti tamošnjim Hrvatima, ocijenio je u ponedjeljak hrvatski predsjednik Stipe Mesić.#L# "Mislim da se sva pitanja u Bosni i Hercegovini moraju provoditi i rješavati kroz institucije BiH i Federacije, i u komunikaciji s međunarodnom zajednicom. Ovo izvanistitucionalno rješavanje, odnosno ovaj pokušaj rješavanja može samo štetiti Hrvatima u cijeloj Bosni", rekao je predsjednik Mesić odgovarajući na pitanja novinara na otvaranju Dana poduzetnika u Zagrebu. Na pitanje o mogućim štetnim posljedicama takve odluke za Hrvatsku, predsjednik Mesić je rekao da stvaranje napetosti i trusnih stanja šteti i jednoj i drugoj državi, i na političkom i na gospodarskom planu. "Naše su privrede kompatibilne i mi smo zainteresirani da se njihovi kapaciteti aktiviraju, a to mogu jedino ako su i oni zona sigurnosti", rekao je hrvatski predsjednik dodajući kako "sve napetosti štete i njima i nama". Proglašenje samouprave u izravnoj je suprotnosti s Daytonskim sporazumom i Hrvatska, kao potpisnik sporazuma, to ne može podržati, istaknuo je, među ostalim, predsjednik Mesić. Na Danu poduzetnika, održanom u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca u hotelu Intercontinental, na temu "Hrvatsko gospodarstvo i integracijski procesi", okupilo se oko 400 poduzetnika. Uz predsjednika Republike na skupu su sudjelovali i zamjenik premijera Goran Granić te glavni hrvatski pregovarač s EU Neven Mimica. Današnji promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 7,36 milijuna kuna, a indeks burze - Crobex - premašio je 1000 bodova, točnije porastao je 2,45 posto na 1000,4 boda, što je njegova najveće razina od 22. travnja 1998. godine kada je Crobex iznosio 1008,56.#L# Najviše se tijekom dana trgovalo redovnim dionicama Zagrebačke banke kojih je po 2,37 posto višoj cijeni, odnosno po 1730 kuna prodano za 4,1 milijun kuna. Drugi po veličini promet ostvarile su Podravkine dionice. One su se prodavale po 2,85 posto višoj cijeni ili po 165 kuna, a ukupno ih je prodano za 1,36 milijuna kuna. Danas se trgovalo dionicama 18 tvrtki te obveznicama HZZO-a i pravima. Najviši porast cijene zabilježen kod povlaštenih dionica Zagrebačke banke (serija A) čija je cijena "skočila" 16,12 posto na 1318 kuna, dok su na vrijednosti najviše izgubile dionice Sunčanog Hvara za 7,50 posto na 37 kuna. -------------------------------------------------------------- br. dionice cijena/kn %promjena promet/kn cijene -------------------------------------------------------------- 1. Zagrebačka banka 1730 2,37 4.114.458,54 2. Podravka 162,50 2,85 1.358.653,82 3. Zagrebačka banka 1318 16,12 587.185,80 (povlaštene dionice serije A) 4. Rivijera holding 124 7,34 315.624,80 5. Pliva 490 0,00 210.210 6. Kraš 160,20 -0,19 196.287,15 7. PBZ 115 9,52 154.790 8. Riječka banka 140 -0,71 130.294,20 9. Prava 39,30* - 95.688,03 10. HZZO 103,50* - 79.843,99 11. Tvornica duhana Zagreb 600 0,00 31.200 12. Dalekovod 60 0,00 20.320 13. Sunčani Hvar 37 -7,50 18.600 14. Istraturist 58 -0,02 14.500 15. Hoteli Rabac 40,10 0,25 11.428,50 16. Karlovačka pivovara 345 -4,17 8.945 17. Zlatni Rat 38 -5,00 5.700 18. Plava laguna 550 -1,79 5.500 19. Končar Elektroindustrija 48,50 3,19 3.880 20. Varteks 30,02 0,00 3.062,04 * postotak nominale -------------------------------------------------------------- UKUPAN PROMET ZAGREBAČKE BURZE: 7,366.171,87 -------------------------------------------------------------- (Hina) mku ds Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) danas je ostvareno 1,415.939 kuna prometa, dok je vrijednost indeksa VIN porasla za 0,67 posto, na 435,7 bodova.#L# Glavnina prometa, 831,9 tisuća kuna, ostvarena je u segmentu PIF- ova u kojem su danas bile aktivne dionice svih sedam fondova. U segmentu dionica, u kojem se trgovalo s osam dionica, ostvareno je nešto manje od 298 tisuća kuna prometa, dok je trgovanjem Pravima po 40 posto od nominalne cijene (od jedne kune) ostvareno 286,09 tisuća kuna prometa. Najveći pojedinačni promet u segmentu PIF-ova danas je ostvaren trgovanjem dionicama fonda Dom (342,08 tisuća kuna), a u segmentu dionica prodajom dionica Slavonske banke - sto tisuća kuna. -------------------------------------------------------------- SEGMENT DIONICA cijena/kn %promjena promet/kn -------------------------------------------------------------- 1. Slavonska banka 500,00 0,00 100.000,00 2. Anita 1500,00 25,00 73.500,00 3. Ericsson Nikola Tesla 148,02 0,69 73.473,29 4. Chromos Samobor 440,00 0,00 23.320,00 5. Riviera holding 118,00 -1,67 11.210,00 6. ACI Opatija 460,00 7,97 6.440,00 7. Razvitak 40,00 0,00 5.720,00 8. Plava laguna 540,00 -3,57 4.320,00 -------------------------------------------------------------- Ukupni promet DIONICA tržišta Varaždin: 297.983,29 -------------------------------------------------------------- SEGMENT PIF KOTACIJA cijena/kn %promjena promet/kn -------------------------------------------------------------- 1. Dom 20,50 3,80 342.086,02 2. SNF 24,00 1,14 119.226,90 3. Sunce 10,00 5,26 113.331,85 4. Velebit 20,00 -4,76 101.262,50 5. Slavonski 12,49 10,53 93.305,14 6. Expandia 24,31 1,12 58.638,37 7. Pleter 13,00 0,00 4.017,00 -------------------------------------------------------------- Ukupni promet PIF kotacije: 831.867,78 -------------------------------------------------------------- SEGMENT KOTACIJA PRAVA: cijena %promjena promet/kn (postotak nominale) -------------------------------------------------------------- 40,00 0,00 286.088,40 -------------------------------------------------------------- Ukupni promet Kotacije Prava: 286.088,40 -------------------------------------------------------------- UKUPNI PROMET TRŽIŠTA VARAŽDIN: 1,415.939,47 -------------------------------------------------------------- (Hina) rub ds Film "Je li jasno prijatelju" Dejana Aćimovića uvršten je u služeni program međunarodnog festivala nezavisnog filma "World Fest", koji će se održati od 20. do 29. travnja u Houstonu. #L# Producent filma "DA film" danas je izvijestio da su vodeći ljudi tog "najvažnijeg festivala nezavisne svjetske filmske produkcije u Sjevernoj Americi" bili oduševljeni filmom, a Aćimovića opisali kao "sjajnog i vrlo talentiranog novog redatelja". Redateljski prvijenac glumca Dejana Aćimovića "Je li jasno, prijatelju?" premijeru je imao krajem studenog prošle godine. Aćimović je i scenarist filma, a za mušku epizodnu ulogu zatvorskog čuvara dobio je "Zlatnu arenu" na prošlom Pulskom filmskom festivalu. Na istom festivalu Ivica Trpčić je nagrađen za scenografiju u tom filmu. Film, kroz priču o Martinu (glumi ga splitski glumac Milan Pleština), osuđenom na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog namještenog ubojstva, govori o nasilju i policijskoj torturi u jednom zatvoru tijekom posljednjeg desetljeća Jugoslavije. Zbog stroge selekcije i želje da se predstavi "samo najbolje" na festivalu će biti samo 45-50 premijera, najavljuje na internet stranici festivala njegova umjetnička ravnateljica Kathleen Haney. Taj festival ona naziva "pravim nezavisnim festivalom", na kojem se, za razliku od poznatijeg "Sundance festivala", ne prikazuju visokokomercijalni filmovi velikih filmskih studija. Rezultati upravo završenog "road show-a" - predstavljanja i plasiranja hrvatskih euroobveznica u glavnim europskim financijskim središtima - pokazuju kako je u godinu dana Hrvatska u Europi prepoznata kao politički stabilna zemlja, kako Vlada ima jak ekonomski program, te kako je Hrvatska zemlja u koju investitori mogu ući bez većih rizika.#L# Izjavio je to potpredsjednik Vlade Slavko Linić tijekom današnjeg održavanja "Dana poduzetnika" koji je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca. "Dan poduzetnika" okupio je velik broj poduzetnika na čija su pitanja osim Linića odgovarali i drugi ministri te predstavnici resornih ministarstava. "Hrvatska je prvi put do sada uspjela na europskom tržištu plasirati obveznice na rok od deset godina i uz godišnju kamatnu stopu od 6,75 posto", kazao je Linić. Dodao je kako je ukupno plasirano 500 milijuna eura, iako je u knjizi narudžbi sa današnjim danom bilo zahtjeva za izdavanje 1,06 milijardi eura. Najveći dio ponuda došao je od investicijskih fondova - financijskih investitora iz gotovo svih europskih zemalja, a ne od poslovnih banaka, no na žalost najveće dio tih sredstava otići će na otplatu vanjskih dugova, kazao je Linić. "Na taj će se način riješiti plaćanje naših obveza, a ovo je početak suradnje Hrvatske sa značajnim stranim investitorima" izjavio je Linić, te dodao "kako je to i signal hrvatskim poduzetnicima da u Europu mogu postići ovakva izdanja". Poduzetnike je zanimalo kako teče izrada Strategije razvoja Hrvatske, a upozorili su kako se pri izradi treba iskoristiti i znanje onih koji su direktno u gospodarstvu. Linić je odgovorio kako postoji problem dijaloga, no poduzetnicima su "otvorena vrata" za sudjelovanje u izradi Strategije. Strategija bi po Liniću, "svjetlo dana" trebala ugledati u svibnju ove godine. Ubrzana privatizacija trgovačkih društava u vlasništvu države je jedan od važnih zadataka Vlade u izgradnji konkurentnost gospodarstva. Tako je po Linićevim riječima Ina pred izborom konzultanta za privatizaciju, početak procesa privatizacije očekuje se tijekom rujna ove godine, a brzina privatizacije će ovisit o kvaliteti ponuda. "Do kraja godine dobrim će se dijelom riješiti pitanje privatizacije još oko 850 društava u kojima država ima većinski dio kapitala" kazao je Linić. Napori hrvatske Vlade usmjerit će se na razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a u njegovom razvoju Vlada vidi i jedini mogući način smanjenja nezaposlenosti. Velika trgovačka društva u rukama države nisu konkurentna i ne mogu se nositi sa tržištem bez daljnje racionalizacije, a jedini je izlaz malo i srednje poduzetništvo, smatra Linić. Upravo zbog toga će se od svjetskih bankarskih institucija osigurati oko 500 milijuna dolara koji će se u iduće dvije godine plasirati u razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a dio rizika toga razvoja sa svojim garancijama će preuzeti i država. Tijekom "Dana poduzetnika" dodijeljena je i tradicionalna nagrada gospodarski najuspješnijoj županija u prošloj godini, a povelju je dobila Istarska županija. (Hina) mku ds Paljenjem olimpijskog plamena u nedjelju navečer su u Anchorageu na Aljasci službeno počele Zimske specijalne olimpijske igre, na kojima sudjeluje i Hrvatska.#L# Naše izaslanstvo broji deset članova, a natjecat će se u brzom klizanju, skijaškom trčanju i alpskom skijanju. Svečanost otvorenja, kojoj je bio nazočan i Arnold Schwarzenegger sa suprugom, održana je u Sullivan Sports Areni. Nositelj olimpijskog plamena ušao je u Arenu na tradicionalnim aljaškim saonicama koje su vukli psi. Za trajanja ceremonije Sullivan Arenu ispunjavao je zvuk aljaških bubnjeva, a na velikom ekranu prikazivani su aljaški krajolici te povijest i običaji starosjedilaca. Sudionici igara će se do 11. ožujka natjecati u brzom i umjetničkom klizanju, hokeju, skijaškom trčanju, hodanju, alpskom i skijanju na dasci (snowboarding). Na Specijalnoj olimpijadi u Aljasci sudjelovat će 2750 natjecatelja iz 80 zemalja. Novi predsjednik Predsjedništva Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) od danas je Željko Čović, predsjednik Uprave Plive.#L# Čović je na tu funkciju, s jednogodišnjim mandatom, izabran jednoglasnom odlukom Predsjedništva Hrvatske udruge poslodavaca koje je održalo sjednicu u sklopu Dana poduzetnika. Zahvaljujući na povjerenju koje mu je ukazalo 12 članova Predsjedništva HUP-a, Čović je naglasio da ga to obvezuje na unapređivanje djelovanja Udruge koja će se fokusirati na četiri područja rada. Prvo je područje rada prema hrvatskoj Vladi, gdje HUP želi biti konstruktivan partner koji može ponuditi niz rješenja za gospodarsku strategiju koju hrvatska Vlada još nema definiranu. Drugi je cilj ojačati članstvo i cijelu Udrugu, uz bolje pružanje usluga članovima. Treći je zadatak unapređenje poslovanja HUP-a kroz upotrebu novih tehnologija. Kao četvrto Čović je naveo da će se HUP više nego do sada okrenuti javnosti kako bi se s managera, odnosno poduzetnika, 'skinuo' negativni predznak koji postoji u hrvatskom društvu te shvatilo da je dobar manager važan za razvoj gospodarstva. Za početak travnja Čović je najavio i posebnu sjednicu Predsjedništva HUP-a na kojoj će se detaljno operacionalizirati dalji rad. Za potpredsjednike Predsjedništva udruge poslodavaca, na mandat od godinu dana, izabrani su Branko Roglić iz splitske tvrtke Orvas te predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. U sklopu predstavljanja odluka Predsjedništva HUP-a, potpisan je i ugovor o suradnji između tvrtke VIPnet i HUP-a. Prema ugovoru, HUP će promicati usluge VIP-a među svojim članovima, a VIP će članovima Udruge omogućiti korištenje usluga po povlaštenoj tarifi "VIPsmart.profi". Premijer Ivica Račan ishitrenom i politički štetnom smatra odluku lokalne vlasti u Donjem Lapcu o preimenovanju naziva tamošnjih ulica iz kojih je izbačen hrvatski predznak, te izrazio nadu da će, sukladno Zakonu o popisu stanovništva Ministarstvo pravosuđa tu odluku poništiti.#L# Dijelim zabrinutost zbog bilo kojeg ishitrenog poteza kojemu je cilj uznemiravanje, izazivanje kriznih siutacija, utoliko (i odluku donjolapačkih vlasti) ocjenjujem politički štetnom, izjavio je Račan na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare. Podsjetio da ta odluka nije jedina koja je u suprotnosti sa zakonom (o popisu stanovništva) koji, uz ostalo, zabranjuje i promjenu naziva ulica od 1. siječnja do 30. travnja ove godine. Odgovarajući na novinarsko pitanje o biračkom pravu, Račan je rekao da se ovih dana razmatra pravo hrvatske dijaspore da glasuje na izborima u Hrvatskoj i da će odluka biti donijeta idućih dana. Bude li se mijenjalo samo pravo dijaspore da glasuje za posebnu listu neće se morati dirati u Ustav, nego će se to pitanje riješiti u izbornom zakonu. Temljeni će zakon (Ustav) pak trebati mijenjati ako se (glasačko pravo) bude ograničavalo na punoljetnost i prebivalište u RH, rekao je Račan. Odgovarajući na više gospodarskih pitanja, predsjednik Vlade izrazio je očekivanje da investicijski ciklus 'težak' gotovo 11,5 milijardi kuna otvori prostor za dodatne poslove poduzećima - prije svih građevinskim, pa i prostor za novo zapošljavanje. Jedno od područja za takve procese bit će cestogradnja. Račan opetuje da će se paralelno s izgradnjom autocete prema Splitu, do turističke 2003. nastojati 'ispeglati' i postojeća cesta preko Plitvica i to izgradnjom zaobilaznica i treće trake na uzbrdicama. Nastavak izgradnje autoceste prema Splitu, suprotno stavovima struke koja drži da u besparici za to nema opravdanja, motiviran je, kaže, prije svega očekivanim turističkim rastom. Uz to, stranci su najviše nezadovoljni upravo prometom i kvalitetom usluga. Premijer je i danas opetovao da Vlada nije najavila deset postotno smanjenje plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, već se radi o deset postotnom smanjenju ukupne mase sredstava za plaće. Time se, kaže, htjelo štošta racionalizirati u državnoj upravi i poduzećima, pokazati da se djelotvorno mogu zaustaviti različiti oblici primanja mimo plaća, smanjiti broj zaposlenih s obzirom da su se u državnoj upravi, zbog nedostatka 'poželjne kvalitete stvari rješavale stihijski - u korist kvantitete'. Cilj je ove Vlade pridonijeti stvaranju državne uprave koja će biti manja, a kvalitetnija, više u funkciji građana, naglasio je Račan. Premijer je također kazao da unatoč 'trošenju vremena' na razne slučajeve, Vlada ne zaboravlja svoju temeljnu zadaću - izlazak iz gospodarske krize, smanjenje nezaposlenosti, približavanje EU. Govoreći o u Europi vrlo aktualnoj bolesti slinavke i šapa, premijer je istaknuo da su poduzete mjere kako bi se spriječilo možebitno unošenje te bolesti u Hrvatsku i s tim u vezi do 16. ožujka zabranio svaki uvoz i provoz živih životinja. Račan nastalu situaciju vidi i kao priliku da se dodatnim mjerama potakne domaća proizvodnja i zadovolje sve, pa i turističke potrebe. Nema razloga da se naša turistička ponuda, uz zdrav okoliš, ne temelji i na zdravoj i sigurnoj hrani, poručio je. Predsjednik Vlade za četvrtak je u Rijeci najavio tematsku Vladinu sjednicu o decentralizaciji državne uprave. Dvotjedni štrajk pirotehničara završio je danas nakon dogovora Nadzornog odbora AKD "Mungosa" i Sindikata zaposlenih na poslovima razminiranja o pet postotnom povećanju bruto plaća pirotehničara i smjeni Uprave "Mungosa".#L# Bruto plaće pirotehničara "Mungosa" iznosit će s pet postotnim povećanjem oko 13.000 kuna, i to počevši od isplate za veljaču. Isti iznos vrijedit će i za ožujak i travanj, a u tom roku Nadzorni odbor će na temelju poslovnih rezultata razmotriti može li udovoljiti sindikalnom zahtjevu za povećanjem bruto plaća na 14.000 kuna. Pet postotno povećanje je najviše što sindikat u sadašnjim okolnostima može dobiti, jer po trenutnim rezultatima poslovanja ne samo da plaće ne bi mogle rasti, već bi se trebale smanjiti, rekao je članovima sindikata okupljenim pred zagrebačkim sjedištem "Mungosa" predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. Budući da će Nadzorni odbor u roku pet dana smjeniti sadašnju Upravu i imenovati novu, današnji sporazum je prijelazno rješenje dok se nova Uprava ne konsolidira i reorganizira poslovanje "Mungosa", napomenuo je Mučnjak. Nakon konsolidacije tvrtke, nova Uprava treba u roku dva mjeseca započeti kolektivne pregovore sa sindikatom. Najavu smjene dosadašnjeg predsjednika Uprave Damira Čemerina sindikalci su popratili pljeskom. Pedesetak članova sindikata još jutros je blokiralo zgradu "Mungosa", ne dopustivši Čemerinu ulazak, zbog čega je došlo do kratkotrajnog naguravanja predsjednika Uprave i prosvjednika. Ipak, nije došlo do većeg izgreda jer je Čemerin odustao od ulaska u zgradu i otišao. Nadzorni odbor također se obvezao u roku tri dana očitovati o zahtjevu sindikata za plaćanjem dana provedenih u štrajku, a po riječima sindikalaca, pirotehničari su spremni naknadno odraditi te dane. Zaposlenici "Mungosa" sutra se vraćaju na posao, čime je praktično završio dvotjedni štrajk pirotehničara, jer je izvan "Mungosa", kao daleko najveće hrvatske tvrtke za razminiranje, ostalo još tridesetak pirotehničara koji su sudjelovali u štrajku. "Predložit ćemo ostalim kolegama da sa svojim Upravama potpišu slične sporazume, a sindikat će ionako za dva mjeseca početi pregovore o kolektivnom ugovoru koji će važiti za sve pirotehničare u Hrvatskoj", rekao je predsjednik Sindikata zaposlenih na poslovima razminiranja Dražen Kiš. Najnovija knjiga Josipa Pavičića "Ispod jezika" s podnaslovom "Komentari o jeziku i Hrvatima", što je javnosti danas predstavljena na tribini Društva hrvatskih književnika, trideseta je knjiga naklade P.I. P. "Pavičić", utemeljene 1994. #L# Predstavljajući Pavičićevu knjigu "Ispod jezika", Nataša Bašić je istaknula da se autor bavi ključnim pitanjima što se u zadnjih deset godina događa s hrvatskim jezikom - kamo ide i kako ide. Knjiga je nastala sjedinjenjem građe iz Pavičićevih kolumna "Novogovor" i "Ispod jezika", što ih je objavljivao u "Vjesniku" i "Glasu Slavonije" od 1991. do 1998. Kako je riječ o osobitu pristupu jezičnim pitanjima, autora zanima kako izvanjezično okružje utječe na izbor oblika i sadržaja jezičnih poruka. Podjezična zbivanja Pavičić je pratio u jeku velikih društvenih promjena: rasapa totalitarnoga socijalističkoga sustava, stvaranja hrvatske države i osamostaljenja hrvatskoga jezika. Po ocjeni predstavljačice Pavičić u knjizi pokušava proniknuti u korijene višeslojne jezične frustracije, u nemogućnost hrvatskih govornika da ostvare lakoću i točnost govora, da opušteno, slobodno i samouvjereno sudjeluju u govornome činu. Uzroke u takvu odnosu govornika prema jeziku Pavičić nalazi u stalnu strahu od gubitka materinske riječi, od jezične kastracije, jer je hrvatski jezik stoljećima bio izložen najrazličitijim razoblikama, rekla je Bašić. Dodala je kako su hrvatski govornici nepripravni dočekali hrvatsku jezičnu slobodu, kako u Hrvatskoj nije bilo prave ustanove koja bi na pravi način vodila jezičnu i pravopisnu politiku, nego je jezik bio izložen stihijskim zahvatima jezičnih amatera, ali i provokatora, koji su se trudili da od hrvatskoga naprave slučaj. U zadnjih deset godina, primjećuje Nataša Bašić, zakazali su i vodeći hrvatski jezikoslovci jer nisu djelovali jedinstveno i nisu dovoljno poticali spoznaje koje bi oslobađale hrvatske govornike jezičnoga grča. Pavičić ne pati od hrvatskoga jezičnoga kompleksa. On ide u skupinu hrvatskih javnih djelatnika koji su otvoreno pisali i govorili o hrvatskim jezičnim pitanjima i koji nisu trgovali hrvatskim jezikom i njegovim imenom, bez obzira na raspored političkih snaga i zbivanja u izvanjezičnoj zbilji. Način na koji Pavičić govori o hrvatskom jeziku bez strasti i tabua u ovome trenutku je u hrvatskoj javnosti najpotrebniji, ustvrdila je Nataša Bašić. Uz objavljivanje svoje knjige Pavičić je rekao kako se hrvatski jezik mora oslanjati na svoju tradiciju i suvremenost. Od 1. do 15. travnja provest će se prvi popis stanovništva u samostalnoj hrvatskoj državi, a svi državljani koji imaju prebivalište u Hrvatskoj obvezni su dati sve podatke koji se traže, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Državnom zavodu za statistiku.#L# Po zakonu, od 64 pitanja sadržanih u obrascima popisa građani nisu dužni odgovoriti samo na pitanja o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, kazao je ravnatelj DZS-a Ivan Rusan. Istaknuo je kako će svi podaci biti službena tajna i koristiti se isključivo u statističke svrhe, stoga ne može biti nikakvih zlouporaba. Ako netko ne bude kod kuće kada dođe popisivač, bit će mu ostavljena poruka kada će popisivač ponovno doći. Ako ni tada ne bude kod kuće, može se javiti u popisni centar pod koji potpada i dati podatke, objasnila je pomoćnica ravnatelja za društvene statistike Mirjana Lipovšćak. Istaknula je i to da tko želi može dobiti od popisivača ogledne primjerke na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripreme za popis stanovništva, kućanstva i stanova teku prema planu, pa su u svim županijama već osnovana povjerenstva za popis, a u gradovima i općinama popisni centri, kazao je Rusan. Dodao je kako će u prikupljanju podataka sudjelovati oko 27 tisuća osoba, od kojih će oko 22 tisuće biti popisivači. Istaknuo je i to kako je u tijeku prethodni popis koji je počeo 1. ožujka i potrajat će do kraja ovog mjeseca. Tim su popisom obuhvaćeni građani Hrvatske na radu ili boravku u inozemstvu, a imaju prebivalište u Hrvatskoj. Taj popis provodi Ministarstvo vanjskih poslova preko svoje mreže diplomatsko-konzularnih predstavništava. Rusan je pozvao sve građane Hrvatske na radu u inozemstvu da se odazovu prethodnom popisu kako bi se dobila što vjernija slika o stanovništvu zemlje. Istaknuo je i to da se popis stanovništva provodi u skladu s preporukama Ujedinjenih naroda i Ureda za statistiku Europske unije kako bi podaci bili usporedivi s onima u drugim zemljama. Popis stanovništva koštat će oko 142 milijuna kuna, a prvi rezultati bit će prezentirani do kraja svibnja. (Hina) nb mć Janica Kostelić će sigurno nastupiti u četvrtak, 8. ožujka, u utrci superveleslaloma u švedskom Aareu, gdje se od srijede do nedjelje odvija završnica Svjetskog kupa u skijanju, izjavio je danas za Hinu direktor hrvatske reprezentacije Vedran Pavlek.#L# Po njegovim riječima, Janičina ozljeda ramena je sanirana, iako još osjeća slabu bol. Oporavak je, kaže, tekao brže nego što se očekivalo, pa je tako Janica jučer mogla čak izvesti stoj na rukama. Najbolja svjetska slalomašica, koja je ove sezone zabilježila devet pobjeda - osam u slalomu i jednu u kombinaciji, ima prednost od 39 bodova u ukupnom poretku Svjetskog kupa ispred Austrijanke Renate Goetschl. U posljednja tri superveleslaloma hrvatska je skijašica ubilježila plasmane među prvih petnaest - u Cortini je bila 9., u Garmischu 15., te u Lenzerheideu 11. Austrijanka Goetschl, čije su najjače discipline spust i superveleslalom, na posljednjim utrkama u Lenzerheideu je zauzela 12., odnosno drugo mjesto. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica i predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović potpisali su u ponedjeljak sporazum o uspostavi posebnih donosa između SR Jugoslavije i bosanskih Srba.#L# Sporazum o posebnim i paralelnim vezama SR Jugoslavije i Republike Srpske potpisan u Banja Luci temeljen je na odredbama Daytonskog sporazuma a po sadržaju je gotovo identičan onome što su ga u prosincu 1998. godine postigle Hrvatska i Federacija Bosne i Hercegovine. Preambulom sporazuma finaaliziranog pod nadzorom Visokog predstavnika za BiH Wolfganga Petritscha utvrđena je obveza obje strane-potpisnice da se u cjelosti pridržavaju odredbi daytonskog sporazuma i pomažu njegovu provedbu. Također je pojašnjeno kako će se posebne veze Beograda i Banja Luka temeljiti na poštivanju integriteta i cjelovitosti BiH kao neovisne države. Sporazumom je također predviđena uspostava stalnog vijeća za suradnju SRJ i RS kao i obveza konzultiranja s Uredom Visokog predstavnika (OHR) pri izradi aneksa kojima će se u budućnosti definirati konkretni oblici suradnje. Potpisivanju sporazuma nije bio nazočan ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija koji je ranije upozorio Beograd i Banja Luku da je ceremonija zakazana upravo u vrijeme bajramskih blagdana što se smatra neprimjerenim činom. Potpisivanju sporazuma nije bio nazočan ni potpredsjednik Parlamenta Republike Srpske Sulejman Tihić. Koštuničin dolazak u Banja Luku pratila su sva obilježja državnog posjeta no pri njegovu dočeku kao i kasnijim aktivnostima izbjegnuto je isticanje bilo kojih simbola države BiH. Jugoslavenskog je predsjednika na banjalučkim ulicama dočekao mnoštvo okupljenih građana koji su mu klicali: "Vojo, Srbine". Koštunica se u svojstvu predsjednika Demokratske stranke Srbije iza zatvorenih vrata odvijeno sastao s članovima najužeg vodstva Srpske demokratske stranke (SDS) za koju se pretpostavlja da je i dalje pod utjecajem Radovana Karadžića.